Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 31 Gž Ovr-893/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Marijanu Vugiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja J. P. iz V., OIB: …, zastupan po punomoćniku I. K., odvjetniku iz V., protiv protivnika osiguranja E.&S. B. d.d., R., OIB: …, radi izdavanja privremene mjere, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja protiv dijela rješenja Općinskog suda u Vinkovcima poslovni broj Ovr-412/2022-3 od 27. travnja 2022. godine, dana 30. lipnja 2022. godine

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba protivnika osiguranja kao osnovana te se preinačuje rješenje Općinskog suda u Vinkovcima poslovni broj Ovr-412/2022-3 od 27. travnja 2022. godine pod točkom I do VII izreke i rješava:

Odbija se kao neosnovan predlagatelj osiguranja radi osiguranja određivanjem privremene mjere.

Odbija se zahtjev predlagatelja osiguranja za naknadu troška postupka u iznosu od 1.650,00 kn.

II. Nalaže se predlagatelju osiguranja da protivniku osiguranja naknadi trošak postupka u povodu pravnog lijeka u iznosu od 781,25 kuna u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev protivnika osiguranja odbija kao neosnovan.

III. Odbija se zahtjev predlagatelja osiguranja za naknadu troška postupka u povodu pravnog lijeka.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

RJEŠENJE O OSIGURANJU

I. Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja prema protivniku osiguranja, odnosno zabrane naplate na temelju Izjave suglasnosti o zapljeni ovjerene od javnog bilježnika M. K. iz V. pod posl.br. OV-4487/2007, određuje se:

p r i v r e m e n a  m j e r a

kojom se protivniku osiguranja E.&S. B. d.d., R., OIB: … zabranjuje da prema predlagatelju osiguranja J. P. iz V., OIB: … poduzima bilo kakve daljnje radnje radi prisilne naplate bilo koje tražbine koja proizlazi iz Ugovora o kreditu br. … od 06.03.2007.g.

II. Zabrana iz toč. I. ovog rješenja se smatra provedenom dostavom ovog rješenja protivniku osiguranja.

III. Zabranjuje se poslodavcu predlagatelja osiguranja trgovačkom društvu H. – O. d. s. d.o.o., V. da poduzima bilo kakve daljnje radnje radi zapljene plaće predlagatelja osiguranja, njegovog zaposlenika, po zahtjevu protivnika osiguranja, a temeljem Izjave suglasnosti o zapljeni ovjerene od javnog bilježnika M. K. iz V. pod posl.br. OV-4487/2007 koju je predlagatelj izdao protivniku osiguranja.

IV. Zabrana iz toč. III. ovog rješenja se smatra provedenom dostavom ovog rješenja poslodavcu predlagatelja osiguranja trgovačkom društvu H. – O. d. s. d.o.o.,

V.

V. Žalba izjavljena protiv ovog rješenja ne odgađa izvršenje rješenja.

VI. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnosti odluke u parničnom postupku koji se vodi kod Općinskog suda u Vinkovcima pod posl.br. P- 1074/2019.

VII. Nalaže se protivniku osiguranja E.&S. B. d.d., R., OIB: … da naknadi predlagatelju osiguranja J. P. iz V., OIB: … trošak ovoga postupka u iznosu od 1.650,00 kuna u roku od 8 dana.

VIII. Odbija se prijedlog predlagatelja osiguranja za osiguranjem troškova ovog postupka.

2. Protiv ovog rješenja pod točkom I do VII izreke žali se protivnik osiguranja iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) u vezi čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 112/12, 25/13, 93/14, 73/17, 131/20 – dalje: OZ) s prijedlogom da se u pobijanom dijelu rješenje ukine uz dosudu troška postupka u povodu pravnog lijeka.

3. U odgovoru na žalbu predlagatelj osiguranja osporava osnovanost navoda žalbe i predlaže da se odbija kao neosnovana uz dosudu troška postupka u povodu pravnog lijeka.

4. Žalba je osnovana.

5. Prvostupanjski suda navodi da 3. Članak 346. st 1. OZ propisuje da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine , zatim ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Članak 346. st. 2. OZ propisuje da se odredbe članka 344. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona primjenjuju se i pri određivanju privremenih mjera radi osiguranja nenovčanih tražbina. Članak 344. st. 2., a koji se primjenjuje u konkretnom slučaju, propisuje da predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz stavka 1. ovoga članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

6. U odnosu na prvu pretpostavku za određivanje privremene mjere – vjerojatnost postojanja tražbina, sud zaključuje da je ista ispunjena. Naime, obveza predlagatelja osiguranja prema protivniku osiguranja proizlazi iz Ugovora o kreditu br. … od 06.03.2007. godine. O valjanosti navedenog ugovora se vodi parnični postupak poslovni broj: P-1074/2019, a što je sud utvrdio uvidom u tužbu i zapisnik s ročišta u odnosnom predmetu (list 12-17 spisa). Međusobna prava i obveze predlagatelja osiguranja i protivnika osiguranja proizlaze upravo iz navedenog Ugovora te o valjanosti tog ugovora ovisi i postojanje, sadržaj i opseg prava i obveza između predlagatelja osiguranja i protivnika osiguranja. Budući da u predmetu P-1074/2019 još uvijek nije odlučeno o valjanosti navedenog ugovora, postoji vjerojatnost postojanja tražbine predlagatelja osiguranja prema protivniku osiguranja ako u tom postupku tužba bude pravomoćno prihvaćena. S tim u vezi, sud navodi da je predlagatelj osiguranja dužan dokazati prvu pretpostavku – postojanje tražbine na razini vjerojatnosti, a što predstavlja niži stupanj uvjerenja od izvjesnosti. Drugim riječima, u ovom postupku ne mora nedvojbeno biti utvrđeno da tražbina predlagatelja osiguranja uistinu postoji, već je dovoljno isto utvrditi na razini vjerojatnosti, a postojanje ili nepostojanje tražbine će se nedvojbenim utvrditi po pravomoćnom okončanju postupka P-1074/2019. Stoga sud zaključuje da u konkretnom slučaju zadovoljena prva pretpostavka ta određivanje privremene mjere.

7. U odnosu na drugu pretpostavku – opasnost nasilja ili nenadoknadive štete, čl. 346. st. 2. u vezi s čl. 344. st. 2. propisuje da predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati navedenu opasnost ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu. Predlagatelj osiguranja u prilogu dostavlja bonitetno izvješće za protivnika osiguranja iz kojeg je razvidno da je protivnik osiguranja banka koja stabilno posluje i da je u 2020. godini ostvarila prihod od 2,71 milijarde kuna, s bruto dobiti od 383,95 milijuna kuna, a njezina ukupna imovina u 2020. godini iznosila je 73.215.871.000,00 kuna. Sijedom navedenog, sud je utvrdio da bi protivnik osiguranja predloženom privremenom mjerom pretrpio samo neznatnu štetu.

8. Ova odluka suda prvog stupnja nije pravilna.

9. Iz prijedloga za osiguranje proizlazi da predlagatelj osiguranja svoj prijedlog obrazlaže time da je korisnik kredita D. G. protiv protivnika osiguranja vodi parnični postupak radi utvrđenja ništetnosti pojedinih odredbi ugovora o kreditu i radi isplate, te da je upitno da li postoji ikakva tražbina protivnika osiguranja prema korisniku kredita D. G. i prema predlagatelju osiguranja, ako i postoji upitna je visina tražbina.

10. Kao što to iz stanja spisa proizlazi parnični postupak pod poslovnim brojem P- 1074/2019 vodi se po tužbi korisnika kredita D. G. (predlagatelj osiguranja je jamac platac) protiv protivnika osiguranja radi utvrđenja ništetnosti dijela ugovornih odredbi Ugovora o kreditu od 6.3.2007. godine u dijelu kojim je ugovorena promjenjiva kamatna stopa i u dijelu u kojem je ugovorena valutna klauzula, a u valuti CHF, te u tom predmetu tužitelj traži da mu protivnik osiguranja isplati preplaćeni iznos temeljem pravila o stjecanju bez osnove.

11. Ako je to tako, onda predlagatelj osiguranja nema, pa stoga nijje ni učinio vjerojatnim postojanje nenovčane tražbine koju želi osigurati privremenom mjerom pa je stoga pravilnom primjena materijalnog prava valjalo preinačiti prvostupanjsko rješenje i prijedlog odbiti kao neosnovan.

12. Tek ukoliko na temelju izjave suglasnosti radi naplate potraživanja protivnika osiguranja se provodi ovrha na plaći predlagatelja osiguranja, onda bi predlagatelj osiguranja kao jamac platac, eventualno, a obzirom na podnesenu tužbu radi utvrđenja ništetnosti pojedinih odredbi Ugovora o kreditu, mogao podnijeti prijedlog radi osiguranja novčane tražbine, ali nije na ovom sudu da sada to ocjenjuje.

13. Zbog navedenog, a temeljem čl. 380. toč. 3. ZP u vezi čl. 21. st. 1. OZ odlučeno je kao u izreci (toč. I.).

14. Odluka o trošku postupka u povodu pravnog lijeka predlagatelja osiguranja temelji se na odredbi čl. 166. st. 1. u vezi čl. 154. st. 1. ZPP i Tbr. 10. toč. 5. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15 – dalje: Tarifa) , a u odnosu na predlagatelja osiguranja temeljem čl. 166. st. 1. u vezi čl. 154. st. 1. ZPP (toč. II. i III.).

15. Predlagatelju osiguranja nije priznat zahtijevani trošak sudskih pristojbi na podnesenu žalbu jer kako to proizlazi iz stanja spisa tu sudsku pristojbu nije platio, a sukladno čl. 4. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 118/2018 – dalje: ZSP) trebao ju je platiti u trenutku podnošenja žalbe.

Zagrebu 30. lipnja 2022.

Sudac:

Marijan Vugić, v.r.