REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 2351/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Glušića predsjednika vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i suca izvjestitelja i Željka Šarića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja A. M. pok. J., M., OIB: ..., kojeg zastupa punomoćnica A. M., odvjetnica u T., protiv tuženika A. M. pok. B., Ž., OIB: ..., kojeg zastupa punomoćnik D. Č., odvjetnik u K. K., radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o tuženikovu prijedlogu za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-1417/2021-4 od 27. siječnja 2022., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-1307/2018 od 13. rujna 2021., u sjednici održanoj 29. lipnja 2022.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije odbacuje se kao nedopušten.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije (dalje i: prijedlog) protiv drugostupanjske presude naznačivši u njemu dva pitanja za koja smatra da su pravna pitanja važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu u smislu odredbe čl. 385. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19, dalje: ZPP).
2. Tužitelj na taj prijedlog nije odgovorio.
3. Prijedlog za dopuštenje revizije nije dopušten.
4. Što se prvog u prijedlogu postavljenog pitanja tiče, koje glasi: „Je li sud može osnovano, pravilno i zakonito meritornu odluku temeljiti prvenstveno na iskazu saslušanog svjedoka za kojeg je nespornim utvrđeno da je u zavadi s jednom od parničnih stranaka – tuženikom, a koji svjedok iskazuje na način da odlukom koja je donesena ta parnična stranka – tuženik s kojim je svjedok u zavadi ne uspijeva u parničnom postupku, sve s time da je iskaz tog svjedoka u suprotnosti s javnim ispravama koje prileže spisu predmeta, kao i dokazima drugih svjedoka i je li time sud postupa protivno odredbama čl. 8. ZPP-a i čl. 221.a ZPP-a kada utvrđuje da i takvo iskazivanje prihvaća, jer da drugih dokaza za utvrditi suprotno nema?“, tužitelju je za odgovoriti:
- da je drugostupanjski sud uzeo u obzir to što jedan od u postupku saslušanih svjedoka, tuženikova sestra, nije u dobrim odnosima s tuženikom, ali da, neovisno o tome, i iz drugih izvedenih dokaza proizlazi činjenično stanje kakvo je u postupku utvrđeno, dakle, da nije točno ono što se u pitanju tvrdi – da je činjenično stanje utvrđeno „prvenstveno“ na iskazu svjedokinje o kojoj je riječ,
- da nižestupanjski sudovi nisu utvrdili da je iskaz svjedokinje o kojoj je riječ „u suprotnosti s javnim ispravama koje prileže spisu predmeta“, kao što to tuženik sugerira u pitanju,
- da se, konačno, ne može zauzeti stajalište prema kojem iskaz svjedoka koji nije u dobrim odnosima s jednom od stranaka nikada ne bi mogao biti dokazno sredstvo u parnici, kakav odgovor tuženik očekuje, jer je i takav iskaz sud dužan cijeniti „savjesno i brižljivo“ te uzimajući u obzir sve ostale dokaze i rezultat cjelokupnoga postupka, kako je to propisano odredbom čl. 8. ZPP.
5. Stoga se ne radi o pravnom pitanju u smislu odredbe čl. 385. st. 1. i čl. 385.a st. 1. ZPP, odgovorom na koje bi se mogla osigurati jedinstvena primjena prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni.
6. Drugo postavljeno pitanje, koje glasi: „Je li ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a ... kada u presudi postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju iskaza pojedinih svjedoka, sadržaju priloženih isprava ...? također nije ono koje na umu imaju odredbe čl. 385. st. 1. i čl. 385.a st, 1. ZPP. Da povreda postupka u slučaju ostvarenja pretpostavki koje su u pitanju sadržane uvijek postoji propisano je upravo zakonskom odredbom na koju se tuženik u pitanju poziva pa je odgovor na to pitanje uvijek potvrdan, a u konkretnom slučaju tuženik pitanjem iskazuje nezadovoljstvo obrazloženjem nižestupanjskih odluka glede ocjene dokaza.
7. Stoga je na temelju odredbe čl. 392. st. 6. ZPP odlučeno kao u izreci.
Zagreb, 29. lipnja 2022.
Predsjednik vijeća:
Željko Glušić, v.r.
