Poslovni broj: 3

Republika Hrvatska

Općinski sud u Vinkovcima

Trg bana Josipa Šokčevića 17

32100 Vinkovci

OIB:77561654785

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Vinkovcima, OIB:77561654785 po sucu Ivi Graovac, kao sucu pojedincu, u građansko-pravnoj stvari tužitelja D.B., OIB:… iz V., zastupan po punomoćniku M.C. odvjetniku iz V., protiv tuženika Zavod, OIB:… V., zastupan po punomoćniku I.P. odvjetniku iz V., radi isplate razlike plaće, nakon održane i zaključene glavne, javne i usmene rasprave održane dana 24. svibnja 2022. u nazočnosti punomoćnika tužitelja u zamjeni P.I. odvjetnika iz V. i punomoćnika tuženika u zamjeni K.K. odvjetničke vježbenice iz ureda punomoćnika tuženika, te potom donijete i objavljene presude na ročištu za objavu održanom dana 29. lipnja 2022.

p r e s u d i o  j e

Nalaže se tuženiku Zavod, V. OIB:…, da isplati tužitelju D.B., V., OIB:…, na ime razlike plaće bruto iznos 10.980,12 kuna sa zateznom kamatom, po stopi određenoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, osim dijela zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak i to tekućom:

- na iznos od 907,16 kn od 16. ožujka 2016. godine do isplate,

- na iznos od 1.023,87 kn od 16. travnja 2016. godine do isplate

- na iznos od 949,23 kn od 16. svibnja 2016. godine do isplate

- na iznos od 986,07 kn od 16. lipnja 2016. godine do isplate

- na iznos od 971,05 kn od 16. srpnja 2016. godine do isplate

- na iznos od 951,19 kn od 16. kolovoza 2016. godine do isplate

- na iznos od 968,01 kn od 16. rujna 2016. godine do isplate

- na iznos od 880,53 kn od 16. listopada 2016. godine do isplate

- na iznos od 887,89 kn od 16. studenoga 2016. godine do isplate

- na iznos od 944,58 kn od 16. prosinca 2016. godine do isplate

- na iznos od 941,43 kn od 16. siječnja 2017. godine do isplate

- na iznos od 569,12 kn od 16. veljače 2017. godine do isplate,

kao i da nadoknadi tužitelju parnični trošak u iznosu od 6.875,00 kn, sa zateznom kamatom po stopi određenoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena počevši od dana donošenja presude do isplate, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je po punomoćniku podnio tužbu ovome sudu protiv tuženika, radi isplate razlike plaće za razdoblje od mjeseca prosinca 2015. do konca siječnja 2017. sa zakonskom zateznom kamatom na pojedine mjesečne iznose razlike plaće, uz naknadu troškova postupka.

2. U tužbi navodi da tuženik kao poslodavac predstavlja javnu službu u smislu odredbe članka 2 Zakona o plaćama u javnim službama. Dana 23. studenog 2006. između Vlade Republike Hrvatske i Sindikata javnih službi sklopljen je Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama, kojim je ugovoreno povećanje osnovice za izračun plaća u javnim službama za 6% u 2007., 2008. i 2009. godini. Međutim, zbog nastupa recesije dana 13. svibnja 2009. Vlada RH i sindikati javnih službi sklopili su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (dalje Dodatak Sporazumu) kojim je osnovica privremeno zamrznuta na razini iz 2008. na iznos od 5.108,84 kn, dok je povećanje osnovice za preostalih 6% iz 2009. sporazumno odgođeno sukladno članku 3. Dodatka Sporazuma. Odredbom članka 4. i članka 5. Dodatka Sporazuma ugovoreno je daljnje postepeno povećanje osnovice radi usklađenja plaća u javnim službama s prosječnim plaćama u Republici Hrvatskoj. Dana 26. listopada 2011. između Vlade RH i sindikata javnih službi sklopljene su Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, koji predstavlja osnovu ove tužbe, a Izmjene Dodatka Sporazumu usvojene su i u obliku arbitražne odluke od dana 7. prosinca 2011. Sukladno članku 11. stavak 4 Izmjena Dodatka Sporazumu ugovoreno trajanje istog je pet godina. Zbog pravila o produženoj primjeni Kolektivnih ugovora iz članka 199. stavak 1 Zakona o radu (NN broj: 93/14) primjena Izmjena Dodatka Sporazumu istekla je dana 26. siječnja 2017. Vlada RH i sindikati javnih službi su dana 28. prosinca 2012. usvojili Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka Sporazumu radi pojašnjenja primjene članka 4. st. 5 u vezi s člankom 7. st. 1 Izmjena Dodatka Sporazumu.

3. U podnesenoj tužbi tužitelj dalje navodi da je člankom 3. Izmjene Dodatka Sporazumu ugovorena osnovica za obračun plaća u javnim službama u iznosu od 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno prosječno dva ili više posto i primjenjivat će se iza toga do prve slijedeće promjene prema ovim Izmjenama i dopunama. Dana 28. kolovoza 2015. Državni zavod za statistiku objavio je prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za drugo tromjesečje 2015. u kojoj se navodi kako je BDP realno veći za 1,2% u drugom tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014. Isti statistički pokazatelji potvrđeni su i procjenom DZS-a od dana 4. rujna 2015. S obzirom da aritmetička sredina navedene dvije stope realnog rasta BDP-a iznosi upravo 2% krajem studenog 2015. ispunjen je uvjet iz članka 3. Izmjena Dodatka Sporazumu jer su u tom mjesecu objavljeni relevantni podaci DZS-a.

4. Tužitelj smatra da se od prosinca 2015. osnovica povećala na iznos od 5.415,37 kn, a kako je tuženik nastavio u utuženom razdoblju obračunavati tužitelju plaću po osnovici od 5.108,84 kn to tužitelj ovom tužbom potražuje razliku plaće i to za razdoblje od mjeseca prosinca 2015. pa do konca siječnja 2017. Tužitelj je sukladno odredbi čanka 186.b stavak 4 i 5 Zakona o parničnom postupku podnio stupnjevitu tužbu pridržavajući si pravo konačnog uređenja tužbenoga zahtjeva nakon provedenog financijsko-knjigovodstvenog vještačenja te dostave podataka od strane tuženika.

5. Tuženik u odgovoru na tužbu protivi se tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Naime, osnovnim Sporazumom o osnovici za plaće u javnim službama koji je zaključen 23. studenog 2006.g., između sindikata i Vlade RH ugovoreno je povećanje osnovice za izračun plaća u javnim službama za 2007, 2008 i 2009 godinu. Također Dodatkom Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama koji je između potpisnika zaključen 13. svinja 2009.g., je ugovoreno da se danom potpisa toga Sporazuma primjenjuje osnovica za izračun plaće za javne službenike iz 2008.g., u visini od 5.108,84 kuna bruto. Tužitelj u svojoj tužbi nadalje navodi kako je temeljem Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, tuženik nepravilno obračunavao osnovicu za plaću jer je došlo do rasta BDPa, pa sukladno navedenom osnovica treba biti uvećana za 2%. Ovakvi navodi tužiteljica su nepravilni jer Izmjena i dopunama Dodatka Sporazuma od 13.05.2009. o osnovici plaće u javnim službama, koji je potpisan 26.10.2011., ugovoren je drukčiji način povrata osnovice.

5.1. Naime, Vlada RH u pregovorima sa Sindikatima javnih službi tijekom mjeseca studenog i prosinca 2016.g. nije potpisala dogovor o pojedinim točkama TKU, tj o načinu povrata duga i visini osnovice. Vlada RH je na sjednici od 23.12.2016.g. donijela Odluku o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama kojom je utvrdila osnovicu za obračun plaće u javnim službama kojom je utvrdila osnovicu za obračun plaće u javnim službama u visini od 5.211,02 bruto i koja se primjenjuje tek od 01.01.2017.g., tako da nije bilo mjesta primjeni povećanja osnovice. Prema dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku, BDP promatran na tromjesečnoj razini - "realni tromjesečni BDP" - u odnosu prema istom tromjesečju prethodne godine, zabilježio je dvanaest tromjesečja uzastopnih negativnih stopa rasta i to od četvrtog tromjesečja 2011. godine, a zaključno s trećim tromjesečjem 2014. godine, te nesporno proizlazi da se primjena prema člancima III. do V. izmjene i dopune Dodatka Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama treba odgoditi za dvanaest tromjesečja, počevši od siječnja 2016., što bi značilo do siječnja 2019. godine. Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od dana 26. listopada 2011. imaju propisan rok primjene od pet godina, te je sukladno tome prestao važiti 25. listopada 2016., što znači kako do primjene osnovice plaće u javnim službama temeljem Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama od dana 26. listopada 2011. ne bi došlo u razdoblju važenja i primjene tih odredaba, kako se to navodi u tužbi.

6. U svrhu dokaza sud je u ovoj pravnoj stvari izvršio uvid u izvješće Državnog zavoda za statistiku, uvid u priložene obračune plaće za tužitelja za utuženo razdoblje, uvid u arbitražnu odluku arbitraže o izmjenama i dopunama Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama koja odluka je donesena 7. prosinca 2011., uvid u izmjene i dopune Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011., uvid u izračun razlike bruto plaće sačinjen od strane tuženika za utuženo razdoblje primjenom osnovice 5.415,37 kn, te je izvršen uvid u priložene obračunske isprave za isplatu plaće tužitelju.

7. U pogledu visine tužbenog zahtjeva parnične stranke su se u ovom postupku suglasile da sud ne provodi financijsko-knjigovodstveno vještačenje, već da tuženik putem svoje računovodstvene službe provjeri ispravnost izračuna sačinjenog od strane tužitelja, a što je tuženik i učinio te je svoj izračun dostavio izravno punomoćniku tužitelja kao i sudu. U podnesku od 2. ožujka 2022. punomoćnik tužitelja je postavio tužbeni zahtjev navodeći da je tužbeni zahtjev identično postavljen prema dostavljenom obračunu tuženika, tako da tužitelj potražuje ukupan bruto iznos od 10.980,12 kn za razdoblje od 1. veljače 2016. do konca siječnja 2017.

8. Na temelju provedenih dokaza i navoda stranaka sud je utvrdio slijedeće:

9. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatom razlike plaće u iznosu od 10.980,12 kn za razdoblje od mjeseca veljače 2016. do konca siječnja 2017. uz pripadajuće zakonske zatezne kamate na pojedinačne mjesečne iznose razlike plaće.

10. Između stranaka nije sporno da je tužitelj za razdoblje za koje potražuje razliku plaće bio u radnom odnosu kod tuženika. Također je nesporno da su Vlada RH i Sindikati javnih službi i to Sindikat hrvatskih učitelja, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatski liječnički sindikat, Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara – medicinskih tehničara te Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi zaključili 23. studenog 2006. Sporazum o osnovici za plaću u javnim službama, a kojim Sporazumom su ugovorili da se osnovica za izračun plaće u javnim službama povećava za 6% u 2007., zatim u 2008. te u 2009. i da se navedene obračunske osnovice primjenjuju od 1. siječnja svake godine.

11. Također je nesporno da su Vlada RH i isti Sindikati javnih službi zaključili 13.5.2009. Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, a temeljem kojeg Dodatka su se suglasili o zamrzavanju osnovice za izračun plaća iz 2008. u visini od 5.108,84 kn bruto time da su u čl. 3. utvrdili način povrata osnovice, a to na način da se osnovica za obračun plaće u javnim službama utvrđuje u iznosu od 5.415,37 kn nakon što službeni pokazatelji DZS-a ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno prosječno dva ili više posto, a to u odnosu na isto razdoblje prethodne godine te u čl. 4. odredili i način usklađivanja pariteta između prosječne mjesečne bruto plaće početnika sa VSS-om u javnim službama (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu bruto minimalnu plaću u Republici Hrvatskoj.

11.1. Nije sporno da su Vlada RH te Sindikati javnih službi zaključili 26.10.2011. Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama s tim da te izmjene nisu potpisane po Samostalnom sindikatu zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske iako su po predstavnicima tog sindikata parafirane, a kojim izmjenama je promijenjen čl. 3. Dodatka te čl. 4. koji su se odnosili na način povrata osnovice i način usklađivanja pariteta, a promijenjen je i čl. 7. u kojem su utvrđeni odgovarajući uvjeti nužni za ostvarivanje odredbi Dodatka te Izmjena i dopuna i to na način da se ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativni rast u nekom u razdobljima opisanih u čl. 3. do 5. ovih Izmjena i dopuna uskladba se odgađa za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajao.

11.2. Nadalje, nesporno je da je 7.12.2011. arbitraža koja je sastavljena temeljem Sporazuma o arbitraži donijela Arbitražnu Odluku kojom je utvrdila sadržaj Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće, a kako je to prethodno opisano, da su Vlada RH te Sindikati javnih službi koji su potpisali naprijed spomenute Izmjene od 26.10.2011. donijeli 28.12.2012. Vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna o osnovici plaće za javne službe, a to u odnosu na čl. 4. u vezi s čl. 7. Dodatka Sporazumu, da je negativni rast BDP-a prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku trajao neprestano od četvrtog tromjesečja 2011. do zaključno trećeg tromjesečja 2014. tj. 12 tromjesečja uzastopno, da je u drugom tromjesečju 2015. zabilježen rast BDP-a u 1,2%, a u trećem tromjesečju 2015. rast BDPA-a od 2,8% što daje aritmetičku sredinu od 2,0% time da je posljednji podatak za rast BDP-a u trećem tromjesečju od strane DZS-a objavljen dana 4.12.2015.

11.3. Također je nesporno da je Vlada RH 29.12.2016. donijela Odluku o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama u iznosu od 5.211,02 kn bruto s primjenom od 1.1.2017. tj. počevši s plaćom za mjesec siječanj 2017., koja će biti isplaćena za mjesec veljaču 2017.

12. Tužitelj smatra da su se u utuženom razdoblju ispunili uvjeti za obračun plaće tužitelju u visini osnovice od 5.415,37 kn, ili više, temeljem odredbe članka 3. Izmjena Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, jer su službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku RH ukazali na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnje realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, prosječno 2 ili više posto, mjereno aritmetičkom sredinom, dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP- a dva uzastopna tromjesečja.

13. Tuženik osporava pravnu valjanost Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., tvrdi da su ništavi ne samo Izmjena Dodatka Sporazumu iz 2011. već i Dodatak Sporazumu iz 2009. te Sporazum o osnovici iz 2006. g., prigovara i pravnoj valjanosti Arbitražne odluke od 7. studenog 2011. Prigovori o pravnoj nevaljanosti naprijed navedeni akata usmjereni su na tvrdnju tuženika da je na strani jednog pregovarača, odnosno na strani Sindikata bilo nedostataka jer nisu potpisani od svih sindikata koji su pregovarali s Vladom RH. Tuženik tvrdi da se nisu ispunili uvjeti za primjenu odredbe članka 3. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., jer se nisu ispunili uvjeti za primjenu, odnosno "uskladbu" propisani člankom 7. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. Tuženik ističe i da naprijed navedeni Sporazum ima vremensko važenje od pet godina, čije je trajanje isteklo 26. listopada 2016., tako da je otpala pravna osnova za uskladbu plaća.

14. U utuženom razdoblju (od prosinca 2015. do zaključno siječnja 2017.) bio je na snazi Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine" broj 141/12 - dalje: TKU), koji u članku 51. regulira da plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovu plaću, a osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža, te dodaci na osnovnu plaću kao što su stimulacija, dodaci na posebne uvjete rada, položeni dodaci i uvećanja plaća. U istom članku TKU, u stavu 4. navodi se da ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću o obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006. važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim samim dokumentima.

15. Člankom 9. Stavak 3. Zakona o radu (Narodne novine br.93/14) propisano je, a tako je bilo propisano i člankom 7. stavak 3. Zakona o radu („Narodne novine“, br: 149/09, 61/11 i 73/13, dalje: ZR) da će se primijeniti za radnika najpovoljnije pravo, ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenog između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, osim ako Zakonom o radu ili drugim zakonom nije drugačije određeno. U članku 1. Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od 23. studenog 2006. ugovoreno je da se osnovica za izračun plaća u javnim službama povećava za 2007., 2008. i 2009. godinu za 6 % i da će se te obračunske osnovice primjenjivati od 1. siječnja svake godine.

16. Dana 26. listopada 2011. Vlada RH i Sindikat javnih službi sklopili su Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama. U članku 3. izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaću u javnim službama sklopljenog dana 26. listopada 2011. ugovoreno je da će osnovica za obračun plaća iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelj Državnog zavoda za statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (a u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više % (mjereno aritmičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) i primjenjivat će se iza toga do prve slijedeće promjene prema izmjenama i dopunama.

Člankom 11. navedenih Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. je propisano da se dodatak Sporazumu i navedene izmjene i dopune smatraju ugovorom na određeno vrijeme u trajanju od 5 godina, s time da se ugovorne strane obvezuju u dobroj vjeri pristupiti produljenju roka trajanja ovih izmjena i dopuna za godinu dana u slučaju da u razdoblju od potpisivanja ovih izmjena i dopuna zaključno do kraja 2016. bude zabilježen realni međugodišnji rast BDP-a manji od 3 %. Zbog pravila o produženoj primjeni Kolektivnih ugovora iz članka 199. stavak 1. Zakona o radu/14 primjena izmjena Dodatka Sporazumu istekla je dana 26. siječnja 2017. Naprijed navedene Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. prihvaćene su i u formi Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011. u kojoj je navedeno da se članak 3. mijenja i glasi: " osnovica za obračun plaće u javnim službama iznosit će 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine prosječno 2 ili više posto, mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja, te će se primjenjivati iza toga do prve slijedeće promjene prema tim Izmjenama i dopunama.

17. U članku 4. Izmjena Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. uređen je način usklađivanja pariteta te je navedeno da će se usklađenje učiniti na način da će točno šest mjeseci nakon objave podataka iz članka 3. Izmjena i Dopuna, ugovorne stane utvrditi odnos (kvocijent) pariteta između pariteta mjesečna osnovna bruto plaća početnika sa VSS u javnim službama prosječno za 12 mjeseci (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu mjesečnu bruto nominalnu plaću RH u prethodnoj godini i istog pariteta iz prethodne alineje u 2008. Člankom 5. Izmjena i Dopuna određeno je da se nakon 11 mjeseci od zadnje korekcije osnovice prema člancima 2. i 4. Izmjena i Dopuna, Vlada RH obvezuje započeti obračun i isplatu radi dostizanja ciljane cijene rada u paritetu između mjesečne osnovne bruto prosječne plaće VSS početnika u javnim službama (koeficijent 1,25) i prosječne bruto plaće u privredi RH u omjeru 95:100 na način da će se osnovica povećati za međugodišnji rast prosječne bruto plaće u privredi RH za zadnjih šest mjeseci za koje postoje podaci Državnog zavoda za statistiku, uvećana za 1,5 %. Vlada RH donijela je novu Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama ("Narodne novine" broj 25/13), kojom je umanjila koeficijente za 3%, što znači da je tom Uredbom smanjen koeficijent sa 1,25 na 1,2125.

18. Ovaj sud smatra da Izmjena i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. predstavljaju Kolektivni ugovor sklopljen sukladno odredbama članka 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama ("Narodne novine" broj 39/09, 124/09) temeljem kojeg se osnovica plaća u javnim službama određuje KU između Vlade RH i Sindikata javnih službi, te odredbe članka 51. stavak 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine" broj 115/10), a kojom je bila utvrđena primjena Dodatka Sporazumu te svih njegovih izmjena i dopuna na područje visine plaće u javnim službama, te odredbe članka 51. stavak 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine" broj 141/12), kojom je utvrđena primjena dodatka sporazumu te svih njegovih izmjena i dopuna na pitanje visine plaće u javnim službama. Člankom 51. stavak 4. Temeljenog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine" broj 115/10) je i bilo propisano da ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009., te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze, te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006. važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim dokumentima. Podjednako je bilo propisano i odredbom članka 51. stavak 4. TKU ("Narodne novine" broj 141/12).

19. Iz navedenih razloga ovaj sud smatra da Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., a na koje se tužitelj poziva u tužbi predstavljaju pravno valjani kolektivni ugovor. To proizlazi i iz činjenice da su Vlada RH i Sindikati javnih službi dana 28. prosinca 2012. usvojili Vjerodostojno tumačenje izmjena Dodatka Sporazuma radi pojašnjenja primjene članka 4. stavak 5., a u svezi sa člankom 7. stavak 1. Izmjena Dodatka Sporazumu. U tom smislu uvjeti za povećanje osnovice temeljem odredbe članka 3. spomenutih izmjena Dodatka Sporazumu ispunjeni su krajem 2015., s početkom primjene od prosinca 2015., a što proizlazi i iz sadržaja odredbi članka 3. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011.

20. Nije osnovan prigovor tuženika o pravnoj nevaljanosti (ništavosti) Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. te, sukladno tome i Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011., koja potvrđuje sadržaj odredbe članka 3. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. Iz Odluke VS RH poslovni broj Revr-408/12 i Odluke Ustavnog suda RH poslovni broj U-III/3535/12 proizlazi da izmjene KU ne moraju biti potpisane od svih izvornih potpisnika KU, kao i da pojedini sindikati ne smiju biti protivno zakonu isključeni iz kolektivnog pregovaranja i sklapanja Kolektivnog ugovora.

21. Tuženik prigovora da su Sporazum o osnovici plaće u javnim službama i Dodatak Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama potpisani od osam potpisnika pa da u tom smislu navedene izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. nije potpisao jedan potpisnik (iako ga je parafirao) i to Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, pa da u tom smislu nisu svi potpisnici prihvatili i sudjelovali u izmjenama i dopunama te sklopili izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. Tuženik nije tijekom postupka dokazao da bi Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske bio protuzakonito isključen iz pregovaranja. Dapače, utvrđeno je da je taj sindikat parafirao izmjene Dodatka Sporazumu, što znači da je ravnopravno s ostalim sindikatima sudjelovao u pregovorima. Tako je Vrhovni sud RH, u svojoj presudi poslovni broj Gž-13/02, zauzeo stajalište prema kojem se smatra da je Sindikat pravilno zastupljen u pregovorima i kada zastupnici nekih od zastupljenih sindikata ne sudjeluju u pregovorima jer su to odbili, te da je sindikat u pregovorima pravilno zastupljen i onda kad drugi zastupljeni sindikat kod poslodavca iz bilo kojeg razloga odbije sudjelovati u pregovorima. Niti jedan od potpisnika, a osobito Vlada RH, u zakonom predviđenom postupku ni sa čime nije osporila, odnosno osporavala, valjanost Izmjena i dopuna Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama.

21.1. Isto tako neosnovano tuženik prigovara da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni niti uvjeti za primjenu odredbe članka 7. stavak 1. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., koja propisuje da se uskladba odgađa za onoliko tromjesečja koliko je pada realnog tromjesečnog BDP-a trajao u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja navedenih u članku 3. - 4. Izmjena i dopuna Sporazuma. Naime, članak 7. stavak 1. Izmjena dodatka Sporazumu propisuje da odgoda nastupa ako bi u nekom u razdoblju opisanih u članku 3.-5. bio zabilježen negativan rast BDP-a. Iz odredbe članka 3. proizlazi da se ista odnosi na razdoblje od trenutka ispunjenja uvjete za povećanje osnovice pa nadalje, odnosno ubuduće. Iz podataka o realnom tromjesečnom stanju BDP-a, a koje je objavio Državni zavod za statistiku RH vidljivo je da od IV kvartala 2014. pa nadalje nije bilo negativnog rasta BDP-a. Dapače, vidljivo je da je BDP stalno rastao.

22. Odredba članka 7. stavak 1. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. ne odnosi se na povrat osnovice iz članka 3., već isključivo na usklađenje osnovice iz članka 4. i 5. Izmjena Dodatka Sporazumu. Namjera Vlade RH je bila povrat osnovice na razinu iz 2009. i to na iznos od 5.415,37 kn. Odgoda uskladbe dvanaest neprekidnih kvartala je konzumirana kroz članak 4. stavak 5. izmjena Dodatka sporazumu i temeljem Vjerodostojnog tumačenja od 28. prosinca 2012., jer je odredbom članka 4. stavak 5. Izmjena Dodatka Sporazumu bilo ugovoreno da će Vlada RH biti u obvezi korigirati i isplatiti povećanu osnovicu plaće od 1. travnja 2013. pa nadalje, ako se do 31. prosinca 2012. ne ispune pretpostavke iz članka 3.

23. Iz navedenog proizlazi da je tuženik tužitelju počevši već od 1. siječnja 2016. bio u obvezi obračunavati i isplatiti plaću po osnovici od 5.415,37 kn te je stoga tužbeni zahtjev tužitelja za isplatom razlike plaće u utuženom razdoblju od mjeseca veljače 2016. do konca siječnja 2017. pravno osnovan. Ispunjen je uvjet za primjenu više osnovice u odnosu na osnovicu temeljem koje je tužitelju isplaćena plaća u utuženom razdoblju, budući da je došlo do poboljšanja stanja, odnosno rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a, za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (prosječno 2 ili više posto).

24. Na ročištu održanom dana 24. svibnja 2022. tužitelj se izjasnio da nije sporan izračun koji je dostavio tuženik, te je u skladu sa tim izračunom i postavio tužbeni zahtjev u bruto iznosu od 10.980,12 kn.

25. Sud je dosudio tužitelju utuženi iznos od 10.980,12 kn za razdoblje od 1. veljače 2016. do konca siječnja 2017. sa zakonskom zateznom kamatom na pojedinačne mjesečne iznose jer tuženik iste nije isplatio do 15. og u mjesecu za prethodni mjesec, a po stopi zatezne kamate određenoj po članku 29. stavak 2 i 8 Zakona o obveznim odnosima.

26. Što se tiče potraživanja zateznih kamata, sukladno odredbama čl. 45. st.1. i 2. Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“ 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/11, 144/12, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14, 143/14 i 136/15 – dalje ZPD) predujam poreza na dohodak obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac, isplatitelj primitka iz čl. 14. istog Zakona ili sam porezni obveznik i to prilikom svake isplate prema propisima koji važe na dan isplate. Odredbama čl. 45. st. 4. i 5. ZPD i čl. 61. st. 1. i 9. Pravilnika o porezu na dohodak („Narodne novine“ 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14 – dalje Pravilnik) propisano je da se predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračuna tijekom istog mjeseca svakog poreznog razdoblja isplaćenog primitka od nesamostalnog rada iz čl. 14. toga Zakona i čl. 11., 12 i 15. Pravilnika umanjenog za obračunane i uplaćene doprinose za obvezno osiguranja iz primitka po posebnim propisima i umanjenim za iznos uplaćenih premija osiguranja iz čl. 12. st. 9. i čl. 16. st. 2. ZPD, te umanjenog za osobni odbitak iz čl. 36. st. 1. i 2. ZPD. Obračunati predujam poreza isplatitelj obustavlja i uplaćuje istodobno s isplatom primitka od nesamostalnog rada, kao porez u odbitku. S obzirom na navedeno, porez na dohodak i prirez na dohodak koji čine sastavne dijelove bruto plaće (uz neto plaću i doprinose) dospijevaju tek s isplatom što znači da do trenutka isplate nisu dospjeli na naplatu iznosi poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa se na te iznose zatezne kamate ne obračunavaju te je obzirom na navedeno presuđeno u odnosu na potraživanje zateznih kamata kao u izreci presude.

27. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. u svezi sa člankom 155. Zakona o parničnom postupku. Tužitelju je odobren parnični trošak u ukupnom iznosu od 6.875,00 kn koji trošak se odnosi na radnje zastupanja po punomoćniku odvjetniku prema vrijednosti predmeta spora i u skladu sa važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i to za: sastav tužbe = 100 bodova (Tbr. 7 toč. 1 OT), sastav dva obrazložena podneska = svaki po 100 bodova (Tbr. 8 toč. 1 OT), zastupanje na dva ročišta kod suda 17. 02. 2022. i 24. 05. 2022. = svako ročište po 100 bodova (Tbr. 9. toč. 1 OT), te zastupanje na ročištu za objavu presude = 50 bodova (Tbr. 9. toč. 3 OT), koje radnje zastupanja ukupno nose 550 bodova što pomnoženo sa vrijednošću boda i uz 25% PDV-a iznosi 6.875,00 kn. Tužitelju je odobrena zakonska zatezna kamata na dosuđeni trošak parničnog postupka tekuća od presuđenja do isplate temeljem članka 30. stavak 2 Ovršnog zakona.

28. Kraj svega naprijed izloženog ovaj sud je donio odluku kao u dispozitivu presude.

U Vinkovcima 29. lipnja 2022.

Sudac

Iva Graovac

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. Žalba se podnosi u pisanom obliku putem ovoga suda u četiri primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

Stranci koja je pristupila ročištu radi uručenja presude rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano.

Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a uredno je obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano. Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a nije uredno obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana dostave prijepisa presude.

DOSTAVITI:

1.Odvjetnik M.C., V. – punomoćnik tužitelja

2.Zavod V. – tuženik