REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 1992/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Glušića predsjednika vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i suca izvjestitelja i Željka Šarića člana vijeća, u pravnoj stvari ovrhovoditelja N. U., S., OIB … , kojeg zastupa punomoćnik M. O., odvjetnik u S., protiv ovršenika B. K. … u stečaju, S., OIB … , kojeg zastupa punomoćnik M. B., odvjetnik u S., radi ovrhe, odlučujući o ovršenikovom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž Ovr-177/2021-2 od 25. studenoga 2021., kojim je preinačeno rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ovr-208/2021 od 26. veljače 2021. u sjednici održanoj 29. lipnja 2022.
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije odbacuje se kao nedopušten.
Obrazloženje
1. Ovršenik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije (dalje i: prijedlog) protiv drugostupanjskoga rješenja naznačivši u njemu dva pitanja za koja smatra da su pravna pitanje važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu u smislu odredbe čl. 385. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19, dalje: ZPP).
2. Ovrhovoditelj na taj prijedlog nije odgovorio.
3. Prijedlog za dopuštenje revizije nije dopušten.
4. Da bi takav prijedlog bio dopušten potrebno je da sadrži određeno pravno pitanje koje je u suglasju s izloženim razlozima zbog kojih podnositelj prijedloga smatra da je ono važno u smislu odredaba čl. 385.a st.1. ZPP (čl. 387. st. 3. ZPP).
5. Ovršenik je u prijedlogu postavio pitanja koja glase:
- „Da li se osoba koja ima tražbinu prema dužniku temeljem sudske odluke u postupku pokrenutom prije otvaranja stečajnog postupka i pravomoćno okončanom nakon otvaranja stečajnog postupka dužnika, smatra stečajnim vjerovnikom ili vjerovnikom stečajne mase?“ i
- „Na koji način osoba koja ima tražbinu prema dužniku temeljem sudske odluke u postupku pokrenutom prije otvaranja stečajnog postupka i pravomoćno okončanom nakon otvaranja stečajnog postupka dužnika, ostvaruje pravo na svoju tražbinu?“.
6. Na postavljena se pitanja ne može odgovoriti jednoznačno tako da se za sve slučajeve u kojima „osoba koja ima tražbinu prema dužniku“ utvrđenu sudskom odlukom donesenom u postupku koji je pokrenut prije otvaranja stečajnog postupka nad dužnikom, a okončanom nakon toga može zaključiti da je takav vjerovnik ili stečajni vjerovnik ili je vjerovnik stečajne mase. Naime, odgovor ovisi o više okolnosti svakog pojedinog slučaja, pa i o tome radi li se o namirenju glavnoga duga ili namirenju parničnih troškova. Ako se pak radi o namirenju tražbine po osnovi parničnih troškova, onda odgovor ovisi o tome radi li se o troškovima nastalima prije otvaranja stečaja, ili onima nastalima nakon toga (nakon prekida postupka koji je nastupio po samom zakonu na temelju odredbe čl. 212. t. 5. ZPP). Konačno, odgovor ovisi o tome je li stečajni upravitelj nakon otvaranja stečaja u parnici u kojoj je sudjelovao kao tuženik priznao tužbeni zahtjev protivne stranke, odnosno je li se u parnici u kojoj je sudjelovao kao tužitelj odrekao tužbenoga zahtjeva protiv protivne stranke. Iz predmetnoga spisa proizlazi da ovrhovoditelj ostvaruje tražbinu po osnovi parničnih troškova čija mu je naknada, na teret ovršenika, dosuđena pravomoćnom presudom donesenom nakon otvaranja stečaja nad ovršenikom, u parničnom postupku u kojem je ovršenik bio tužitelj, a ovrhovoditelj tuženik te je ovršenikov tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan. U toj situaciji, moguće je da dio tražbine po osnovi parničnih troškova ovrhovoditelj ostvaruje kao stečajni vjerovnik, a dio kao vjerovnik stečajne mase. Naime, odredbom čl. 165. st. 3. Stečajnog zakona (Narodne novine br. 71/15 i 104/17, dalje: SZ) propisano je da protivna stranka, koja je uspjela u parnici iz stavaka 1. i 2. toga članka (parnici nastavljenoj nakon otvaranja stečaja nad dužnikom), troškove parničnoga postupka nastale do prekida postupka, kao i troškove nastale nakon prekida postupka ako stečajni upravitelj odmah nakon nastavljanja prekinute parnice prizna tužbeni zahtjev ili se odrekne tužbenoga zahtjeva, može ostvarivati samo kao stečajni vjerovnik, a u protivnom da će se troškovi parničnoga postupka nastali nakon prekida namiriti kao dugovi stečajne mase. Nijednu od ovih mogućnosti postavljena pitanja ne uključuju pa je na njih nemoguće jednoznačno odgovoriti smatra li se vjerovnik koji tražbinu temelji na sudskoj odluci donesenoj u postupku nastavljenom nakon otvaranja stečaja nad dužnikom, ali pokrenutom prije toga, stečajnim vjerovnikom ili vjerovnikom stečajne mase.
7. Neosnovano ovršenik smatra da iz odluka viših sudova i ovoga revizijskog suda na koje se pozvao izlažući razloge važnosti postavljenih pitanja proizlazi da je u njima u vezi s postavljenim pitanjima zauzeto shvaćanje s kojim nije podudarno shvaćanje zauzeto u predmetnom drugostupanjskom rješenju. Te su odluke, u kojima su zauzeta shvaćanja da se u tim konkretnim slučajevima radi o tražbinama koje se namiruju kao tražbine stečajnih vjerovnika, donesene s obzirom na posebne okolnosti svakog slučaja, naime, u njima je jasno obrazloženo da se u konkretnim slučajevima radi o tražbinama stečajnih vjerovnika te zašto je tome tako. U ovom je pak slučaju drugostupanjski sud primijenio odredbu čl. 170. st. 1. SZ kojom je propisano da ovrha radi ostvarenja tražbina prema stečajnoj masi koje nisu zasnovane pravnom radnjom stečajnog upravitelja nije dopuštena šest mjeseci od otvaranja stečajnog postupka, zaključivši da je u ovom slučaju ovrhovoditelj taj prijedlog podnio Fini protekom toga roka, zbog čega je ovrha dopuštena. Postavljena se pitanja, međutim, ne odnose na pravilnost primjene navedenog pravila koje je primijenio drugostupanjski sud, nego se odnose na, kako je već navedeno, općeniti upit o tome kako se namiruju tražbine vjerovnika iz presuda u postupcima pokrenutim prije, a dovršenim nakon otvaranja stečaja nad dužnikom.
8. Kako se ne radi o određenim pravnim pitanjima u smislu odredaba čl. 385. st. 1. i čl. 385.a st. 1. ZPP odlučeno je na temelju odredbe čl. 392. st. 6. toga Zakona kao u izreci.
Zagreb, 29. lipnja 2022.
Predsjednik vijeća:
Željko Glušić, v.r.
