REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Psp-100/2019

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, po sucu VICI ROŠČIĆ, u pravnoj stvari tužitelja M. M. iz S., zastupan po pun. H. B.,

odvj. u S., protiv tuženika I. Ž. iz Z., zastupan po pun.

N. S., odvj. u Z., radi smetanja posjeda, nakon održane

glavne i javne rasprave zaključene dana 28. lipnja 2022. god. u prisutnosti pun. tužitelja a u odsutnosti tuženika, objavljeno istog dana.

r i j e š i o  j e:

I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"I Utvrđuje se da je tuženik smetao tužitelja u posljednjem mirnom posjedu realnog dijela nekretnine označene kao čest. zgr. 40/1 k.o O. i čest. zgr. 57 k.o. O. koji realni dio je pobliže označen na prikazu lica mjesta u vještvu stalnog sudskog vještaka za geodeziju i hidrografiju T. Č. dipl. ing. geod. od 19. veljače 2021. godine slovima A-B-FM-G-H-I-A, time što je tuženik tužitelju uputio pismeno od 24. srpnja 2019. godine u kojem tuženik tužitelju zabranjuje korištenje realnog dijela čest. zgr. 40/1 k.o O., a za koje pismeno je tužitelj saznao 29. srpnja 2019. godine, time što je u srpnju 2019. godine, a za što je tužitelj saznao 29. srpnja 2019. godine tuženik uništio biljku limuna koja se nalazila na naprijed navedenom relanom dijelu čest. zgr. 40/1 k.o O., te time što je u krajem kolovoza 2019. godine, a za što je tužitelj saznao 29. kolovoza 2019. godine tuženik na relanom dijelu čest. zgr. 57 k.o O. izgradio armirano-betonski zid označen na prikazu lica mjesta u vještvu stalnog sudskog vještaka za geodeziju i hidrografiju T. Č. dipl. ing. geod. od 19. veljače 2021. godine slovima M- F, pa se stoga nalaže tuženiku da u roku 8 dana upostavi prijašnje posjedovno stanje, a posebno da ukloni predmetni armirano-betonski zid označen na prikazu lica mjesta u vještvu stalnog sudskog vještaka za geodeziju i hidrografiju T. Č. dipl. ing. geod. od 19. veljače 2021. godine slovima M-F, te se tuženiku ubuduće zabranjuje poduzimanje bilo kakvih radnji koje bi predstavljale takvo ili slično smetanje tužitelja u posjedu predmetnog realnog dijela nekretnine označene kao čest. zgr. 40/1 k.o O. i čest. zgr. 57 k.o. O.. II Utvrđuje se da je tuženik smetao tužitelja u posljednjem mirnom posjedu prava stvarne služnosti puta, a koja stvarna služnost ide preko realnog dijela nekretnine označene kao čest. zgr. 40/1 k.o O., čest. zgr. 57 k.o. O. i čest. zem. 2389 k.o. O. koji realni dio je pobliže označen na prikazu lica mjesta u vještvu stalnog sudskog vještaka za geodeziju i hidrografiju T. Č. dipl. ing. geod. od 19. veljače 2021. godine slovima B-J-C-DE-L-F-B, a u korist realnog dijela čest. zgr. 40/1 k.o O. i čest. zgr. 57 k.o. O. koji realni dio

je pobliže označen na prikazu lica mjesta u vještvu stalnog sudskog vještaka za geodeziju i hidrografiju T. Č. dipl. ing. geod. od 19. veljače 2021. godine slovima A-B-F-M-G-H-I-A, te u korist nekretnine označene kao čest. zgr. 39, 38/1, 38/2, 36/1 i 57 sve k.o. O., time što je krajem kolovoza 2019. godine, a za što je tužitelj saznao 29. kolovoza 2019. godine, tuženik na relanom dijelu čest. zgr. 57 k.o O. izgradio armiranobetonski zid označen na plikazu lica mjesta u vještvu stalnog sudskog vještaka za geodeziju i hidrografiju T. Č. dipl. ing. geod. od 19. veljače 2021. godine

slovima F- L, pa se stoga nalaže tuženiku da u roku 8 dana upostavi prijašnje posjedovno stanje, a posebno da ukloni armirano-betonski zid označen na plikazu lica mjesta u vještvu stalnog sudskog vještaka za geodeziju i hidrografiju T. Č. dipl. ing. geod. od 19. veljače 2021. godine

slovima F-L, te se tuženiku ubuduće zabranjuje poduzimanje bilo kakvih radnji koje bi predstavljale takvo ili slično smetanje tužitelja u posjedu prava stvarne služnosti puta, a koja služnost ide preko realnog dijela nekretnine označene kao čest. zgr. 40/1 k.o O., čest. zgr. 57 k.o. O. i čest. zem. 2389 k.o. O. koji realni dio je pobliže označen na prikazu lica mjesta u vještvu stalnog sudskog vještaka za geodeziju i hidrografiju od 19. veljače 2021. godine slovima B-J-C-D-E-L-F-B, a u korist realnog dijela čest. zgr. 40/1 k.o O. i čest. zgr. 57 k.o. O. koji realni dio je pobliže označen na prikazu lica mjesta u vještvu stalnog sudskog vještaka za geodeziju i hidrografiju od T. Č. dipl. ing. geod. 19. veljače 2021. godine slovima A-B-F-M-

G-H-I-A, te u korist nekretnine označene kao čest. zgr. 39, 38/1, 38/2, 36/1 i 57 sve k.o. O.."

II Dužan je tužitelj u roku 8 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 2.500,00 kn zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 28. lipnja 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječene kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje je prethodilo tekućem polugodištu za 3 postotna poena.

Obrazloženje

1. U tužbi se navodi kako se tužitelj sa svojim prednicima nalazi u mirnom, samostalnom i nesmetanom posjedu dijela nekretnine označene kao čest. zgr. 40/1 k.o. O., koji u naravi predstavlja vrtni prostor, više od 50 godina.

Navedeni realni dio nekretnine da je označen na skici izmjere Z.

B. ing. geodezije od 22. veljače 2015. točkama 47 – 46 – 49 – 48 – 43

– 33 – 47 i označen žutom bojom. Tuženik niti njegovi prednici da nikada nisu bili u posjedu navedenog dijela nekretnine, a da se putem punomoćnika obraćao tužitelju navodeći kako ga je zasmetao u posjedu iste nekretnine, radi čega će koristeći samopomoć zaštiti svoj posjed. Tužitelj da je na ovaj dopis promtno reagirao slanjem pismena putem svog punomoćnika, osporavajući navode tuženika. Nakon ovih pismena, koji predstavljaju verbalno smetanje posjeda tužitelja, tuženik da je i fizički zasmetao posjed tužitelja na način da je uništio limun, a što je tužitelja saznao 29. srpnja 2019., o čemu postoji i zabilješka Policije. Tuženik da je verbalno i uništavanjem limuna zasmetao tužitelja u posljednjem mirnom posjedu naznačenog realnog dijela nekretnine, te da iskazuje pretenziju da će i dalje nasilnim metodama smetati posjed tužitelja, pa je predloženo da sud donese odluku kojom će utvrditi da je smetanje posjeda počinjeno upućivanjem pismena od 24. srpnja 2019., te uništenjem limuna 29. srpnja 2019., a potom se predlaže da sud naloži tuženiku uspostavu prijašnjeg posjedovnog stanja i izreče zabranu poduzimanja bilo kakvih radnji koje predstavljaju takvo ili slično smetanje ubuduće.

2. Podneskom od 12. rujna 2019. tužitelj je proširio tužbeni zahtjev navodeći da je nakon podnošenja tužbe, koncem kolovoza 2019. tuženik nastavio s radnjama koje predstavljaju čin smetanja posjeda opisanog realnog dijela nekretnine na način da je na južnom dijelu izgradio armirano betonski zid, te da je taj zid opisan na skici geometra slovima G – F, pa je uređen tužbeni zahtjev na način da je obuhvaćen i ovaj činjenično opisani događaj, pa je traženo utvrđenje smetanja posjeda i zabrana, odnosno zabrana daljnjeg smetanja i uklanjanje izgrađenog zida.

3. Tuženik se usprotivio tužbenom zahtjevu i tužbi u cijelosti. Ističe kako je upisan kao vlasnik i posjednik čest. zgr. 40/1, k.o. O. u Zemljišnim knjigama i Posjedovnom listu 941 za k.o. O.. Osporava da bi tužitelj zajedno sa svojim prednicima bio u mirnom, samostalnom i nesmetanom posjedu dijela čest. zgr. 40/1 više od 50 godina. Predmetnu česticu da u vlasništvu i posjedu drži tuženik preko svojih prednika više od 50 godina, te tužitelj nikada nije bio, niti je mogao biti u posjedu iste. Tužiteljeva čestica 39 k.o. O. da nema nikakvih dodirnih točaka s predmetnom česticom, niti s njom dijeli bilo kakvu među. Vlasnik južne parcele kat. čest. 57. k.o. O. da je Š. M.. Glede navoda tužitelja o počinjenom verbalnom smetanju posjeda, tuženik ističe kako takav instinkt ne postoji i nema uporište u Zakonu. Čak kada bi se i verbalno moglo smetati nekoga u njegovom posjedu, to svakako nije pisanom i preporučenom odvjetničkom opomenom. Tuženik da je nekoliko dana prije navedene opomene uočio kako je na njegovoj čestici posađen limun koji ranije nije postojao. Stoga da je imao pravo sukladno čl. 27. Zakona o vlasništvu i dr. poslužiti se dopuštenom samopomoći i ukloniti limun kojeg je tužitelj zasadio na predmetnoj čestici. Tijekom srpnja 2019., tuženik da se u dva navrata obratio tužitelju i zamolio ga u cilju održanja dobrosusjedskih odnosa, da ne poduzima ništa na predmetnoj čestici, dok se jasno ne utvrdi pravno stanje, na što se tužitelj oglušio.

4. Podneskom od 2. lipnja 2021. tužitelj je uredio tužbeni zahtjev označavajući predmet spora sukladno oznakama koje je u svom vještvu postavio vještak geodetske struke T. Č.. Tužitelj u bitnome ustraje u postavljenom tužbenom zahtjevu koji se odnosi na utvrđenje smetanja posjeda verbalno i gradnjom armiranog betonskog zida kako je to naznačeno u tužbi i podnesku tužitelja od 12. rujna 2019.

5. U postupku su izvedeni dokazi pregledom skice izmjere Z. B. ing.geodezije od 22. svibnja 2015., Potvrde PU SD,

Policijske postaje T. broj 511-12-33-985/19, od 5. kolovoza 2019.,

pismena tuženika upućenog tužitelju od 24. srpnja 2019., pismena tužitelja upućenog tuženiku od 2. kolovoza 2019., Izvatka iz Zemljišne knjige za čest. zgr. 40/1, ZU 2960, k.o. O., Rješenja Područnog ureda za katastar S.,

Ispostave za katastar T. K.: UP/I-932-07/19-03/242, od 6. rujna 2019., Rješenja Općinskog suda u Trogiru, Z-85/83, fotografija predmetne nekretnine od 30.11.2017., 3.8.2018., 4.8.2018., te 16.7.2019., saslušanjem parničnih stranaka, te svjedoka Š. M., V. Č., I. R.,

vještačenjem po vještaku geodetske struke T. Č..

6. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

7. U postupku je trebalo raspravi i utvrditi je li tuženik zasmetao tužitelja u posljednjem mirnom posjedu dijela čest. zgr. 40/1, k.o. O. i čest. zgr. 57,

k.o. O. time što mu je 24. srpnja 2019. uputio pismeno kojim mu zabranjuje korištenje realnog dijela čest. zgr. 40/1, time što je u srpnju 2019. uništio limun koji se nalazio na spornom dijelu iste nekretnine, odnosno time što je krajem kolovoza 2019. na realnom dijelu čest. zgr. 57, k.o. O. izgradio armirano – betonski zid označen na skici vještaka T. Č. dipl. ing. od 19.

veljače 2021. slovima M – F, odnosno F-L, s tim u vezi jeli osnovan zahtjev tužitelja kojem se nalaže tuženiku zabrana smetanja posjeda ubuduće, odnosno uspostava ranijeg posjedovnog stanja. Također, trebalo je raspraviti i utvrditi posljednje posjedovno stanje, te je li počinjeno smetanje posjeda na način kako se u tužbi navodi.

8. Odredbom čl. 441. Zakona o parničnom postupku ("Narodne Novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, dalje: ZPP) propisano je da će se raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničiti samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

9. Odredbom čl. 21. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne Novine" br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, dalje ZV) propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda.

10. Odredbom st. 3. čl. 21. istog Zakona propisano je da pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja.

11. Odredbom čl. 22. st. 2. ZV-a propisano je da sud pruža zaštitu posjeda posebnom, hitnom postupku prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu.

12. Odredbom čl. 24. ZV-a propisano je da je svaki suposjednik ovlašten štititi suposjed putem suda od samovlasnog smetanja treće osobe, a od drugih suposjednika jedino ako su ga potpuno isključili od dotadašnjeg suposjeda ili su mu bitno ograničili dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti.

13. Odredbom st. 2. istog članka propisano je da suposjednik nije ovlašten staviti zahtjev za zaštitu svog suposjeda od smetanja koje je počinio njegov suposjednik ako bi za odlučivanje o tom zahtjevu bilo nužno raspravljati o njihovu pravnom odnosu.

14. Dakle, naš pravni sustav štiti svaki posjed, neovisno o tome radi li se o neposrednom ili posrednom posjedniku, posjedniku koji je posjed stekao silom, potajno ili zloupotrebom povjerenja (viciozni posjednik), ali je ta posjedovna zaštita ograničena sukladno čl. 21. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima na rok od 30 dana od dana saznanja za smetanje i počinitelja, odnosno na rok od godinu dana od učinjenog smetanja.

15. Posjed se u pravnoj teoriji definira kao pravno relevantna faktična vlast koju neka osoba ima u društvu glede određene stvari. Posjed je činjenica da je određena stvar podvrgnuta razmjerno trajnoj vlasti određene osobe, njezinoj privatnoj vlasti, koja je neposredna i djeluje apsolutno. Riječ je o vlasti koja faktično postoji, pri čemu nije odlučeno ima li ta njezina vlast ikakav pravni temelj za to svoje postojanje, ili ga nema. Postoji li glede stvari nečiji posjed ili ne, ovisi o tome je li glede te stvari uspostavljeno stanje koje se u odnosnom društvu vidi, osjeća i ocjenjuje kao stanje nečije faktične vlasti. Kako je posjed socijalna činjenica, to se njegovo postojanje ili nepostojanje prosuđuje prema shvaćanju koje u društvu vlada o tome je li u nekoj situaciji postoji ili ne postoji nečija faktična vlast (usp. Nikola Gavella i dr., Stvarno pravo, Informator, 1998.).

16. Na okolnost posljednjeg stanja posjeda sud je saslušao svjedoke predloženih od strane tužitelja, te parnične stranke.

17. Tužitelj u svom iskazu navodi kako su nekretnine oznake 40/2, 39, 38/2, 38/1,36/1 i 57 bile u vlasništvu njegovog djeda i bake, odnosno u posjedu njegove obitelji preko 100 godina. U dijelu O. gdje su smještene predmetne nekretnine zvanom G. da je živjelo 5 do 6 obitelji. Njegova majka da je navedene nekretnine naslijedila nakon smrti bake, te da je 2009. postignuta dioba između nje i sestre. Nakon toga da su krenuli s sređivanjem Zemljišnoknjižnog stanja s obzirom da posjedovno i zemljišnoknjižno stanje nisu bili usklađeni. Prilikom mjerenja da je utvrđeno kako je jedino granica čest. zem. 40/2 adekvatna stvarnom stanju na terenu, te da je prilikom izrade elaborata došlo do pomicanja čest. zem. 38, 38/2, 39 i 57, a čest. zem. 57 da je u naravi dijelom put kojeg je koristilo 5 do 6 obitelji na tom području, a sada da su ostali on i I. B.. Općina da je u međuvremenu pokrenula

postupak sređivanja ZK stanja koji je u tijeku. Utuženo smetanje posjeda iz srpnja i kolovoza 2019. da se odnosi na dio čest. zem. 40/1, na skici vještaka Č. označen slovima A – B – F- M - G –H – I – A – B. Taj dio da je u vlasništvu njegove obitelji od 1976., budući su od A. A. kupili kupili dimnu kužinu površine 86 m[2,] te se predmetni sporni dio upotrebljavao kao put za tu kuhinju i ograđen je betonskim zidom na linij B – F – F – N. Ta kuhinja da se nalazi na dijelu čest. zem. 39 južno od točaka A i H. Kuhinja da je bila položena na čest. zem. 39, a prilazni put da je išao preko sporne čest. zem. 40/1, te da je nakon kupoprodaje izgrađen zid na liniji B – F – N. Na dijelu predmetne čest. zem. 40/1, unutar linija A – B – F – M – N – G – H – A njegov djed da je obrađivao vrt i izgradio kanalizacijske cijevi koje vode do septičke jame položene na čest. zem. 57, što je učinjeno negdje 1979. i 1980. Nakon bakine smrti da je nastavio s obrađivanjem tog dijela nekretnine na način da je na istoj posadio limun. Prednica tuženika da je bila zadovoljna činjenicom što je on čistio taj prostor, te da mu u ni jednom trenutku nije sporila pravo na posjed spornog dijela čest. zem. 40/1. Tuženika da je prvi put vidio u srpnju 2019. kada se predstavio kao vlasnik navedene čestice, te da ga je upozorio kako ZK i katastarsko stanje nisu usklađeni, a tuženik je rekao kako se u okviru njegove čestice nalazi i dio puta oznake B – J – C – D – E – L – F – B. Zbog toga da je uputio tuženika da razgovara s njegovim roditeljima i susjedima kojima je dobro poznato stanje posjeda tih čestica i na novu geodetsku izmjeru kako bi vidio koje su granice čestica u stvarnosti. Sljedećeg dana tuženik da mu je zabranio zalijevanje limuna, a 28. srpnja 2019. da ga je iščupao, radi čega je 29. srpnja 2019. podnio prijavu Policiji, pa se prvo smetanje posjeda odnosi na taj događaj od 28. srpnja 2019. Limun da je bio posađen između linija A i B. Nakon te prijave da je dobio pismeno tuženikovog odvjetnika. Predmetnu tužbu da je podnio 16. kolovoza 2019., a tuženik da je 24. kolovoza 2019. za vrijeme njegove odsutnosti, na silu i uz prisutnost Policije nalio betonski zid na liniji M – L – F koji se nalazi na čest. zem. 57, koji ne predstavlja granicu između te čestice i čest. zgr. 40/1, zbog čega je proširio tužbeni zahtjev na novonastalu situaciju. Za zid da je saznao po povratku s godišnjeg odmora 27. i 28. kolovoza 2019. Tvrdi da nakon gradnje zida na liniji M – F – L ne može nesmetano proći putem oznake B – J

– C – D – E – L – F, osim preskačući zid na dijelu L – E na način da preskače gomilu između točaka L i E. Na dijelu između točaka L i E da se nalazi manja gomila kamenja visine 30 cm, dok je zid na liniji M – L – F visok 60 cm. Tužitelj navodi kako mu je poznato da je tuženik upisan kao vlasnik čest. zem. 40/1, ali da su njegovi prednici od A. kupili sporni dio oznake A – B – C – M – G

–H – A nakon bakine smrti da su krenuli sa sređivanjem zemljišnoknjižnog stanja, ali da upis ne odgovara stvarnom stanju na terenu. Pred sudom u Trogiru da je pokrenuo postupak radi utvrđenja vlasništva na čest. zem. 40/1 protiv tuženika.

18.Tuženik u svom iskazu navodi da je ZK stanje glede čest. zem. 40/1 usklađen sa stvarnim stanjem na terenu, za što postoji niz ZK isprava od 1830. do danas. Naime, da raspolaže znanstvenim elaboratom D. B. o stanju nekretnina iz 1830., te Prerisom Katastarskog plana i 1990., do skica sačinjenih u predmetnom postupku. Iz svih tih isprava da proizlazi kako čest. zem. 40/1, u naravi kuća i zemljište, izgledaju jednako kao na skici sudskog vještaka T. Č. uz određena manja odstupanja. Inače da je čest. zem. 40/1 dobio temeljem Ugovora o doživotnom uzdržavanju zaključenim s majkom. Nakon sklapanja Ugovora da se informirao u Katastru i na Zemljišniku, te da je na Katastru dobio informaciju kako je stanje navedene čestice identično onome na terenu, što je utvrdio i sudski vještak B.. S obzirom da je do svoje četvrte godine živio na predmetnoj nekretnine, a potom dolazio redovito ljeti, da je poznavao sve ljude na ruti predmetne čestice i da nikada nije susreo nekog B.. Kod tužitelja da je došao njegovim zapadnim ulazom do čest. zem. 39 i da se predstavio kao vlasnik čest. zem. 40/1, upozoravajući ga da toj čestici nitko ništa ne radi dok ne sredi ZK stanje. Sporno da je bilo razgraničenje između čest. zem. 40/1 i 57. Tužitelj da ga je poveo do roditelja u selo, te da ih je pitao imaju li dokaz da su od A. kupili čest. zem. 40/1, no unatoč činjenici da su se pozivali na svjedoke, na tome da se završilo. Tvrdi da te godine niti kasnije nije bilo zasađenog limuna na spornom dijelu čest. zem. 40/1, te da je taj agrum zasađen nakon njegove posjete tužitelju. Kada je tužitelja upozorio na sadnju i zalijevanje limuna, ovaj da se pozvao na smetanje posjeda. Tvrdi da osobno nije izvadio agrum iz zemlje, odnosno da ne zna tko je to učinio, jer tada nije bio u O.. Glede tvrdnji tužitelja da je na čest. zem. 40/2 postojala kuhinja i ulaz u istu, na slici broj 1 koja je prilog vještvu da nije razvidan nikakav ulaz u kuhinju na toj čestici, već da se vidi jedan manji prozor ili rešetka. Što se navodnog puta preko čest. zem. 40/1 tiče, da nikada nije postojao put na toj čestici već na čest. zem. 2389 kojom su se služili mještani sela za odlazak u polje. Ogranak tog puta da je prelazio linijom C – D preko 40/1, dalje da se nastavljao na čest. zem. 36/2 preko čest. zem. 57. Tužitelj da je zazidao zid duž južne granice čest. zem. 57. Navedeni pute preko čest. zem. 2389 i 57 da više ne postoji, niti put koji vodi do ulaza u tužiteljevu kuću preko čest. zem. 39. Nakon podnošenja predmetne tužbe tužitelj da je popločao cijelu čest. zem. 57, što bi značilo da puta više nema. U međuvremenu da je utvrdio kako tužitelj nije upisan kao vlasnik i posjednik te čestice. Sporni zid na linije M – F – L da je sagradio iz razloga što je tužitelj smetao njegov posjed i što nije postojala dobra volja tužitelja da se mirnim putem riješi pitanje granica između čest. zem. 40/1, te 39. Po stanju u Katastru i Zemljišnim knjigama, čest. zem. 40/1 graniči sa čest. zem. 57, a ne čest. zem. 39. Zid na liniji M – F – L da je gradio prema elaboratu vještaka B. i povukao ga 5 cm sjeverno. Osporava

navode tužitelja da ne može doći na čest. zem. 57 putem C – D – E – L , odnosno da je na liniji L – E šljunak. Radi se o sirovom kamenu gdje je podigao malu stepenicu u dobroj namjeri da se može prolaziti. Nije mu poznato tko je kada sagradio zid na liniji B – F – N. Na svoj posjed oznake A – B – F – M – G – H – I – A da je dolazio preko zida oznake L – F – E koji je visok 30 cm.

19. Svjedok Š. M. u svom iskazu navodi kako je do 17. godine živio u neposrednoj blizini stranaka, odnosno u kući položenoj na čest. zem. 475/3. Navodi kako je čest. zem. 40/1 služila kao prolaz i da bivša vlasnica M.

R. nikada nikome nije mogla staviti bilo kakvu zabranu prijelaza preko te čestice u vidu ograde ili vrata, kako bi zaštitila svoje vlasništvo odnosno posjed, jer se ta čestica tretirala kao prolaz za B., odnosno vlasnike nekretnina kuća u G., kako se među mještanima zvalo područje smješteno južno od čest. zem 40/1 odnosno čestice 57, 39, 36/3, 41/2, 40/2 i dr. Poznavao je braću I., F. i N. B. prednike tužitelja . Čest. zem. 2389 da je javna površina, na kojoj su se djeca igrala, te kada bi u igri lopta pala na južni dio čest. zem. 40/1, na skici vještaka T. Č. označen slovima G-H-I-A-B-J-C-D-E-F-M-G-H-, da ih nitko nije mogao spriječiti da se igraju i na tom području. Majke i bake da su im govorile kako je riječ o području koje je javna imovina, a ne vlasništvo kuće vlasnika koja je sagrađena na čest. zem. 40/1. Svjedok navodi kako je N. B., prednik tužitelja 70-ih godina prošlog stoljeća napravio zid na čest. zem. 40/1 koji odgovara zidu na skici prikazanom slovima V-N, a na fotografiji zidu P-B. Lijevo od tog zida unutar linija A-B-F-M-G-H-I-A, te da je u tom dijelu sadio povrće, kao npr. krastavce, paprike i slično. Kuća pokojne M. R. da nije

imala prozor s južne strane okrenut dvorištu nego rešetke, a da se u G.,

kada je zid kuće međa, prozor ne bi otvarao prema vani, nego prema unutra, prema kući. Tako da je zid na liniji B-N postojao od 70-ih godina prošlog stoljeća, dok zid na liniji F-L nije postojao. Ovaj svjedok za zid prikazan na liniji E-D navodi, da je položen na njegovoj bivšoj parceli 475/3, a na skici da je vidljiva njegova bivša garaža koja ide desno od linije D-E, te je prikazana kao objekt zatamljen sivom bojom, pored predmetne nekretnine da prolazi kada ide pješice u centar mjesta. Međutim, nije mu poznato što se događalo na predmetnoj nekretnine u srpnju 2019., odnosno u ljeto te godine. Poznato mu je da su nakon smrti M. R. na čest. zem. 40/1 vršeni nekakvi radovi,

odnosno da su se radili nekakvi zidovi, no nema osobnih saznanja o tome tko ih je gradio i kada. Ovaj svjedok također navodi kako je općina u međuvremenu od vlasnika manjih parcela položenih zapadno od čest. zem. 39 otkupila te male čestice, tako da je tužitelju omogućen pristup preko njih. Taj put nije prikazan na skici vještaka Č.. Poznato mu je također kako je sam tužitelj počeo kupovati manje čestice zapadno u odnosu na čest. zem. 39, kako bi stvorio jednu veću česticu, tako da sada ima sa zapadne strane prilaz do svojih nekretnina, dok je ranije postojao samo put koji je išao preko čest. zem. 2389, 40/1 i 57 do 39.

20. Svjedokinja V. Č. u svom iskazu navodi da su njeni djeda i

baka imali kuću i vrt u sklopu s prednicima tužitelja, kojima su ih prodali. Od ranije da su imali manji dio zemljišta do vrta kao prolaz do svoje kuće, dok tuženik odnosno njegovi preci nikada nisu imali prolaz preko te čestice. Svjedokinja je prema skici sudskog vještaka T. Č. identificirala

čest. zem 40/1 i to kuću i dvor označen slovima I-A-B-J-C-D-E-L-M-F-M-D-H-I, kao nekretninu koju su njeni preci prodali B.. Navodi također da su

njeni preci i B. prolazili preko tog dijela nekretnine kroz liniju C-D, zatim ravno preko linije G-K. Za tuženika navodi da je vlasnik čest. zem. 475/3 te da je vlasnik i čest. zem. 475/2, odnosno da nikada nije imao prolaz preko čest. zem. 40/1. Prolaz preko čest. zem. 40/1. da je služio isključivo za prolaz pješice. Na priloženim fotografijama koje su sastavni dio vještva, svjedokinja je objekt sagrađen na čest. zem. 40/2 označila kao kučicu njenih predaka, do koje je bio mali vrt ograđen niskim zidom. Prolaz je prema toj fotografiji označen linijom C-D, a zid koji dijeli čest. zem. 40/2 i 40/1 od čest. zem. 57 i 39 da nikada nije postojao. Dakle, ova svjedokinja tvrdi da su preko čest. zem. 40/1 njeni preci prolazi do čest. zem. 57 i preko nje na niže čestice, ali da su tim putem prolazili i drugi mještani koji imaju kuće položene niže u odnosu na predmetnu parcelu. I ova svjedokinja navodi da se na kući sagrađenoj na čest. 40/1 nisu postavile škure zbog prolaza. Tvrdi da su na čest. zem. 40/2, odnosno objektu sagrađenom na toj čestici, ranije postojala vrata na mjestu sadašnjeg prozora, ističe da su zid koji dijeli čest. zem. 40/2 i 40/1 ranije sagradili B. ( pritom je svjedokinja mislila na zid oznake N-B). Zid na linije

D-E da pripada čest. zem. 475/2. Za zid sagrađen između čest. zem. 57 i 40/1 ističe da je sagrađen prije dvije godine. Niti ova svjedokinja nema neposrednih saznanja o tome što se događalo u srpnju i kolovozu 2019. na predmetnim nekretninama. Navela je da i dalje može prolaziti opisanim putem, ali da su poslagana kamenja koja prolaz čine neugodnim duž linije D-E, koje je postojalo od ranije. Svjedokinja se slabo snalazila na prikazanoj skici vještaka T. Č., te je na koncu navela da su njeni prednici prodali dio vrta,

odnosno čest. zem. 40/1 B., i to onaj položen iza zida oznake F-B.

21. Svjedok I. R. u svom iskazu navodi da nema nikakvih neposrednih saznanja o tome što se događalo između stranka u srpnju i kolovozu 2019. U odnosu na spornu čest. zem. 40/1, tvrdi da je bila u vlasništvu njegove obitelji ( njegov otac i baka tuženika, bratu i sestra). Nakon što mu je predočena skica vještaka T. Č., identificirao je čest. zem. 2389 kao javnu

površinu, nije se mogao snaći prilikom identificiranja čest. zem. 40/1, dok je na fotografijama mogao identificirati zgradu na čest. zem. 40/1 kao staru obiteljsku kuću. Međutim, što se iza kuće nalazilo i što je kome pripadalo nije mu poznato.

22. Sud je u prisutnosti vještaka geodeotske struke izveo dokaz očevidom na licu mjesta na predmetnoj nekretnini čest. zgr. 40/1, te je na očevidu tužitelj kao predmet spora pokazao:

- zapadni dio prostora između južnog ruba kuće tuženika i "novog sagrađenog" bet. zida južnije 4,2 m (u prilogu na Prikazu lica mjesta i slikama tijelo označeno slovima A B F M G H I A) za koji tvrdi da predstavlja dio čest. zgr. 40/1 u njegovom stvarnom posjedu, te da je tuženik izgradnjom "novog sagrađenog" bet. zida (u prilogu na Prikazu lica mjesta i na slikama linija označena slovima L i M) onemogućio tužitelju pristup tom posjedu;

- istični dio prostora između južnog ruba kuće tuženika i "novog sagrađenog" bet. zida južnije 4,2 m (u prilogu na Prikazu lica mjesta i slikama tijelo označeno slovima B J C D E L F B) za koji tvrdi da predstavlja dio čest. zgr.

40/1 na kojem ima pravo stvarne služnosti puta, te da je tuženik izgradnjom "novog sagrađenog" bet. zida (u prilogu na Prikazu lica mjesta i na slikama linija označena slovima B F i N) onemogućio tužitelju to pravo.

Tužitelj je kao granicu zapadnog i istočnog prostora pokazao betonski zid koji ide od kuće tuženika u smjeru juga (u prilogu na Prikazu lica mjesta i na slikama linija označena slovima L i M).

23. Vještak je prilikom izrade nalaza i mišljenja koristio i skicu koju je tužitelj priložio u sudski spis na kojoj je zapadni dio prostora naznačen kao lik A-B-F- G-H-I-A, a istočni dio prostora kao lik B-C-D-E-F-B, radi čega je u vještvu koristio ista slova kao oznake.

24. Na očevidu je tuženik za pokazane nekretnine naveo da predstavljaju južni dio čest. zgr. 40/1 koja je vlasništvo i posjed tuženika i njegovih prednika preko 50 god., a što je navedeno i u zemljišnim knjigama i u katastru.

25. Vještak je na temelju očevida, naknadnog geod. snimanja, te podataka pribavljenih iz zemljišnika i katastra utvrdio da granice sa kat. plana uvelike odstupaju od stvarnih granica na terenu, pa i više od granica dozvoljenog odstupanja. Ovo je prepisao starosti i neodržavanju kat. plana. U prilog tome je i činjenica da je za k.o. O. u tijeku kat. izmjera za izradu novog kat. plana. Vještak na Prikazu lica mjesta jasno predočava da stvarne granice odstupaju od kat. granica, osim u slučaju čest. zgr. 40/2. Granice čest. zgr. 40/2 sa kat. plana upravo odgovaraju stvarnim granicama na terenu zbog toga što je kroz katastar i zemljišnik proveden Geodetski elaborat br. 148/15 ureda ovl. ing. Z. B. kojim je utvrđen stvarni položaj i ispravak granica čest. zgr. 40/2. I tužitelj i tuženik se pozivaju na ovaj elaborat i liniju C- D- E- L- F- M- G- H- I- A smatraju granicom čest. zgr. 40/1 jer je tako prikazano na skici iz Geodetskog elaborata br. 148/2015 Ureda ovl. ing. Z. B.. Međutim,

vještak naglašava da je tim elaboratom utvrđen stvarni položaj i ispravak granica samo za čest. zgr. 40/2, pa da je tako uređena i granica čest. zgr. 40/2 sa čest. zgr. 40/1, uz suglasnost upisanog nositelja prava na čest. zgr. 40/1. Ostale granice čest. zgr. 40/1 nisu bile predmetom Geodetskog elaborata br. 148/2015 Ureda ovl. ing. Z. B.. Obje stranke liniju C- D- E- L- F- M- G smatraju granicom čest. zgr. 40/1, no vještak navodi da bi za evidentiranje bila potrebna suglasnost nositelja prava na čest. zgr. 57 i čest. zem. 2389.

26. Nadalje, vještak navodi da se čest. zgr. 40/1 vodi u zemljišniku u ZK ulošku 2960 kao kuća bez upisane površine, a u kat. operatu u Posjedovnom listu 5960 kao kuća u površini od 58 m2. Iz službenog digitalnog kat. plana izračunao je površinu od 47 m2, a razlika od 11 m2 je unutar dozvoljenog površinskog kriterija (+/- 20%). Iz službenog digitalnog kat. plana prije provedbe elaborata br. 148/2015 izračunao je površinu od 53 m2, tj. ispravkom granice čest. zgr. 40/2 sa čest. zgr. 40/1 gafička površina čest. zgr. 40/1 je smanjena za 6 m2. Vještak zaključuje, obzirom da je kat. plan opterećen greškama i većim od dozvoljenog odstupanja da se isti ne može smatrati "katastarskim nacrtom", osim za čest. zgr. 40/2. U arhivi katastra nije našao skice na temelju kojih bi mogao prikazati položaj i oblik čest. zgr. 40/1. Zbog toga je mišljenja da se sjeverna, istočna i južna granice čest. zgr. 40/1 ne mogu sa sigurnošću prikazati na terenu.

27. Vještak dalje nalazi kako zapadni dio prostora između južnog ruba kuće tuženika i "novog sagrađenog" bet. zida južnije 4,2 m (u prilogu na Prikazu lica mjesta i slikama tijelo označeno slovima A- B- F- M- G- H- I- A) za koji tužitelj tvrdi da predstavlja dio čest. zgr. 40/1 u njegovom stvarnom posjedu ima površinu od 14 m2 i nalazi se na dijelu čest. zgr. 40/1 u površini od 13 m2 (13/58) i na dijelu čest. zgr. 57 u površini od 1 m2 (1/29), ako su granice ove čestice identične granicama sa kat. plana, odnosno dijelu čest. zgr. 40/1 (14/58) ako su granice ove čestice identične tvrdnjama tužitelja i tuženika.

Nadalje, istočni dio prostora između južnog ruba kuće tuženika i "novog sagrađenog" bet. zida južnije 4,2 m (u prilogu na Prikazu lica mjesta i slikama tijelo označeno slovima B- J- C- D- E- L- F- B) za koji tužitelj tvrdi da predstavlja dio čest. zgr. 40/1 na kojem ima pravo stvarne služnosti puta ima površinu od 13 m2 i nalazi se na dijelu čest. zgr. 40/1 u površini od 5 m2 (5/58), na dijelu čest. zgr. 57 u površini od 1 m2 (1/29) i na dijelu čest. zem. 2389 u površini od 7 m2 (7/856), ako su granice ove čestice identične granicama sa kat. plana, odnosno dijelu čest. zgr. 40/1 (13/58) ako su granice ove čestice identične tvrdnjama tužitelja i tuženika.

28. Iz priležećeg zk izvatka i posjedovnog lista proizlazi da je tuženik upisan kao vlasnik i posjednik čest. zem. 40/1, a stranke su izvijestile sud kako se glede ove čestice vodi vlasnička parnica pred Općinskim sudom u Trogiru među njima.

29. Dakle, prilikom očevida na terenu, te prema nalazu vještaka geodeta, kao i nespornih činjenica po pitanju upisa vlasništva, proizlazi slijedeće:

-kako je tužitelj upisan kao vlasnike čest. zem. 40/1

-kako je tuženik upisan kao vlasnik čest. zem. 39

-kako je čest. zem 57, položena južno u odnosu na čest. zem 40/1 i istočno u odnosu na čest. zem. 39 upisana kao vlasništvo Ć. P. i Ć. R..

-kako čest. zem. 2389 predstavlja javnu površinu, prema nespornom kazivanju stranaka

-kako je vještak južni dio čest. zem 40/1 prema granicama katastarskog plana na skici označio slovima A-B-J-K-G-H-I-A, a prema nespornom kazivanju stranaka, to bi bila, s obzirom na razlike u katastru i na terenu, to bi bio dio označen na skici vještaka oznaka A-B-J-C-D-E-L-F-M-G-H-I-A.

-kako je na južnom dijelu čest. zem. 40/1 ranije postojao niži betonski zid na skici vještaka označen slovima B-F-N, s time da se u dijelu F-N proteže na čest. zem. 57.

-kako je naprijed navedeni zid B-N dijelio južni dio čest. zem. 40/1, te tužitelj tvrdi da je bio isključivi posjednik dijela koji se nalazi zapadno od tog zida, na skici vještaka označen slovima A-B-F-N-G-H-I-A.

-kako je tuženik krajem kolovoza 2019. postavio betonski zid na liniji koju je vještak označio slovima G-N-F-L.

-kako se preko čest. zem. 2389 te istočnog dijela čest. zem. 40/1 u dijelu koji je vještak označio linijom L-E može pješice prolaziti na čest. zem. 57 i južnije.

-kako je vještak dio čest. zem. 40/1, unutar granica kako su ih opisali stranke, označio slovima J-C-D-E-L-K-J, i isti se naslanja na čest. zem. 2389, odnosno unutar tog dijela moguća je prohodnost prema čest. zem 2389 i čest. zem 57 južnije.

30. Cijeneći ukupno izvedene dokaze sukladno odredbi čl. 8. Zakona parničnom postupku ("Narodne Novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, dalje: ZPP) ovaj sud smatra kako je tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan. Prvenstveno treba imati na umu pravnu prirodu instituta posjedovne zaštite, budući pravo na zaštitu posjeda ovlašćuje posjednika čiji je posjed smetan da prisili osobu koja samovlasno njegov posjed uznemirava, da prestane s tim uznemiravanjem, odnosno osobu koja mu je posjed samovlasno oduzela da mu ga vrati i tako uspostavi ranije posjedovno stanje. Dakle, svrha posjedovne zaštite je održavanje kontinuiteta postojećeg posjedovnog stanja, a ako nema mogućnosti da se ono uspostavi, tada nema niti prava na zaštitu posjeda. Ostvari li posjednik svoje pravo na zaštitu posjeda, on je taj posjed samo proizvoljno zaštitio, jer ga pravo na zaštitu posjeda ne ovlašćuje da se suprotstavi promjenama posjedovnog stanja koje se zbivaju posredstvom odgovarajućih pravnih mehanizama. Vođenje postupka za zaštitu posjeda nije prepreka za vođenje drugih postupaka u kojima se odlučuje o pravu na posjed. Ovo se ističe iz razloga što je dokazni postupak tuženik usmjerio na činjenicu da je upisani vlasnik predmetne čestice te da mu kao takvom pripada isključivo pravo na posjed iste. U posjedovnoj parnici sud utvrđuje, kako je naprijed navedeno: a/ posljednje stanje posjeda i b/ smetanje posjeda, tj. sud treba utvrditi jesu li tužitelji imali posjed kakav se štiti i je li im taj posjed samovlasno oduzet, iz razloga što pravni poredak ne dopušta samovlasno postupanje, bez obzira na to kakav je posjed. Tuženik u parnici za zaštitu posjeda ne može stoga stavljati prigovore koji se odnose na pitanja o kojima se u postupku zbog smetanja posjeda ne može raspravljati, a to su ona koja se odnose na: a/ pravo na posjed uključujući i pravo na poduzimanje posjedovnih čina, b/ pravni temelj posjeda, c/ poštenje posjednika i d/ korisnost čina smetanja sa stajališta kakvog društvenog, javnog ili sličnog interesa. Tuženik može stavljati tužitelju samo prigovore koji se odnose na to: a/ ima li tužitelj posjed kakav se štiti, b/ je li tuženik taj tužiteljev posjed samovlasnim činom smetanja uznemirio, odnosno oduzeo, c/ je li istekom prekluznivih rokova tužitelju prestalo pravo na sudsku zaštitu i d/ je li uspostavljanje prijašnjeg posjedovnog stanja faktično nemoguće ili nedopušteno (usp. Nikola Gavella i dr., Stvarno pravo, Informator 1998.).

31. U konkretnom slučaju, iz iskaza svjedoka koje je sam tužitelj predložio saslušati u dokazne svrhe, te iz iskaza samog tužitelja, proizlazi da je predmetna čest. zem. 40/1 kao i čest. zem. 57 dijelom korištena kao prolaz vlasnicima nekretnina, odnosno stambenih objekata položenih na području zvanom G. u O., i to na način da se preko čest. zem. 2389 prolazilo dalje preko čest. zem. 40/1 u dijelu opisanom na skici vještaka geodetske struke oznakom B-J-C-D-E-L-F-B, pa južno preko čest. zem. 57 na ostale južno i zapadno položene čestice, što znači da je čest. zem. 40/1 i 57 služila u navedenom dijelu kao prolaz i vlasniku same te čestice, odnosno tuženiku i njegovim prednicima. Stoga se u konkretnom slučaju ne radi o smetanju posjeda, jer tuženik i saslušani svjedoci u svojim iskazima navode kako se radi o prolazu koji je služio svima. Svjedokinja V. Č. u svom je

iskazu navela da je navedeni koridor koristila kao put i nakon izgradnje spornog zida na liniji G-L, s time da je na liniji D-E, pa južnije prema čest. zem 57( prema oznakama vještaka Č.) malo veće kamenje, koje je postojalo i ranije. U takvoj situaciji, na temelju dokaza koje je sud na prijedlog tužitelja izveo, proizlazilo bi da su parnične stranke u suposjedu puta koji je išao od čest. zem. 2389 preko istočnog dijela čest. zem. 40/1 i 57, te da se radi o pješačkom prolazu pa stoga, s obzirom da se isti i dalje može koristiti kao prolaz iz razloga što je put slobodan na liniji L-E, odnosno u dijelu C-D i L-E dovoljan za prolaz, što je razvidno i iz fotografije strane 53 spisa, koje su sačinjene prilikom očevida, proizlazi da suposjed tužitelja nije oduzet niti bitno ograničen.

32. Naime, sud je cijenio iskaze saslušanih stranaka i svjedoka, koji su iskazivali u korist tužitelja, no iz svih iskaza proizlazi da je istočni dio čest. zem. 40/1 i čest. zem. 57, kao i čest. zem. 2389 služila kao prolaz pješice stanovnicima nekretnina položenih na ovom području, a prilikom očevida, kako proizlazi iz priložene skice i fotografije, utvrđeno je da se unutar linija E-L, odnosno C-D položenih na čest. zem. 40/1( kada bi se granice ove čestice uzimale prema kazivanju stranaka), može i dalje pješice pristupiti na čest. zem. 36/2 i čest. zem. 39 (nekretninu tužitelja) i druge nekretnine položene južno i zapadno u odnosu na čest. zem. 40/1. Stoga, u konkretnom slučaju izgradnjom zida na liniji G-L, tuženik nije oduzeo posjed tužitelju, niti ga je potpuno isključio od dotadašnjeg suposjeda čest. zem. 40/01, radi čega je pozivom na odredbu članka 24. ZVDSP odbijen tužbeni zahtjev tužitelja.

33. Tužitelj je podnio tužbu navodeći da ga je tuženik 24. srpnja 2019. verbalno zasmetao u posjedu predmetnih nekretnina, i to cijelog južnog dijela čest. zem. A-B-F-M-G-H-I-A, no u konkretnom slučaju radi se o pismenu punomoćnika tuženika upućenog tužitelju vezano uz vlasništvo i posjed čest. zem. 40/01, pa se ne radi o smetanju posjeda. Posjed stvari ne može se oduzeti verbalno, niti potpuno niti djelomično.

34. Tužitelj tvrdi da je 29. srpnja 2019. saznao kako je tuženik uništio stablo limuna koje je bilo posađeno na ravnom dijelu čest. 40/1, te da je isključen iz posjeda dijela čest. zem. 40/1 oznake A-B-F-M-G-H-I-A, no za tvrdnje da bi do gradnje zida na liniji G-L bio isključivi posjednik tog dijela predmetne nekretnine nije dostavio ni jedan relevantni dokaz. Tvrdnje da bi njegov djed na tom području sadio povrtne kulture i da je on posadio stablo limuna koje je tuženik u srpnju 2019. počupao nisu logične i uvjerljive, posebno nakon očevida kojeg je sud izveo na licu mjesta. Bez obzira na zid koji je na južnom dijelu čest. zem. 40/1 postavljen na liniji B-N ranije, isti očigledno nije imao za cilj formiranje posjeda tužitelja ni njegovih prednika, već je jednako kao i zid duž linije E-D preko čest. zem 2389 na određen način označavao koridor pješačke staze. Da je tužitelj doista isključivi posjednik dijela čest. zem. 40/01 unutar oznaka A-B-F-M-G-H-I-A i čest. zem 57, kako tvrdi, to bi bilo vidljivo na terenu, a prilikom očevida sud nije našao da bi taj dio predmetne čestice bio na bilo koji način izdvojen i drugačiji u odnosu na preostali dio te čestice, čest. zem. 57 i 2389 u njenom južnom dijelu. Dakle, da je tužitelja zajedno sa svojim prednicima obrađivao i posjedovao taj sporni dio, to bi se vidjelo na terenu, jer bi posjed bio ograđen sa svih strana, te bi unutar njega bilo evidentno da se koristi na određeni način, što u predmetnom postupku nije utvrđeno, zbog čega je i ovaj dio tužbenog zahtjeva odbijen kao neutemeljen. Tužitelj i njegovi prednici, za razliku od tuženika imaju kontinuitet života i korištenja svojih nekretnina na ovom području, te da su zaista obrađivali dio čest. zem. položen istočno od čest. zem. 40/2, to bi bilo evidentno ne samo njima, već svim trećim osobama. Stoga sud ne poklanja vjeru iskazima svjedoka Š. M. i

V. Č., u dijelu gdje su iskazivali da je dio predmetne čestice

zapadno od linije B-F bio u posjedu tužitelja, jer su očigledno dati s namjerom uspjeha tužitelja u sporu. Prilikom očevida sud je mogao vidjeti kako ovaj dio predmetne čestice u pogledu izgleda, obrađivanja i općeg stanja nema nikakvih razlika u odnosu na dio predmetne čest. zem. položen istočno od linije B-E, niti u odnosu na čest. zem. 57 i 2389. Dakle, radi se o dijelu čest. zem. 40/1 koji je služio kao put , odnosno prolaz i nije bio uređivan, obrađivan, ne ostavlja dojam da bi bio u bilo čijem dugogodišnjem posjedu.

35. Sud se u obrazloženju presude ne osvrće na navode stranaka vezano uz način stjecanja predmetnih nekretnina, odnosno pitanja vlasništva, s obzirom da je to predmet postupka koji se među njima vodi.

36. Slijedom izloženog odlučeno je kao u izreci.

37. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. ZPP-a., tuženiku je obistinjen trošak u iznosu od 2.000,00 kn uvećan za 500,00 kn PDV-a.

U Splitu, 28. lipnja 2022. godine

S U D A C

VICA ROŠČIĆ, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba Županijskom sudu u Splitu. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka, u roku 8 dana od dana dostave prijepisa istog.

DNA:

-pun. tužitelja,

-pun. tuženika,

- u spis