REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 2602/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja i Damira Kontreca člana vijeća, u pravnoj stvari I-tužiteljice T. M., OIB … iz Z., i II-tužiteljice I. L., OIB … iz Z., obje zastupane po punomoćniku L. T., odvjetniku u Z., protiv tužene Republike Hrvatske, OIB…, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu, Građansko-upravni odjel u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o prijedlogu I i II tužiteljica za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž- 3681/2021-2 od 24. siječnja 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-6195/17-48 od 30. rujna 2021., u sjednici održanoj 28. lipnja 2022.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije odbacuje se.
Obrazloženje
1. Protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3681/2021-2 od 24. siječnja 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-6195/17-48 od 30. rujna 2021., I i II tužiteljice su podnijele prijedlog za dopuštenje revizije naznačivši slijedeća pravna pitanja za koje smatraju da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu:
1. Je li presudama Europskog suda za ljudska prava, i to prvenstveno Statileo protiv Republike Hrvatske; Bego i drugi protiv Republike Hrvatske, utvrđena uzročno- posljedična veza između postupanja Republike Hrvatske i nemogućnosti naplate punog iznosa tržišne najamnine, u smislu da je uvođenje sustava zaštićene najamnine putem Zakona o najmu stanova izravni uzrok tome što vlasnici stanova ne mogu naplaćivati tržišni iznos najamnine, a što za posljedicu ima umanjene imovine vlasnika stanova za iznos razlike između tržišne najamnine i zaštićene najamnine?
2. Je li kod ocijene osnovanosti zahtjeva vlasnika nekretnine za naknadom razlike između tržišne cijene najma i zaštićene najamnine, a koji je zahtjev postavljen u skladu s praksom Europskog suda za ljudska prava i to prvenstveno praksom u predmetima Statileo protiv RH, Bego i drugi protiv RH, bitan trenutak i način stjecanja vlasništva predmetne nekretnine ili je dovoljno utvrditi da je u utuženom razdoblju postojalo pravo vlasništva koje je ograničeno Zakonom o najmu stanova kroz odredbe o zaštićenim najmoprimcima?
3. Imaju li vlasnici nekretnina koji su pravo vlasništva stekli nakon stupanja na snagu Zakona o najmu stanova, pravo na isplatu razlike između tržišne cijene najma i zaštićene najamnine, a sve u skladu sa sudskom praksom Europskog suda za ljudska prava i to praksom iz predmeta Statileo protiv RH, Bego i drugi protiv Republike Hrvatske, ako se u postupku utvrdi da je došlo do povrede njihovih prava iz Konvencije?
2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio slijedeće.
2.1. U prijedlogu tužiteljica za dopuštenje revizije naznačena pravna pitanja pod rednim brojem 1 i rednim brojem 3, nisu važna za odluku u sporu, jer nižestupanjski sudovi odbijaju predmetni tužbeni zahtjev već i iz samog razloga što su ocijenili da tužiteljice nisu dokazale kada su postale suvlasnicama predmetnog stana (nisu dokazale da su u spornom razdoblju bile suvlasnice - što bi im davalo aktivnu legitimaciju za predmetni tužbeni zahtjev).
2.2. Pravno pitanje naznačeno u prijedlogu tužiteljica za dopuštenje revizije pod rednim brojem 2 nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu jer pobijana drugostupanjska presuda ne odstupa od prakse Europskog suda za ljudska prava i prakse domaćih sudova. Naime, u odlukama Europskog suda za ljudska prava i odlukama domaćih sudova na koje se tužiteljice pozivaju, sudovi nisu zauzimali pravno shvaćanje o tom pravnom pitanju (načinu i trenutku stjecanja vlasništva kao pretpostavke za stjecanje prava na isplatu razlike između tržišne najamnine i zaštićene najamnine).
3. Slijedom toga, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 1. ZPP i dopuštenje revizije, to je na temelju odredbe čl. 392. st. 1. u vezi čl. 387. st. 5. ZPP, riješeno kao u izreci.
Zagreb, 28. lipnja 2022.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug, v.r.
