Republika Hrvatska
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske
Zagreb, Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: I Kž-Us-74/2022-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Sanje Katušić-Jergović, predsjednice vijeća, te Željka Horvatovića i mr.sc.Marijana Bitange, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Marine Kapikul, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog F. Š. i dr. zbog kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti iz članka 291. stavak 1. Kaznenog zakona Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj: 125/11., 144/12 i 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21. – dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi okrivljenog B. M. podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Splitu broj: Kov-Us-3/2022. od 26. svibnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 28. lipnja 2022.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba okrivljenog B. M. kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Uvodno označenim rješenjem optužno vijeće Županijskog sud u Splitu, na temelju članka 351. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj: 152/08., 76/09., 80/11., 91/12 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske,143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19., dalje: ZKP/08.) odbilo je prijedlog okrivljenog B. M. da se iz spisa kao nezakoniti dokazi izdvoje zapisnici o ispitivanju svjedoka T. M. od 15. siječnja 2021. (list 1567-1569), Z. B. od 24. veljače 2021. (list 1568-1590), V. Ć. od 24. veljače 2021. (list 1591-1594) i V. R. od 24. veljače 2021. (list 1595-1598).
2. Protiv tog rješenja žalbu je pravodobno podnio okrivljeni B. M. po branitelju, odvjetniku D. M., zbog, kako to proizlazi iz sadržaja žalbe, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, te je predložio da se zapisnici o ispitivanju naprijed navedenih svjedoka, kao nezakoniti dokazi, izdvoje iz spisa.
2.1. Osporavajući pobijano rješenje žalitelj žalbi ističe, a budući da su navedeni svjedoci ispitani pred državnim odvjetnikom bez njegove, kao i prisutnosti njegova branitelja, da su mu na taj način bila povrijeđena njegova procesna prava jer je bio onemogućen da aktivno sudjeluje u postupku i postavlja pitanja svjedocima, pa je prvostupanjski sud, kako navodi u žalbi, pogrešno utvrdio da zapisnici o ispitivanju navedenih svjedoka, u smislu članka 10. stavku 2. ZKP/08., nisu nezakoniti dokazi, pribavljeni povredom Ustava, zakona ili međunarodnim pravom zajamčenih prava obrane.
3. Spis je sukladno s člankom 495. u vezi članka 474. stavak 1. ZKP/08. prije dostave sucu izvjestitelju dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
4. Žalba nije osnovana.
5. Suprotno prethodno iznesenom stavu žalitelja činjenica da su tijekom istrage svjedoci T. M., Z. B., V. Ć. i V. R. ispitani od strane državnog odvjetnika, bez da su tom ispitivanju bili pozvani okrivljenici i njihovi branitelji, ovaj dokaz ne čini nezakonitim dokazom, budući da u odredbama članka 283. do 300. ZKP/08., kojima je regulirano ispitivanje svjedoka, kako je to ispravno utvrdio prvostupanjski sud, nije propisana dužnost državnog odvjetnika da prilikom ispitivanja svjedoka poziva okrivljenika i njegova branitelja, pa stoga ne postoji niti jedan razlog propisan u članku 300. ZKP/08. da se zapisnici o ispitivanju navedenih svjedoka, u skladu s odredbom članka 10. stavka 2. točke 3. ZKP/08., izdvoje kao nezakoniti dokaz.
6. Osim toga, i po stavu ovog drugostupanjskog suda, kao i dosadašnjoj jedinstvenoj sudskoj praksi o tom pitanju koja se temelji na brojnim presudama i rješenjima Vrhovnog suda Republike Hrvatske, odlukama Ustavnog suda Republike Hrvatske te recentnoj sudskoj praksi Europskog suda za ljudska prava, okolnost da o ispitivanju navedenih svjedoka tijekom istrage nisu bili obaviješteni, a ni prisutni okrivljenik i njegov branitelj, ne može se tumačiti da im je na taj način bilo onemogućeno sudjelovanje u provođenju ove dokazne radnje te pravo da ispituju i dadu ispitivati svjedoke optužbe.
7. Naime, žalitelji gube iz vida činjenicu da je istraga, kako je to uređeno odredbama ZKP/08., koncipirana kao jednostranački postupak koju, u okviru svojih zakonski ovlasti, provodi državni odvjetnik kad postoji osnovana sumnja da je određena osoba počinila kazneno djelo, a u cilju prikupljanja dokaza i podataka potrebnih da bi se moglo odlučiti hoće li se podignuti optužnica ili obustaviti kazneni postupak. Dakle, radi se o nestranačkom stadiju kaznenog postupka u kojem se prikupljaju dokazi na temelju kojih državni odvjetnik tek treba odlučiti da li će podignuti optužnicu, pa time što u tom dijelu postupka okrivljenik nije bio obaviješten a ni prisutan ispitivanju svjedoka, nisu mu bila povrijeđena njegova ustavna, zakonska a niti konvencijska prava na koja upire u svojoj žalbi.
6. Naime, u slučaju da državni odvjetnik podigne optužnicu, tada će se pred neovisnim i nepristranim sudom, na raspravi, u prisutnosti stranaka, provesti kazneni postupak u kojem će se izvesti svi dokazi na kojim se temelji optužnica, tako da će okrivljenik imati mogućnost aktivnog sudjelovanja u postupku te će neposredno moći ispitati i sve naprijed navedene svjedoke te osporiti vjerodostojnost njihovih iskaza.
7. Prema tome, budući da žalitelj svojom žalbom nije doveo u pitanje zakonitost i pravilnost pobijanog rješenja, a s obzirom na to da je prvostupanjsko rješenje donijelo ovlašteno tijelo te nisu utvrđene povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08., kao i povrede kaznenog zakona na štetu okrivljenika, na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 494. stavak 3. točka 2. ZKP/08., odlučeno je kao u izreci.
Zagreb, 28. lipnja 2022.
Predsjednica vijeća:
Sanja Katušić-Jergović,v.r.
