Republika Hrvatska

Općinski prekršajni sud u Splitu

Split, Domovinskog rata 4

Pp-11337/2021-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, po sutkinji Ljiljani Vuko, uz sudjelovanje Sande Peroš kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv B. N. zbog prekršaja iz članka 43. stavka 3. u vezi s člankom 293. stavkom 1. i članka 176. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine br. 67/08, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20) odlučujući o prigovoru okrivljenika protiv prekršajnog naloga Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Postaje prometne policije Split pod brojem: 511-12-36/05-3-1266-1/2021 od 24. travnja 2021., nakon provedenog žurnog postupka dovršenog dana 28. lipnja 2022. u prisutnosti okrivljenika, temeljem članka 183. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18)

p r e s u d i o  j e

okrivljenik B. N., pok. S. i pok. N., dj. G., rođ…. u S., OIB:…, stanuje u S., SSS, kuhar, zaposlen u P. d.o.o. S. u restoranu D., plaća cca 6.000,00 kn, državljanin RH, nekažnjavan,

k r i v  j e

a) što je dana 13. ožujka 2021. u 14,40 sati u S., kao vozač vozila M1 marke Renault

reg.

oz.

ST…

izazvao

prometnu

nesreću

s

materijalnom štetom na način da nakon što se prethodno nalazio parkiran uz sjeverni rub kolnika O. ulice, djelomično na kolniku, a djelomično na nogostupu, pokrenuo navedeni automobil vožnjom naprijed u smjeru zapada, a da se prethodno nije uvjerio da isto može obaviti bez opasnosti po ostale sudionike u prometu i imovinu, uslijed čega je prednjim desnim dijelom vozila udario u prednji lijevi dio osobnog automobila marke Renault reg. oz. ST…, koji se od strane vozačice M. V. nalazio parkiran uz južnu stranu zgrade O. ulice prednjim dijelom vozila okrenut u smjeru juga,

čime je počinio prekršaj iz članka 43. stavka 1. kažnjiv po članku 43. stavku 3. u vezi s člankom 293. stavkom 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, b) što je nakon izazivanja prometne nesreće opisane u djelu pod a), s osobnim automobilom reg. oz. ST… napustio mjesto događaja, a da prethodno oštećenoj nije ostavio svoje podatke i podatke o vozilu kojim je uzrokovao prometnu nesreću,

čime je počinio prekršaj iz članka 176. stavka 3. kažnjiv po članku 176. stavku 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

pa mu se na temelju navedenog Zakona, a primjenom članka 37. Prekršajnog zakona

u t v r đ u j u

za djelo pod a) novčana kazna u iznosu od 1.000,00 (tisuću) kuna za djelo pod b) novčana kazna u iznosu od 2.000,00 (dvije tisuće) kuna

Na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona okrivljeniku se

i z r i č e

UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 3.000,00 (tri tisuće)

KUNA.

Okrivljenik je dužan novčanu kaznu platiti u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom novčana kazna naplatiti prisilno.

Izrečena novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom ako u navedenom roku okrivljenik plati dvije trećine (2/3) novčane kazne.

Na temelju članka 58. Prekršajnog zakona u vezi s člankom 176. stavkom 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, okrivljeniku se

i z r i č e

ZAŠTITNA MJERA ZABRANE UPRAVLJANJA MOTORNIM VOZILOM „B“ KATEGORIJE U TRAJANJU OD DVA (2) MJESECA.

Zaštitna mjera počinje teći od dana izvršnosti ove presude.

Na ime troškova prekršajnog postupka dužna je okrivljenica platiti iznos od 415,00 (četiri stotine petnaest) kuna, u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom isti naplatiti prisilno.

Obrazloženje

Pobijanim prekršajnim nalogom okrivljenik je proglašen krivim zbog gore navedenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te je kažnjen ukupnom novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 kn, izrečena mu je zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od šest mjeseci, uz obvezu snošenja troškova postupka u paušalnom iznosu od 500,00 kuna.

Protiv tog prekršajnog naloga okrivljenik je pravodobno podnio prigovor, pa je prekršajni nalog stavljen van snage i nastavljen žurni postupak, sukladno članku 221. stavku 1. točki 1. Prekršajnog zakona.

U tom postupku u kojem je pobijani prekršajni nalog prihvaćen kao optužni prijedlog ovlaštenog tužitelja, okrivljenik je očitujući se o svojoj krivnji za prekršaje koji mu se stavljaju na teret izjavio da se osjeća krivim, navodeći u svojoj obrani da ako je prometna policija utvrdila da je oštetio drugo parkirano vozilo u O. ulici, gdje je prethodno bio parkiran, te da je nakon toga napustio lice mjesta, onda da je vjerojatno točno da je 13. ožujka 2021. oko 14,40 sati prilikom odlaska s parking mjesta gdje sam bio parkiran djelomično na kolniku, a djelomično na nogostupu, prilikom pokretanja vozila prednjim desnim dijelom udario u prednji lijevi dio osobnog automobila marke Renault ST… koji je bio parkiran uz južnu stranu zgrade prednjim dijelom okrenut u smjeru juga. Tamo da se inače često

parkira, jer mu je najbliže poslu, ali kako nije osjetio niti se sjeća da je tada udario bilo koje drugo vozilo prilikom odlaska s parking mjesta, pa se zato nije ni zadržao na licu mjesta kako bi vlasniku oštećenog vozila dao svoje osobne podatke i podatke o svom vozilu kako bi regulirali štetu. Da je to osjetio, onda da bi se potrudio naći vlasnika, jer ni sam ne bi volio da netko ošteti njegov automobil i ode s lica mjesta ne potraživši ga.

U dokazne svrhe pročitan je prigovor na prekršajni nalog, račun za nastale troškove izrade situacijskog plana lica mjesta i optičkog medija s fotografijama, zapisnik o očevidu, preko sudskog računala pregledana je fotodokumentacija, kao i situacijski plan lica mjesta, pročitana je službena zabilješka Postaje prometne policije Split o zaprimanju prijave o događaju iz koje je razvidno da je prijava zaprimljena putem telefona 13. ožujka 2021. u 15,30 od strane M. V., koja je vlasnica oštećenog automobila, te je izvršena provjera u prekršajnoj evidenciji Ministarstva pravosuđa i uprave, Odjela za prekršajne evidencije iz koje je utvrđeno da u zadnje tri godine B. N. nije prekršajno kažnjavan.

Iz rezultata provedenog postupka, u kojem je sud izvedene dokaze cijenio po slobodnom uvjerenju, svakog posebno i u međusobnim odnosima, s jednakom pažnjom utvrđujući činjenice koje terete okrivljenika i koje mu idu u korist, pri čemu nije ograničen ili vezan nikakvim dokaznim pravilima, sve sukladno članku 88. Prekršajnog zakona, nedvojbeno proizlazi da je B. N. počinio prekršaje zbog kojih se tereti, odnosno da je kriv za nastanak ove prometne nesreće u kojoj je nastala samo materijalna šteta na drugom vozilu, te zbog toga što je nakon prometne nesreće napustio lice mjesta, a da vlasniku ili korisniku oštećenog vozila, a kojeg nije bilo na mjestu događaja nije ostavio svoje podatke i podatke o vozilu, niti potpisao Europsko izvješće.

U svojoj obrani B. N. je priznao prekršaje i osjeća se krivim za njihovo počinjenje, iako se navodno ne sjeća i nije osjetio da je ikoga udario prilikom odlaska s parkinga, pa da je zato napustio lice mjesta, bez da je potražio vlasnika oštećenog vozila. Međutim, to ga ne može ekskulpirati od prekršajne odgovornosti, jer iz izvedene materijalne dokazne građe u spisu jasno proizlazi da je kriv za navedene prometne prekršaje, makar bili počinjeni i blažim oblikom krivnje, odnosno nehajem. Naime, prema podacima iz zapisnika o očevidu proizlazi da su ovlašteni policijski službenici Postaje prometne policije Split prema dojavi vlasnice oštećenog vozila M. V. evidentirali sve relevantne podatke o načinu nastanka ove prometne nesreće, posebno o mjestu na kojem se dogodila, o vozilima i nastalim oštećenjima, vlasnicima vozila i poduzetim radnjama. Prema registarskoj oznaci vozila koju im je dao svjedok očevidac V. F. su utvrdili tko je vlasnik i tko je kritične prigode upravljao tim vozilom, a po opisanim i vidljivim oštećenjima na njemu i na osobnom vozilu Renault reg. oz. ST… oštećenja odgovaraju načinu nastanka prometne nesreće, o čemu je sud u dokazne svrhe pregledao fotodokumentaciju, posebno oštećenja na vozilima koja se jasno vide na fotografijama, tako da je nesporno da odgovaraju načinu nastanka prometne nesreće.

S obzirom na navedeno B. N. bio je dužan postupiti sukladno Zakonu, odnosno ostati na licu mjesta i potražiti vlasnika ili korisnika oštećenog vozila, ostaviti svoje osobne podatke i podatke o vozilu koji je uzrokovao prometnu nesreću, te popuniti i potpisati Europsko izviješće, a ne lakomisleno napustiti lice mjesta.

Članak 43. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisuje da vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti, odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skretati udesno ili ulijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu, a prije započinjanja takve radnje dužan je uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja.

Članak 176. stavak 3. istog Zakona propisuje da u slučaju prometne nesreće samo s materijalnom štetom, kad na mjestu nesreće nema vlasnika vozila ili druge oštećene stvari, vozač je dužan vlasniku vozila ili druge oštećene stvari ostaviti svoje podatke i podatke o vozilu kojim je uzrokovao prometnu nesreću.

B. N. nakon prometne nesreće za koju je kriv i koju je počinio nehajem kao blažim oblikom krivnje, također nehajno je napustio lice mjesta, iako je s obzirom na okolnosti mogao i trebao znati da je vlasniku ili korisniku oštećenog vozila bio u obvezi ostaviti svoje podatke i podatke o vozilu kojim je upravljao, jer kako je i sam naveo, ne bi bio zadovoljan ako bi netko oštetio njegov automobil, te napustio lice mjesta, a da mu se nije javio na bilo koji način kako bi riješili problem oko nastale štete na vozilima.

Takvim svojim postupanjem ostvario je sva bitna obilježja prekršaja koji mu se stavljaju na teret, pa ga je stoga trebalo proglasiti krivim i izreći odgovarajuće sankcije.

Za prekršaj pod a) propisana je novčana kazna u iznosu od 1.000,00 kn, a ukoliko je prekršajem izazvana prometna nesreća samo s materijalnom štetom, kažnjava se počinitelj prekršaja novčanom kaznom propisanom za taj prekršaj uvećanom za iznos od 1.000,00 kn, dok je za djelo pod b) propisana novčana kazna u rasponu od 3.000,00 do 7.000,00 kuna, uz mogućnost izricanja zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od najmanje šest mjeseci.

U članku 58. Prekršajnog zakona je propisano da zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od jednog mjeseca do dvije godine sud može izreći počinitelju prekršaja protiv sigurnosti prometa kada postoji opasnost da će upravljajući motornim vozilom ugroziti sigurnost prometa, a zabrana se izriče u odnosu na sve vrste ili kategorije, ili u odnosu na samo određene vrste ili kategorije motornih vozila.

Pri odlučivanju o sankcijama uvažene su sve okolnosti koje djeluju na to da iste po vrsti i mjeri budu lakše ili teže za počinitelja prekršaja u smislu članka 36. Prekršajnog zakona, a osobito stupanj krivnje, pobude iz kojih je prekršaj počinjen, ranije ponašanje počinitelja, njegovo ponašanje nakon počinjenog prekršaja, te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja, kao i njegovo imovinsko stanje.

U tom smislu je B. N. kao olakotne okolnosti sud cijenio to što je de facto priznao prekršaje i osjeća se krivim za njihovo počinjenje, što su prekršaji počinjeni blažim oblikom krivnje, odnosno nehajem, ali što ipak ne isključuje prekršajnu odgovornost, te što u zadnje tri godine nije kažnjavan za prometne prekršaje. Kako osim samih obilježja počinjenih prekršaja drugih otegotnih okolnosti nije bilo, sud mu je primjenom članka 37. Prekršajnog zakona za svaki prekršaj utvrdio ublažene novčane kazne, nakon čega mu je temeljem članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona izrekao ukupnu novčanu kaznu koja se u konkretnom slučaju čini adekvatnom težini počinjenih djela i stupnju prekršajne odgovornosti okrivljenika, te je za vjerovati da će se tom kaznom ostvariti svrha specijalne i generalne prevencije.

Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona novčana kazna smatrat će se u cijelosti plaćenom ako okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne u ostavljenom roku.

Uz novčanu kaznu mu je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od dva mjeseca, a ne u trajanju od šest mjeseci, kao što je to bilo određeno pobijanim prekršajnim nalogom, jer sud smatra da je za postignuće svrhe njezina izricanja dovoljna i kraća mjera zabrane upravljanja s obzirom da do sada nije kažnjavan za prometne prekršaje, pa se stoga zaštitna mjera u trajanju od dva mjeseca čini razmjernom težini počinjenih prekršaja i stupnju njegove prekršajne odgovornosti okrivljenika.

Izrečena zaštitna mjera počinje teći od dana izvršnosti presude, odnosno istekom 30 dana od pravomoćnosti presude, o čemu okrivljenik treba voditi računa, a točan datum njezinog stupanja na snagu može utvrditi preko aplikacije MUP-a RH. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavcima 1. i 2. Prekršajnog zakona, s time što se dio od 215,00 kuna odnosi na materijalne troškove izrade skice mjesta događaja i optičkog medija s fotografijama, dok se 200,00 kuna odnosi na paušal određen s obzirom na složenost i trajanje postupka, te materijalne prilike okrivljenika.

U Splitu 28. lipnja 2022.

Zapisničarka

Sutkinja

Sanda Peroš, v.r.

Ljiljana Vuko, v.r.

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljne stranke imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u roku od osam dana po primitku iste, koja se dostavlja ovom Sudu u dva primjerka, bez pristojbe.

Dostaviti: okrivljeniku,ovlaštenom tužitelju, ovdje

Za točnost otpravka – ovlaštena službenica

Sanda Peroš