REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Berislavićeva 11, Zagreb
Poslovni broj: 34 Pž-2168/2022-5
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Jagode Crnokrak, predsjednice vijeća, Dubravke Matas, sutkinje izvjestiteljice i Gorane Aralice Martinović, članice vijeća, u stečajnom postupku nad dužnikom POSITIVE BREWERY d.o.o. u stečaju, Zagreb, Stubička ulica 30, OIB 23937876045, odlučujući o žalbi vjerovnika KA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], i ZAJEDNIČKOG ODVJETNIČKOG UREDA ANTONIO ZUJIĆ I INES SLUTEJ, [adresa], OIB98773685205, protiv rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu, Stalne službe u Karlovcu poslovni broj St-2751/2021-35 od 16. ožujka 2022., u sjednici vijeća održanoj 4. srpnja 2022.
r i j e š i o j e
Uvažava se žalba vjerovnika KA iz [adresa], i Zajedničkog odvjetničkog ureda Antonio Zujić i Ines Slutej, Zagreb, i ukida rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu, Stalne službe u Karlovcu poslovni broj St-2751/2021-35 od 16. ožujka 2022. u odnosu na navedene vjerovnike i predmet u tom dijelu vraća na ponovan postupak.
Obrazloženje
1. Rješenjem označenim u izreci pod točkom I. ovog rješenja Trgovački sud u Zagrebu, Stalna služba u Karlovcu, je odlučio:
„Prijave tražbina slijedećih vjerovnika:
- LUXING d.o.o., Zagreb, Otokara Keršovanija 15, OIB: 69192015328, u iznosu od 74.742,00 kn,
- IA, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], u iznosu od 148.000,00 kn,
- ĐA, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], u iznosu od 74.000,00 kn,
- KAF, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], u iznosu od 147.800,00 kn,
- KA, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], u iznosu od 110.750,00 kn,
- Zajednički odvjetnički ured Antonio Zujić i Ines Slutej, [adresa], OIB 98773685205, u iznosu od 37.250,00 kn,
- DA, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], u iznosu od 333.334,95 kn,
- RA, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], u iznosu od 148.000,00 kn,
odbacuju se kao preuranjene.“
2. Prema obrazloženju, sud primjenjuje odredbe čl. 139. st. 1. t. 3. i čl. 257. t. 5. Stečajnog zakona te čl. 408. st. 1. Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine" broj: 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15 i 40/19; dalje: ZTD).
3. KA i Zajednički odvjetnički ured Antonio Zujić i Ines Slutej su podnijeli pravovremenu žalbu protiv navedenog rješenja zbog svih žalbenih razloga. U bitnom navode kako se režim iz čl. 408. ZTD-a ne primjenjuje na člana društva koji je dao zajam, a ne vodi poslove društva, ako se njegov poslovni udjel odnosi na desetinu ili manji dio temeljnog kapitala društva. Predložili su preinačenje pobijanog rješenja na način da ih se uvrsti kao vjerovnike drugog višeg isplatnog reda i prizna njihova tražbina, podredno ukidanje rješenja i vraćanje predmeta na ponovno postupanje sudu prvog stupnja uz namirenje žalbenog troška.
4. Stečajna upraviteljica je u odgovoru na žalbu navela kako je ispitala predmetne prijave tražbina jer je iz priloga dostavljenih uz prijave vidljiva pravna osnova i iznos tražbine, a nije bila u mogućnosti utvrditi da je društvo bilo u krizi u vrijeme primanja pozajmica, koje nisu u sudskom registru bile evidentirane kao povećanje temeljnog kapitala.
5. Žalba je osnovana.
6. Ispitavši pobijano rješenje u odnosu na žalitelje na temelju odredbe čl. 365. i 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13 i 70/19; dalje: ZPP) i čl. 10. Stečajnog zakona („Narodne novine“ broj 71/15 i 104/17), u granicama razloga navedenih u žalbi i pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj je sud utvrdio da nije pravilno i zakonito.
7. Iz preslike dijela prvostupanjskog spisa proizlazi kako je stečajna upraviteljica ispitala predmetne tražbine i uvrstila ih u tablicu kao tražbine drugog višeg isplatnog reda. Žalitelji su svoje tražbine prijavili kao pozajmice. Na ispitnom ročištu je vjerovnik ZA osporio tražbine vjerovnika navedenih u izreci rješenja s obrazloženjem kako se ne radi o tražbinama drugog višeg isplatnog reda već o tražbinama nižih isplatnih redova jer su ti vjerovnici osnivači društva (IA, ĐA, KAF, KA, RA i DA), a njihove tražbine odnose se na povrat zajma kojima se nadomješta kapital, dok je vjerovnik Luxing d.o.o. društvo u isključivu vlasništvu ĐA kao jedinog osnivača, a ujedno osnivača dužnika, te se i njihova tražbina odnosi na povrat zajma, kao i tražbina Zajedničkog odvjetničkog ureda Antonio KA i EA. Dakle, vjerovnik ZA nije osporavao osnovanost tražbine vjerovnika navedenih u izreci rješenja već ukazuje na preuranjenost navedenih prijava s obzirom da se radi o tražbinama nižih isplatnih redova, a ne o tražbinama viših isplatnih redova. Nakon toga je stečajna upraviteljica navela u zapisnik kako su članovi društva IA, ĐA, KAF, KA, RA i DA prijavili tražbine u ovom postupku kao tražbine drugog višeg isplatnog reda na ime pozajmice kojim se nadomješta temeljni kapital člana društva. Nadalje u dužnikovim poslovnim knjigama evidentirana je pozajmica na ime KA, a koji je u ovom postupku u iznosu od 37.250,00 kn prijavio Zajednički odvjetnički ured Antonio Zujić i Ines Slutej, te je utvrđeno da je uplata izvršena s računa tog ureda. Na temelju tako provedenog postupka sud je donio pobijano rješenje.
8. Prvostupanjski sud je mišljenja da radi o situaciji iz čl. 408. st. 1. ZTD-a, a da je čl. 139. st. 1. t. 5. Stečajnog zakona propisano da je tražbina nižih isplatnih redova tražbina za povrat zajma kojim se nadomješta kapital nekoga člana društva ili odgovarajuće tražbine. Ukazuje i na odredbu čl. 257. st. 5. Stečajnog zakona kojom je propisano da se tražbine vjerovnika nižih isplatnih redova prijavljuju samo na poseban poziv suda.
9. Odredbom čl. 408. ZTD-a propisano je da član koji društvu u vrijeme kad je ono u krizi umjesto da mu pribavi vlastiti kapital, kada bi mu ga inače uredni gospodarstvenici trebali pribaviti, dade zajam, može u stečajnom postupku ostvarivati zahtjev za povrat zajma samo kao stečajni vjerovnik nižeg isplatnog reda (st. 1.). Odredba čl. 408. ZTD-a nalazi primjenu u slučajevima davanja zajma društvu koje je u takvoj krizi da ne raspolaže sredstvima dostatnim za poslovanje, a ne postoji druga mogućnost pribavljanja sredstava koja bi trebala poslužiti njegovoj sanaciji. Dakle, to je zajam koji se daje društvu u krizi kako bi mu se omogućio nastavak poslovanja i on se smatra kapitalom uloženim u društvo, a ne zajmom kojeg bi društvo trebalo vratiti. Zajam kojim se nadomješta kapital predstavlja sredstva koja se stavljaju na raspolaganje društvu formalno putem zajma. Zajam kojim se nadomješta kapital može biti u novcu ili zamjenjivim stvarima, a može se raditi i o pretvaranju duga u zajam. Osim zajma, pod isti pravni režim potpadaju i druge pravne radnje vjerovnika društva kojim se financira društvo u krizi, a koje u gospodarskom smislu odgovaraju davanju zajma. U takvim se slučajevima društvo pojavljuje u ulozi zajmoprimca, dok zajmodavci mogu biti:
a) članovi društva osim onih koji ne vode njegove poslove a čiji se poslovni udio odnosi na desetinu ili manji dio temeljnog kapitala ili
b) treće osobe kojima je član društva dao neko osiguranje za povrat zajma ili im se to jamči. Prema tome, na članove društva koji vode njegove poslove bez obzira na to koliki je njihov poslovni udio i na članove društva kojih se poslovni udio odnosi na više od 10% temeljnog kapitala neovisno o tome vode li poslove društva, primjenjuju se pravila o nadomještanju kapitala. S obzirom na to da se sa zajmom kojim se nadomješta kapital postupa kao s vlastitim kapitalom društva, razlikuju se pravne posljedice ovisno o tome je li taj zajam dao član društva ili treća osoba kojoj je član društva dao neko osiguranje za povrat zajma. Tako tražbinu člana društva s naslova povrata zajma kojim se nadomješta kapital, on može u stečajnom postupku ostvariti samo kao stečajni vjerovnik nižeg isplatnog reda. Kad je zajmodavac treća osoba kojoj je član društva dao neko osiguranje za povrat zajma, ona se može namiriti iz danog osiguranja i u tom slučaju na člana koji je davatelj osiguranja, prelazi tako podmirena tražbina pa se on u stečajnom postupku pojavljuje kao stečajni vjerovnik nižeg isplatnog reda. U stečajnom postupku može ostvariti povrat zajma samo za iznos za koji se nije namirila iz dobivenog osiguranja, odnosno jamstva.
10. U konkretnom slučaju sud je u obrazloženju pobijanog rješenja naveo kako se predmetne tražbine odnose na zajam koji je dan prije neprekidne blokade dužnikovog računa 2018. i 2019. godine, nakon čega pak zaključuje kako je očito da društvo nije imalo dostatna sredstva za poslovanje, a nije postojala druga mogućnost pribavljanja sredstava kako bi društvo poslovalo, kao i da se radilo o zajmu danom društvu u krizi kako bi mu se omogućio nastavak poslovanja, koji se smatra kapitalom uloženim u društvo. Ovaj zaključak suda je kontradiktoran i navodu stečajne upraviteljice iz odgovora na predmetnu žalbu „kako nije bila u mogućnosti utvrditi da je društvo bilo u krizi u vrijeme primanja pozajmica".
11. Ovaj sud zasada ne prihvaća takvu ocjenu prvostupanjskog suda izraženu u pobijanom rješenju, jer je nejasna, budući da je navedeno kako je zajam dan prije a ne tijekom blokade dužnikovog računa. Naime, kao pretpostavke davanja zajma kojim se nadomješta kapital, Zakon o trgovačkim društvima spominje izraze „kada je ono (misleći na društvo) u krizi“ i „kada bi mu ga inače uredni gospodarstvenici trebali pribaviti (vlastiti kapital)“, koje je potrebno pobliže obrazložiti. Ovdje je riječ o zajmu koji se daje kada je društvo u financijskoj krizi, odnosno kada postoji potkapitaliziranost društva tako da vlastiti kapital društva nije dostatan za njegovo poslovanje, a društvo nije kreditno sposobno da bi se ostvarilo uobičajeno financiranje tuđim kapitalom. Navedene pretpostavke predstavljaju kriterij za primjenu odredbe u čl. 408. ZTD-a. No, u ovom slučaju sud nije niti utvrđivao je li društvo u vrijeme davanja zajma bilo kreditno nesposobno, stoga nije jasno jesu li bili ispunjeni uvjeti za primjenu pravila iz čl. 408. ZTD-a.
12. Dakle, rješenje je zahvaćeno bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a, a nije vidljivo je li činjenično stanje pravilno i potpuno utvrđeno, tako da zasada ovaj sud ne može ocijeniti niti pravilnost primjene materijalnog prava. Zbog toga nije jasno niti je li osnovan žalbeni navod o potrebi primjene odredbe čl. 408. st. 3. ZTD-a, budući da iz izvatka iz sudskog registra nije vidljivo koliki je udjel žalitelja. Napominje se i kako Zajednički odvjetnički ured Antonio Zujić i Ines Slutej nesporno nije član društva dužnika pa nije jasno zašto sud i njegovu tražbinu smatra tražbinom nižeg isplatnog reda.
13. Slijedom navedenog, valjalo je primjenom odredbe čl. 380. t. 3. ZPP-a uvažiti žalbu i ukinuti pobijani dio rješenja suda prvog stupnja te predmet vratiti na ponovan postupak u kojem će sud najprije pravilno i potpuno utvrditi činjenično stanje, a zatim na njega primijeniti odgovarajuće materijalno-pravne odredbe i donijeti novu odluku, koju će valjano obrazložiti.
Zagreb, 4. srpnja 2022.
Predsjednica vijeća
Jagoda Crnokrak
