Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 47 Gž Ovr-796/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, po sutkinji tog suda Renati Đaković Vranković, u pravnoj stvari ovrhovoditelja E. M. d.o.o., Z., OIB … protiv prvoovršenika D. J., S. M., OIB: … i drugoovršenice S. J., S. M., OIB: …, koje ovršenika zastupa punomoćnik A. B., odvjetnik iz Odvjetničkog društva B. & B. V., radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja Općinskog suda u Vinkovcima, poslovni broj Ovr-380/2019-66 od 2. svibnja 2022., 27. lipnja 2022.,

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba prvoovršenika D. J. i drugoovršenice S. J. i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Vinkovcima, poslovni broj Ovr-380/2019-66 od 2. svibnja 2022.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

„I Odbija se prijedlog za odgodom ovrhe u ovom predmetu.

II Odbacuje se prigovor prava na dom.“

2. Protiv tog rješenja žalbu su podnijeli ovršenici ne navodeći konkretne žalbene razloge, ali iz sadržaja žalbe proizlazi da žalbu podnose zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Žalba ne sadrži prijedlog odluke drugostupanjskog suda.

3. Ovrhovoditelj u odgovoru na žalbu osporava navode istaknute u žalbi i predlaže istu odbiti.

4. Žalba je neosnovana.

5. Na temelju utvrđenja da su ispunjene pretpostavke iz čl. 65. st. 1. toč. 5. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20

– dalje: OZ) jer su ovršenici podnijeli žalbu nakon proteka roka sukladno čl. 53. OZ, kao i pretpostavka iz toč. 4. istog članka jer su ovršenici podnijeli tužbu radi utvrđenja ništetnosti ugovora o prijenosu na temelju kojeg je tražbina radi čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovaj postupak prenesena na sada ovrhovoditelja E. M. d.o.o., ali da ovršenici nisu učinili vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpjeli nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu zbog čega nije ispunjena druga pretpostavka za odgodu ovrhe propisana čl. 65. OZ, prvostupanjski sud je odbio prijedlog za odgodu ovrhe.

5.1. Prvostupanjski sud je ocijenio sadržaj prijedloga za odgodu ovrhe u kojem ovršenici navode da bi provedbom ovrhe ostali bez krova nad glavom tj. da bi postali beskućnici, na način da se sadržajno radi o prigovoru prava na dom. S obzirom na to da je u konkretnom slučaju ovrha predložena na temelju ovršnih javnobilježničkih isprava i da su ovršenci prilikom sklapanja ugovora o kreditu od 28. prosinca 2006. i ugovora o kreditu od 28. prosinca 2009. pristali na zasnivanje založnog prava na svojoj nekretninu, po shvaćanju prvostupanjskog suda ovršenici se ne mogu protiviti ovrsi pozivanjem na razlog iz čl. 75. st. 1. OZ i čl. 76. OZ, zbog čega je prvostupanjski sud prigovor prava na dom ocijenio nedopuštenim te isti odbacio.

6. Iz stanja spisa u bitnome proizlazi:

- da je ovrhovoditelj C. b. d.d. Z. podnio prijedlog za ovrhu 18. svibnja 2018. na temelju javnobilježničkih akata – ugovora o kreditu od 28. prosinca 2006. i ugovora o kreditu od 3. prosinca 2009.,

- da je 19. srpnja 2018. doneseno rješenje o ovrsi protiv kojeg su ovršenici podnijeli žalbu izvan roka te je prvostupanjski sud zaključkom od 3. svibnja 2022. uputio ovršenike pokrenuti parnicu radi proglašenja ovrhe u ovom ovršnom postupku nedopuštenom zbog razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i 9. OZ,

- da je rješenjem od 16. prosinca 2019. utvrđeno da na mjesto ovrhovoditelja C. b. d.d. stupa kao novi ovrhovoditelj E. M. d.o.o. Z.,

- da su ovršenici kao tužitelji podnijeli tužbu protiv C. b. d.d. Z. i E. M. d.o.o. Z. radi utvrđenja ništetnosti ugovora o prijenosu zaključenog između C. o. d.d. kao cedenta i E. M. d.o.o. kao cesionara od 19. studenoga 2019. kao i radi brisanja uknjižbe prijenosa založnog prava – promjene založnog vjerovnika u korist E. M. d.o.o.

7. Prema odredbi čl. 65. st. 1. OZ sud može na prijedlog ovršenika u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu ako postoji koja od taksativno određenih okolnosti kojima zakon pridaje značenje specifičnih razloga za odgodu ovrhe (predviđenih odredbom čl. 61. st. 1. toč. 1. - 10. OZ) i ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili je to potrebno da bi se spriječilo nasilje. Dakle, obje pretpostavke moraju biti kumulativno ispunjene.

8. U konkretnom slučaju ovršenici su protiv rješenja o ovrsi podnijeli žalbu nakon proteka roka čime je ispunjena pretpostavka za odgodu ovrhe iz čl. 65. st.1. toč. 5. OZ.

9. U odnosu na drugu pretpostavku, ovršenici u prijedlogu za odgodu ovrhe, a što ponavljaju u žalbi, navode da bi provođenjem ovrhe pretrpjeli nenadoknadivu štetu jer bi iseljenjem iz kuće, zajedno s djecom ostali bez krova nad glavom – beskućnici pri čemu u žalbi iznose svoje subjektivno shvaćanje prava na dom obzirom na provedbu ovrhe na nekretnini u njihovom vlasništvu.

9.1. Nesumnjivo je da bi ovršenici provedbom ovrhe u ovom postupku trpjeli štetu budući da je ovršni postupak sam po sebi tegoban za ovršenike, te tijekom istog valja paziti na njihovo dostojanstvo i prava (članak 6. OZ), međutim, isti je nužan kako bi se mogla ostvariti tražbina ovrhovoditelja. Nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta koju ovršenik mora učiniti vjerojatnim kada predlaže odgodu ovrhe ne može biti šteta koja po samom tijeku stvari nastaje u ovršnom postupku, već se mora raditi o vjerojatnosti štete u većem opsegu kao i o vjerojatnosti da je takva šteta nenadoknadiva odnosno teško nadoknadiva, a što ovršenici u prijedlogu za odgodu ničime ni ne obrazlažu niti dokazuju. Stoga po ocjeni ovog suda gubitak vlastite nekretnine za stanovanje ne predstavlja sam po sebi razlog nastanka nenadoknadive odnosno teško nadoknadive štete jer se nužni stambeni prostor može osigurati i na druge načine osim vlasništvom, pa je pravilno prvostupanjski sud odbio prijedlog za odgodu ovrhe kao u točki I. izreke pobijanog rješenja.

10. Žalbenim navodima kojima ovršenici ponavljaju da je predmetna njihova jedina nekretnina koja predstavlja njihov dom, čime se sadržajno pozivaju na odredbu čl. nije dovedena u sumnju pravilnost i zakonitost prvostupanjskog 75. st. 1. OZ,

rješenja u točki II. izreke.

10.1. Odredba čl. 75. st. 5. OZ izmijenjena je odredbom čl. 12. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 73/17 – dalje: ZID OZ/17) te je odredbom čl. 44. st. 3. ZID OZ/17 propisano je da se odredba čl. 12. st. 1. tog zakona primjenjuje se na pravne poslove koji nastanu nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, pa kako je ovrha u ovom postupku predložena na temelju ovršne isprave - ugovora o kreditu od 28. prosinca 2006. i ugovora o kreditu od 28. prosinca 2009., pravilno je prvostupanjski sud ocijenio tako istaknuti prigovor nedopuštenim.

11. Nadalje, žalbenim navodima kojima ovršenici ukazuju na nevaljanost ugovora o prijenosu koji su 19. studenoga 2019. sklopili C. b. d.d. i E. M. d.o.o. osporavajući rješenje prvostupanjskog suda od 16. prosinca 2019. nije dovedena u sumnju pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja.

11.1. Pri tome treba dodati da je pogrešno shvaćanje prvostupanjskog suda da je podnošenjem tužbe radi utvrđenja ništetnosti ugovora o prijenosu od 19. studenoga 2019. ispunjena pretpostavka za odgodu ovrhe iz čl. 65. st. 1. toč. 4. OZ, jer je ovrha u ovom postupku određena na temelju ovršnih javnobilježničkih isprava – ugovora o kreditu od 28. prosinca 2006. i ugovora o kreditu od 3. prosinca 2009., a eventualna nemogućnost provedbe ovrhe u odnosu na (novog) ovrhovoditelja E. M. d.o.o. ne predstavlja razlog za odgodu ovrhe u smislu čl. 65. st. 1. toč. 4. OZ.

11.2. Nastavno navedenom, neosnovano se ovršenici u prijedlogu za odgodu ovrhe pozivaju na odluku Suda Europske unije broj C-407/18 od 27. lipnja 2019. budući da ovršenici nisu pokrenuli parnicu radi utvrđenja ništetnosti ovršnih javnobilježničkih isprava – ugovora o kreditu od 28. prosinca 2006. i ugovora o kreditu od 3. prosinca 2009. na temelju kojih je određena ovrha.

12. Iz navedenih razloga valjalo je na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08, 123/08, 57/11,

25/13, 28/13, 89/14, 70/19 - dalje: ZPP) u svezi čl. 21. st. 1. OZ, žalbu ovršenika odbiti i odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu, 27. lipnja 2022.

Sutkinja:

Renata Đaković Vranković, v.r.