REPUBLIKA HRVATSKA

P-390/20

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Ex vojarna Sveti Križ-Dračevac

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Ž. T., kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja pod 1 M. B., OIB: …, pod 2 I.

Č., OIB: …, pod 3 P. R., OIB: …, pod 4

Z. R., OIB: … i pod 5 B. D., OIB: …,

svi iz S., …, svi zastupani po pun. Z. I. odvj. u S., protiv

tuženika N. M. iz S., …, OIB: …,

zastupan po pun. I. M. odvj. u S., radi zabrane uznemiravanja, nakon glavne i javne rasprave održane dana 20. svibnja 2022. god., u prisustvu tužitelja pod 4 sa pun. tužitelja pod 1 - pod 5 Z. I. odvj. u S. i pun. tuženika I. M.

odvj. u S., dana 24. lipnja 2022. godine,

p r e s u d i o j e :

I Nalaže se tuženiku da odmah prestane sa pačanjem i uznemiravanjem tužitelja pod 1 – pod 5 ubuduće na nekretnini označenoj kao čest.zem. 541/39 i čest.zem. 541/40, sve K.O. S..

II Nalaže se tuženiku da nekretninu zemljišno-knjižne oznake čest.zem. 541/39, K.O. Split, u roku od 15 dana dovede u prvobitno stanje, na način da iz dvorišta ukloni željeznu ogradu sa živicom sa istočne, južne i zapadne strane dvorišta, koja željezna ograda sa živicom je u skici lica mjesta br. 2, Tematska skica, sačinjenoj od strane sudskog vještaka A. B. ing. geod., G.

d.d. S., S. 24. veljače 2021. god., označena točkama 1-2-2A-3-4-16, a koja Tematska skica je sastavni dio ove presude, te da se kani takvog ili sličnog uznemiravanja tužitelja pod 1 – pod 5 ubuduće.

III Naleže se tuženiku da nekretninu zemljišno-knjižne oznake čest.zem. 541/39, K.O. S., u roku od 15 dana dovede u prvobitno stanje, na način da sa južne strane dvorišta ukloni metalna vrata širine 2,90 m i visine 1,57 m, a koja metalna vrata su u skici lica mjesta br. 2 Tematska skica, sačinjenoj od strane sudskog vještaka A. B. ing. geod., G. d.d. S., S.

veljače 2021. god., označena točkama 2A-3, a koja Tematska skica je sastavni dio ove presude, te da se kani takvog i sličnog uznemiravanja tužitelja pod 1 – pod 5 ubuduće.

IV Nalaže se tuženiku da nekretninu zemljišno-knjižne oznake čest.zem. 541/39, K.O. S., u roku od 15 dana dovede u prvobitno stanje na način da ukloni 6 postavljenih žardinjera tl. dimenzija 100 x 35 cm, visine 40 cm, kao i svih ostalih eventualno postavljenih stvari, te da se kani takvog i sličnog uznemiravanja tužitelja pod 1 – pod 5 ubuduće.

V Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknadi tužiteljima pod 1 – pod 5 parnični trošak u iznosu od 20.735,30 kn.

Obrazloženje

Tužitelji pod 1 - pod 5 su dana 05. veljače 2020.god., podnijeli tužbu protiv tužene u kojoj navode da su tužitelji i tužena suvlasnici nekretnine anagrafske oznake …u S., sagrađene na čest. zem. 541/38, 541/39, 541/19,

541/40 i 9938/47, sve K.O. S.. Nekretnina oznake čest.zem. 541/38 je nastala cijepanjem od nekretnine 541/39, zatim čest.zem. 541/39 je nastala cijepanjem od čest. zem. 541/32, nekretnina oznake čest.zem. 541/40 je nastala od čest.zem. 541/1, i nekretnina oznake čest.zem. 541/38 je nastala od čest.zem. 9938/45, sve K.O. S..

Ovlašteni upravitelj zgrade … u S. je S. d.o.o.

Ovlašteni upravitelj je za potrebe postupka povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora zatražio da na 02.05.2016. god., provedbu geodetskog elaborata 26/16 izrađenog od tvrtke A.-G. d.o.o., kojim se predlaže promjena upisa na čestici katastarske oznake čest.zem. 10058/1, K.O. S., odnosno zemljišno-knjižnim česticama čest.zem. 541/38, 541/39, 541/40 i 9938/45, sve K.O. S..

Navedenim elaboratom je predloženo evidentiranje zgrade …

S. u površini od 302,00 m2 i dvorišta od 185,00 m2 na čestici katastarske oznake čest.zem. 10058/1, K.O. S., te usklađenje katastarskog operata i zemljišne knjige za predmetno zemljište. Predmetni elaborat je proveden u katastarskom operatu tako da je kao posjednik na nekretnini katastarske oznake čest.zem. 10058/1, K.O. S., i dalje upisan G. S., ali je evidentirana zgrada .., u površini 302 m2, te dvorište površine 185 m2.

Nadalje navode da je tužena uzurpirala nekretninu u suvlasništvu svih parničnih stranaka bez pravnog osnova i odobrenja tužitelja, na način da je na nekretnini kat.čest. 10058/1, K.O. S., z.k. oznake 541/3, K.O. S., anagrafske oznake … u S., koja nekretnina predstavlja zajednički dio dvorišta u površini od 69,00 m2, ogradila visokom žičanom ogradom sa južne i zapadne strane.

Na južnom dijelu dvorišta je tužena uz postojeću živicu ugradila, odnosno postavila visoku žičanu ogradu s duplim vratima sa ugrađenom Elzet bravom. Tužena je također ugradila vrata na vrhu stepenica koja iz dvorišta vode u .. ulicu, a kojim putem su suvlasnici, ovdje tužitelji prije uzurpacije od strane tužene mogli slobodno pristupati u zajednički dio dvorišta. Prije postavljanja navedene ograde, tužena je pod zajedničkog dvorišta popločala keramičkim pločicama za koje radnje nikada nije imala suglasnost suvlasnika zgrade. Tužena je nadalje postavila visoku ogradu i na zapadni dio dvorišta, i sve to povezala u jednu cjelinu. U razgovoru sa predstavnikom suvlasnika predmetne stambene zgrade gđom. T. R., tužena je rekla da je sve to uradila kako bi se zaštitila od pasa i mačaka koji su ulazili u dvorište zgrade.

Zaključno, tužena je postavljanjem navedene ograde, ostalim suvlasnicima, ovdje tužiteljima potpuno onemogućila suposjed zajedničkog dvorišta. Štovište, tužena je u zajedničko dvorište postavila stolove, stolice, suncobrane, sušila za veš i pokretni roštilj, tako da je komunikacija odnosno prolaz zajedničkim dvorištem onemogućen i zbog navedenih stvari tužene ograđivanjem cijelog dvorišta i postavljanjem duplih vrata sa Elzet bravom suvlasnici, ovdje tužitelji su potpuno isključeni iz suposjeda dvorišta, i ne mogu pristupiti svome dvorištu, niti mogu doći do južne fasade zgrade.

Suvlasnici stambene zgrade .., S., ovdje tužitelji, sve i da

hoće ne mogu niti prolaziti predmetnim zajedničkim dvorištem, niti isto na bilo koji način koristiti, tako primjerice ni vršiti popravke i renoviranje fasade južnog pročelja zgrade … u S.. Postavlja se i pitanje što u slučaju bilo kakve

nezgode ili nepogode, obzirom da na zajedničkom dijelu dvorišta tužena drži razne stvari, pa se fasadi ne može niti pristupiti, da ne govorimo da je na taj način otežan pristup južnoj fasadi zgrade hitnim službama (vatrogasci, hitna pomoć i dr.).

Suvlasnici stambene zgrade …, S., ovdje tužitelji, donijeli su

Odluku kako zajednički dvor površine 185,00 m2, mogu koristiti svi suvlasnici za nesmetani boravak bez ograđivanja, postavljanja brave za ulaz u zajednički dio dvora, postavljanja žardinjera, bilo kakvog namještaja, odnosno ometanja od strane ostalih suvlasnika zgrade …, S.. Predmetna odluka predstavlja pravu

volju većine suvlasnika stambene zgrade …, S., a donesena je uz suglasnost ovlaštenog upravitelja zgrade S. d.o.o.

Tužitelji za podnošenje ove tužbe imaju pravni interes obzirom da su isti suvlasnici predmetne nekretnine koju je tužena uzurpirala mimo volje i bilo kakvih suglasnosti tužitelja kao suvlasnika predmetne zgrade, štoviše, niti nakon donesene Odluke suvlasnika, tužena je nastavila sa uzurpacijom zajedničkog dvorišta, odnosno nije poduzela ništa da bi omogućila korištenje zajedničkog dvora ostalim suvlasnicima. Postavlja se pitanje što u slučaju bilo kakve nezgode ili nepogode obzirom da tužiteljima nije moguće niti pristupiti sjevernoj fasadi kuće. U slučaju nezgode istoj strani zgrade ne bi mogle pristupiti ni hitne službe (vatrogasci, hitna pomoć i dr.), pa bi nastala nepopravljiva šteta.

Tužitelji nadalje navode da pridržavaju pravo, a nakon što se izvrši očevid na licu mjesta uz nazočnost vještaka geodetske struke, precizirati tužbeni zahtjev. Zaključno, tužitelji su još u travnju 2018. god., angažirali ovlašteni geodetski ured koji je izradio Skicu izmjere mjesta sa točno označenim dijelovima zajedničkog dvorišta koje je tužena uzurpirala. Predmetnu Skicu izmjere koja se dostavlja uz ovu tužbu, dana 26.04.2018. god., izradila je S. Š. dipl.ing.geod. Iz naveden skice izmjere jasno je naveden dio zemljišta, zajedničkog dvorišta – obojano roza bojom, koja zajedničko dvorište je tužena uzurpirala.

Slijedom navedenog, tužitelji su predložili sudu da donese odluku kojom će naložiti tuženoj da odmah prestane sa pačanjem i uznemiravanjem tužitelja na nekretnini z.k. oznake čest.zem. 541/38, 541/39, 541/19, 541/40 i 9938/47, sve K.O. S., katastarske oznake čest.zem. 10058/1, K.O. S..

Tužitelji su predložili sudu da donese i odluku kojom će naložiti tuženoj da nekretnine z.k. oznake čest.zem. 541/38, 541/39, 541/19, 541/40 i 9938/47, sve K.O. S., katastarske oznake čest.zem. 10058/1, K.O. Split, dovede u prvobitno stanje na način da ukloni ogradu sa južnog i zapadnog zida, te ukloni dupla vrata sa Elzet bravom na vrhu stepenica koja vode u dvorište, ukloni postavljene žardinjere i druge postavljene stvari na zajedničkom dvorištu označenog kao čest.zem. 541/38, 541/39, 541/19, 541/40 i 9938/47, sve K.O. S., i to stolove, suncobrane i ležaljke s južne strane predmetne nekretnine, te omogući nesmetan pristup tužitelja do južne fasade predmetne nekretnine, te zajedničko dvorište s južne strane oslobodi od osoba i stvari i preda u nesmetan suposjed tužiteljima, te da se tuženoj zabranjuje daljnje uznemiravanje vlasništva tužitelja.

U odgovoru na tužbu od 04. kolovoza 2020. god., tužena navodi da osporava tužbu i tužbeni zahtjev. Navodi da je jedini i isključivi vlasnik posebnog dijela nekretnine sagrađene na čestici katastarske oznake 10058/1 K.O. S., koja je u zemljišnim knjigama označena kao dio čest.zem. 541/39, 541/40,541/38 i 9938/47 sve K.O. S., evidentirano pod društveno vlasništvo odnosno javno dobro, i to baš stana u prizemlju, površine 96,00 m2. Predmetna zgrada anagrafske oznake … nije etažirana, zemljište za redovitu uporabu predmetne zgrade nije

definirano, u katastru je parcela na kojoj je položena evidentirana kao posjed G. S., a postupak povezivanja knjige položenih ugovora i zemljišne knjige pokrenut je još tijekom 2015. godine, ali do današnjeg dana nema nikakvih pomaka u tom predmetu.

Navodi da nije vršila nikakve uzurpacije. Činjenica jest da ona koristi južni dio dvorišta u približnoj površini koja se navodi u tužbi, ali ni na koji način ne brani drugim suvlasnicima da koriste taj dio dvorišta. Pojašnjenja radi, sporni južni dio dvorišta predstavlja jedini pristup stanu tužene i ona ni na koji drugi način ne može pristupiti do svog stana, čak ni na glavni ulaz sa sjeverne strane. Svi drugi suvlasnici predmetne zgrade koriste pak glavni ulaz sa sjeverne strane.

Radi se inače o dijelu dvorišta koji je izvorno ograđen betonskim zidom, a na taj zid samo je nadograđena žičana ograda s južnog i zapadnog zida, isključivo iz sigurnosnih razloga. Međutim, bilo koji od suvlasnika, ukoliko ima želju, može u svakom trenutku pristupiti na sporni dio dvorišta. Nikada se tuženoj nitko od suvlasnika nije obratio s takvim zahtjevom, niti je ikada u tom pravcu policija intervenirala.

Pored toga, jedino što je tužena napravila jest da je izvršila popravak postojećih stepenica putem kojih se ulazi u predmetni dio dvorišta, i to isključivo da se može lakše savladati visinska razlika u odnosu na pristupnu ulicu i time omogućiti olakšan pristup vatrogasnim kolima, hitnoj pomoći i sl. Ostatak dvorišta je u izvornom stanju.

Nadalje navodi da nije točno ni to da je suvlasnicima zgrade onemogućeno renoviranje fasade. Prije dvije godine uredno je kroz dvorište omogućeno postavljanje skele za saniranje fasade zgrade.

U predmetnom dijelu dvorišta ne nalaze se nikakve ležaljke. Tužena je isključivo u dekorativne svrhe posadila ukrasno bilje.

Tužena nadalje ističe prigovor pomanjkanja aktivne legitimacije na strani tužitelja, baš kao i prigovor nedostatka pravnog interesa za vođenje ovog postupka. Zbog svega navedenog, predložila je tužbu odbaciti, a podredno tužbeni zahtjev odbiti.

Tužitelji pod 1 – pod 5 u podnesku od 09. rujna 2020. god., navode da je iz odgovora na tužbu razvidno da je tužbeni zahtjev osnovan. Naime, glavnina odgovora na tužbu je u cijelosti irelevantna za presuđenje u konkretnoj pravnoj stvari, u odnosu na ono što je tužbenim zahtjevom traženo. Navode da tužena priznaje da koristi južni dio dvorišta u približnoj površini koja se navodi u tužbi, a koje dvorište je suvlasništvo svih stranaka, a ne njezino isključivo vlasništvo. Tužena navodi da sporni južni dio dvorišta predstavlja jedini pristup stanu tužene, te da ona tom stanu ni na koji drugi način ne može pristupiti, čak ni na glavni ulaz sa sjeverne strane.

Tužitelji pojašnjavaju da je tužena kupila prostor tadašnje samoposluge koja je imala ulaz sa zapadne strane, gdje se nalazi glavni ulaz u zgradu. Međutim, tužena je bez odobrenja i suglasnosti ostalih suvlasnika, od tog prostora napravila četiri odvojene jedinice od kojih dvije imaju ulaz sa sjeverne strane gdje je ulaz svim suvlasnicma, a za ostale dvije jedinice umjesto staklene stjenke koja je služila samoposluzi za dostavu, postavila je dvoja vrata, koja fasada je u zajedničkom i nepodijeljenom suvlasništvu svih suvlasnika, naravno bez odobrenja ostalih suvlasnika.

Nadalje navode da uopće ne spore daje tuženoj to južno dvorište jedini pristup do njezinih stanova/prostora na južnoj strani za njezine dvije jedinice, za umjesto postojeće stjenke na fasadi postavila dvoja vrata bez odobrenja ostalih suvlasnika. Ovim tuženim zahtjevom isključivo traže da se i njima kao suvlasnicima omogući suposjed dvorišta.

Tužitelji nadalje navode da tužena u odgovoru na tužbu priznaje da je na postojeći zidić nadogradila žičanu ogradu s južnog i zapadnog zida. Navode da tužbenim zahtjevom traže uklanjanje upravo te žičane ograde koju je tužena postavila na zajedničkom vlasništvu tužitelja bez njihove privole i odobrenja. Tužena međutim, ne spominje da je u dvorištu postavila i dvokrilna vrata sa bravom, čime je dodatno onemogućila tužitelje u korištenju njihovog suvlasništva. Niti za taj zahvat tužena nije imala odobrenje ostalih suvlasnika.

U odnosu na navod tužene da se u dvorištu ne nalaze nikakve ležaljke ni suncobrani, već da je tužena (opet samo tužena iako se ne radi o njenom vlasništvu već suvlasništvu tužitelja) samo posadila ukrasno bilje, ističe se da je i to priznanje dijela tužbenog zahtjeva, obzirom da su zatražili da tužena ukloni postavljene žardinjere.

Također, u više su navrata svjedočili tome da su u dvorištu u kojem nemaju pristup postavljene ležaljke, stolovi i suncobrani koji služe isključivo tuženoj, odnosno eventualno gostima kojima iznajmljuje jedan od svojih posebnih dijelova. Navode da ne isključuju mogućnost da tužena ponekad ukloni stolove i suncobrane, ali nesporno je da su se oni nalazili u dvorištu u trenutku predaje tužbe i ranije.

Iz priloženih fotografija je više nego očito što je sve tužena nauštrb tužitelja napravila, kako ogradu, tako i dvokrilna vrata sa bravom, suncobrani, stolice, a vidljivo je i koliko je promijenila stepenište u odnosu na ono kakvo je bilo prije. U odnosu na prigovor pomanjkanja aktivne legitimacije, tužitelji ističu da je isti neosnovan jer su dostavili dokaze o vlasništvu posebnih dijelova i suvlasništvu dvorišta, a čime je razvidan i njihov pravni interes za podnošenje ove tužbe, a obzirom da je tužena postavljanjem žičane ograde i ugradnjom vrata sa bravom za koja samo ona ima ključ, tužitelje u potpunosti lišila prava na korištenje dvorišta čiji su suvlasnici.

Na pripremnom ročištu dana 11. rujna 2020. god., tužitelji su priložili u spis kopiju verificiranog izvatka iz knjige položenih ugovora za tužiteljicu pod 1, navodeći da su uz tužbu prioženi verificirani izvadci iz knjige položenih ugovora za ostale tužitelje. Ukoliko sud smatra potrebnim, predložili su da se od zemljišnoknjižnog odjela ovog suda pribave izvadci iz knjige položenih ugovora, poduložak 6261, 2422, 11936, 159 i 163, kao i za tuženu br. 7971.

Na pripremnom ročištu dana 16. listopada 2020. god., tužena navodi da u svrhu dopune dokaznog postupka za sud i protivnu stranku dostavlja Mišljenje ovlaštenog arhitekta o intervencijama u predmetnom dvorištu, Zapisnik o bodovanju svih stanova u predmetnoj zgradi, te fotografije stepenica prije i poslije zahvata tuženika, a iz kojih fotografija je vidljivo da je zahvat obavljen isključivo iz sigurnosnih razloga. Ne protivi se izvođenju dokaza očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka.

Tužitelji pod 1 – pod 5 na istom ročištu navodi da dopunjuje dokazni prijedlog na način da na očevidu na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika, sudjeluje i vještak građevinske struke, a na okolnost da li dvorište na kojem je tužena bez suglasnosti ostalih tužitelja postavila dvostruka vrata sa bravom, kao i žičanu ogradu, te ležaljke i suncobrane, predstavlja zajednički dio zgrade koji je u suvlasništvu svih tužitelja, a ne posebni dio u vlasništvu tužene. U odnosu na netom dostavljeno mišljenje i fotografije ističe da su isti u cijelosti irelevantni za presuđenje u ovom predmetu pozivom na sadržaj tužbenog zahtjeva.

Na očevidu dana 05. veljače 2021. god., posebno upitana tužena navodi da je samo ona u posjedu ključeva spornih metalnih vrata koje je pokazala sudu. Navodi da je nudila ključeve svim tužiteljima, a koji na to nisu rekli ništa određeno. Navodi da je nesporno da samo njen stan ima direktan ulaz u sporni dio dvorišta. Tužitelji pod 1

- pod 5 su učinili nespornim da predmetna stambena zgrada nije etažirana.

Stalni sudski vještak A. B. ing. geod., u vještvu od 24. veljače 2021.god., navodi da je na zahtjev Općinskog suda u S. izvršena identifikacija predmeta spora u K.O. S.. U svrhu što jasnije identifikacije izvršeno je terensko geodetsko mjerenje i preuzimanje sve raspoložive arhivske građe iz nadležnog katastarskog ureda. Riječ je o zapadnom dijelu dvorišta s južne strane zgrade anagrafske oznake …, S.. Ključni problem je što zgrada nije etažirana.

Navodi da je sporno dvorište sa istočne, južne i zapadne strane omeđeno betonskim zidom na vrhu kojeg je postavljena željezna ograda sa živicom. Na južnoj stranu dvorišta se nalaze metalna vrata širine 2.90 m i visine 1.57 m. Na priloženoj skici lica mjesta ista su definirana točkama 2A-3.

Unutar dvorišta uz zapadni ogradni zid nalazi se nekoliko većih pitara s cvijećem. Dvorište je na nižoj visini u odnosu ulicu i u istoga se ulazi preko 4 stepenice.

Sporni zapadni dio dvorišta na priloženoj skici lica mjesta br.2 definiran je točkama 1-2-2A-3-4-16-15-14-13-5-6-7-8-11-12-13-1 u površini od 81 m2 i u cijelosti se nalazi na katastarskoj čestici 10058/1. Veći dio dvorišta definiran točkama 1-2-2A- 3-4-14-13-5-6-7-8-11-12-13-1 u površini od 73 m2, nalazi se na dijelu č.zem. 541/39. Manji dio dvorišta definiran točkama 4-14-15-16-4 u površini od 8 m2, nalazi se na dijelu č.zem. 541/40.

Po kazivanju tužene prilikom očevida i terenskog geodetskog mjerenja u njen stan u prizemlju se može ući isključivo preko spornog dvorišta s južne strane zgrade kroz glavni ulaz označen na skicama kao ulaz A, te kroz drugi ulaz označen kao B. Po kazivanju tužene svi ostali stanari ulaze u zgradu na sjeverni ulaz.

Stalni sudski vještak za graditeljstvo i procjenu nekretnina J. M.

dipl.ing.građ., u vještvu od 21. svibnja 2021. god., navodi da je po nalogu ovog suda od 25. ožujka 2021. god., dana 05. veljače 2021. god., izveden dokaz očevidom na licu mjesta u S., s južne strane zgrade anagrafske oznake ...

Navodi da je predmet ovog vještva opis izvedenih radova na spornom dijelu dvorišta s južne strane predmetne zgrade i davanje mišljenja o tome je li sporni dio dvorišta poseban dio, ili zajednički dio predmetne zgrade, i je li spornim radovima tužiteljima onemogućen pristup i korištenje spornog dijela dvorišta.

Sporni dio dvorišta se nalazi sa južne strane stambene zgrade anagrafske oznake … u S.. Površine je 81 m2, i položeno je u cijelosti na

kat.čest. 10058/1, odnosno na dijelu čest.zem. 541/39, površine 73 m2, i na dijelu čest.zem. 541/40, površine 8 m2.

Dvorište je ograđeno sa zapadne i južne strane. Sa zapadne strane je izveden a.b. zid debljine 23 cm, visine 130 cm, na kojeg je postavljena željezna ograda visine 105 cm (tri vertikale presjeka 6 x 6 cm i armaturne mreže s umjetnim zelenilom). S južne strane je izveden kameni potporno-ogradni zid debljine 38 cm, ukupne visine 130 cm, na kojem je izvedena jednaka željezna ograda kao i na zapadnom zidu. Uz njega je pojas zemlje širine 100 cm, na kojem su posađeni lovori, a uz taj pojas je izveden betonski zidić debljine 6 cm, visine 12 cm. Između dva ogradna zida u zapadnom dijelu dvorišta su izvedene četiri stepenice presjeka 27/15 cm, duljine 290 cm, obložene keramičkim pločicama. Na vrhu stepenica su postavljena dvokrilna željezna vrata širine 290 cm, visine 157 cm. Donji dio vrata visine 35 cm je pun, gornji dio je rešetkast. Na vrata je postavljena Elzet brava. Dvorište je asfaltirano. Vještak nadalje navodi da je u dvorištu postavljeno šest žardinjera tl. dimenzija 100 x 35 cm, visine 40 cm, tri uz zapadni ogradni zid, još jedna uz fasadni zid, i dvije okomito na fasadni zid.

Navodi da se iz dvorišta pristupa dvama stanovima. Ostali stanovi imaju ulaz sa sjeverne strane zgrade.

U skici lica mjesta (str. 73 spisa) vidljivo je da se sporno dvorište nalazi na kat.čest. 10058/1, odnosno na dijelu čest.zem. 541/39 površine 73 m2, i na dijelu čest.zem. 541/40 površine 8 m2. Na kat.čest. 10058/1 u posjedovnom listu br. 6462 je upisana stambena zgrada S., …, površine 302 m2 i dvorište površine 185 m2 u posjedu G. S. za 1/1.

U knjizi položenih ugovora S., u podulošku 7971 u posjedovnici u prvom odjeljku, upisana je zgrada u S., …, sagrađena na čest.zem. 541/3 (kat.čest. 10058/1). U drugom odjeljku posjedovnice je upisan stan u prizemlju, površine 96 m2, za 1/1. U vlastovnici je upisana tužena N. M. za 1/1.

Vještak nadalje navodi da spisu ne prileži Zapisnik o bodovanju stana tužene iz kojeg bi bilo razvidno što je sve obračunato kao površina stana. U površinu susjednog prizemnog stana vlasnika E. D., u bodovnoj listi (str. 42 spisa) nije navedeno dvorište, a površina stana je 109,82 m2 – ista kao i u popisu suvlasnika s utvrđenim suvlasničkim udjelima (str. 9 spisa), što ukazuje da predmetno dvorište nije posebni dio stanova u prizemlju.

Ovaj vještak je mišljenja da sporno dvorište zasigurno nije posebni dio stana tužene, nego zajednički dio zgrade. Tužena je izvedenim radovima onemogućila pristup i korištenje dvorišta s južne strane zgrade ostalim suvlasnicima.

Tužitelji pod 1 – pod 5 u podnesku od 08. ožujka 2022. god., navode da nemaju primjedbi na sačinjeno geodetsko i građevinsko vještačenje, te da su ista sačinjena objektivno i u skladu sa pravilima struke. Iz vještva stalnog sudskog vještaka J. M. dipl.ing.građ., razvidno je ono što tužitelji tvrde tijekom cijelog postupka, a to je da sporno dvorište na kojom je tužena vršila zahvate, nije posebni dio stana tužene, već zajednički dio zgrade koji je u suvlasništvu svih suvlasnika zgrade. Također, vještačenjem je utvrđeno da je tužena na takav način onemogućila pristup i korištenje dvorišta s južne strane ostalim suvlasnicima zgrade.

Dakle, provedenim vještačenjem je utvrđena osnovanost tužbenog zahtjeva jer je utvrđeno da je tužena na zajedničkom dijelu dvorišta postavila željeznu ogradu i dvokrilna željezna vrata, a kojima je tužiteljima kao suvlasnicima tog dvorišta onemogućila pristup i korištenje njihovog suvlasništva.

Nadalje, iz sačinjenog geodetskog vještačenja je razvidno da se sporno dvorište na kojemu je tužena vršila zahvate, nalazi većim dijelom na čest.zem. 541/39, K.O. S., dok se manji dio dvorišta nalazi na djelu čest.zem. 541/40, ali na tom manjem dijelu tužena nije vršila zahvate, već su svi njezini zahvati izvršeni na dijelu čest.zem. 541/39 K.O. S..

Slijedom navedenog, tužitelji pod 1 – pod 5 su istim podneskom konačno postavili tužbeni zahtjev na način pobliže opisan u izreci presude.

Na ročištu dana 15. travnja 2022. god., tužena navodi da se protivi uređenom tužbenom zahtjevu iz svih već iznijetih razloga tijekom postupka. Na nalaz i mišljenje vještaka A. B. ing. geod., nema primjedbi, dok prigovara nalazu i mišljenju vještakinje J. M. dipl. ing. građ. Tužena drži da je predmetno

vještačenje proturječno dokaznoj građi u spisu, da vještakinja ničim nije obrazložila na koji bi to način tužena onemogućila pristup i korištenje dvorišta ostalim suvlasnicima. Zatim vještakinja nije uzela u obzir ni da je sporno dvorište jedini pristup stanu tužene, dok ostali suvlasnici ulaze s druge strane predmetne zgrade, a na kojoj strani tužena nema pristup zgradi. Isto tako vještakinja se nije očitovala o karakteru izvedenih radova, i jesu li oni svrsishodni. Predložila je da se vještakinju J. M. dipl. ing. građ., pozove na iduće ročište kako bi usmeno

obrazložila svoj nalaz i mišljenje, te kako bi se tuženoj omogućilo da joj postavlja pitanja.

Stalni sudski vještak J. M. dipl.ing.građ., u dopuni vještva na raspravnom ročištu dana 20. svibnja 2022. god., navodi da je pregledala sudski spis i iznesene prigovore na vještvo, pa tako može kazati da u cijelosti ostaje pri svojem nalazu i mišljenju od 21. svibnja 2021. godine.

Na posebno pitanje pun. tuženika što su zajednički dijelovi predmetne zgrade i kojim propisima to definira, navodi je pregledom spisa utvrdila da je prije radova izvedenih od strane tužene postojao pristup zgradi s južne strane za ostale stanare, a kojega sada više nema.

Na daljnje pitanje pun. tuženika po kojem propisu je to zajednički dio zgrade, navodi da su zajednički dijelovi zgrade oni koji imaju neometani pristup ostalim stanarima zgrade, stubište, eventualna krovna terasa, dvorište, prostor za smeće, pristup drvarnicama ukoliko postoji. To su sve dijelovi zgrade na kojima nema samo jedan vlasnik pravo korištenja.

Na posebno pitanje pun. tuženika da li je to propisano nekim propisom, vještak navodi da je taj propis poznat sudu. Ne može se sjetiti da li je izvršila uvid u Međuvlasnički ugovor koji se odnosi na predmetnu zgradu, ali može reći da je izvršila uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja priloži spisu.

Nadalje upitana od strane pun. tuženika da li predmetno dvorište predstavlja zemljište namijenjeno redovitoj uporabi predmetne zgrade, navodi da je koliko je njoj poznato, predmetno dvorište nekada predstavljalo javnu površinu, a sada svakako ne može predstavljati javnu površinu pošto je ovaj prostor zatvoren.

Na daljnje pitanje pun. tuženika je li u odnosu na predmetnu zgradu donijeto Rješenje o utvrđivanju građevne čestice, navodi da joj ta činjenica nije poznata, a o njoj bi se mogla naknadno očitovati.

Na posebno pitanje pun. tuženika da li se kroz predmetno dvorište može ući u predmetnu stambenu zgradu, navodi da to je nekada bilo moguće, a sada se kroz dvorište može ući samo u dva stana u vlasništvu tužene.

Na daljnje pitanje pun. tuženika koje je radove tužena poduzela u dvorištu, navodi da ih je opisala u svojemu vještvu i fotografirala, te da je za te radove tužena svakako trebala ishoditi građevnu dozvolu. U vještvu je opisala i kako je izgledao predmetni sporni teren prije izvođenja radova od strane tužene. Kako je već rekla dvorištu su svakako mogli pristupiti ne samo vlasnici u zgradi, nego i sve ostale osobe. Na očevidu je utvrdila da ostalim stanarima zgrade nije dozvoljen pristup na dvorište budući je dvorište ograđeno sa svih strana, a na vratima je ugrađena brava.

Nadalje upitana od strane pun. tužitelja pod 1 – pod 5 da li je u spisu našla trag da bi tužena kupila dvorište, ogovara da tužena sigurno nije kupila dvorište, ali da bi se točno utvrdilo što je kupila treba pribaviti bodovnu listu koju je zatražila od Stano-uprave d.o.o., ali je nije uspjela pribaviti. Sporno dvorište po prirodi stvari predstavlja zajednički dio svih stanara zgrade, jer se u konkretnom slučaju ne radi o tome da bi kao što je slučaj primjerice u gradskoj četvrti Mertojak, postojale zgrade u kojima bi stanovima u visokom prizemlju pripadao ograđeni vrt i slično.

Na ročištu dana 20. svibnja 2022. god., tužena navodi da i dalje ustraje u prigovorima na vještvo građevinske struke. Posebno ističe da prema zakonskim propisima dvorište ne može predstavljati zajednički dio zgrade, a niti je Međuvlasničkim ugovorom zaključeno među suvlasnicima zgrade da je dvorište predviđeno kao zajednički dio zgrade. Opreza radi, predložila je izvesti dokaz novim vještačenjem po drugom vještaku građevinske strke.

Tužitelji pod 1 – pod 5 nas istom ročištu navode da sama osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi, među ostalim i iz odgovora na tužbu. Navode da su ustali tužbom radi nepačanja i povrata u prijašnje stanje. Nije sporno da tužena nije imala suglasnost ostalih stanara radi postavljanja ograde i uzurpiranja dijela dvorišta, a to je jedino bitno u ovom postupku. Glede navedenog dvorišta, ono je po svojoj prirodi, naravi, odnosno sučanstvu u zajedničkom i nepodijeljenom suvlasništvu svih suvlasnika sukladno Zakonu o vlasništvu. Tužena naravno nije dostavila dokaz jer nije ni mogla, da je kupila navedeno dvorište, odnosno da je pripadnost kupljenog stana bilo predmetno dvorište. Nadalje, tužena očito vidjevši činjenični korpus cjelokupnog spisa zna da ne može braniti tezu da je ona vlasnica navedenog dvorišta, pa se brani tezom da je ona pokušala dati ključeve svim suvlasnicima jer očito i ona zna da dvorište nije samo njeno. Navode da se protive provođenju novog vještačenja, jer se novim vještačenjem ne bi ništa postiglo. Dapače, tužena nije imala primjedbe na geodetsku podlogu koju je izradio A. B. ing. geod iz

G. d.d. S., a koja je u biti ključna za presuđenje u ovoj pravnoj stvari glede toga da li je dvorište u zajedničkom i nepodijeljenom suvlasništvu svih stranaka. Ističu da su to pitanja na koja treba odgovoriti sud jer sud poznaje pravo. Stranke su zatražile parnični trošak.

Tijekom postupka sud je izveo dokaze pregledom Skice izmjere S. Š. dipl.ing.geod. od 26. travnja 2018. god., Rješenja Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar S. K..UP/I 932-07/16-02/124, Ur.br. 541-26-

02/13-16-2 od 02. svibnja 2016. god., Popisa suvlasnika sa utvrđenim suvlasničkim dijelovima S. d.o.o. S. od 12. srpnja 2018. godine sa privitkom 1, …(č.zem. 541/3 K.O. S. Z..U. 6276), Izvatke iz knjige položenih ugovora

br. poduloška 7971/zk. uložak ovog suda sa stanjem na dan 09.04.2018.god., br. poduloška br. 6162/zk. uložak ovog suda sa stanjem na dan 13.11.2018. god., br. poduloška 2422/zk. uložak ovog suda sa stanjem na dan 13.11.2018. god., br. poduloška 11936/zk. uložak ovog suda sa stanjem na da 13.11.2018. god., i br. poduloška 159/zk. uložak ovog suda sa stanjem na dan 13.11.2018. god., Uvjerenja Grada S. Služba pravne zaštite, stanova, poslovnih prostora i geodezije, Odsjek za geodeziju Kl. 930-01/13-01/0498, Ur.br. 2181/01-12-03/47-13-2 od 20. rujna 2013. god., Ugovora o upravljanju zgradom u S., .. od 02. travnja 2002. god.,

dvije fotografije, Izvatka iz knjige položenih ugovora br. poduloška 163/zk. uložak ovog suda sa stanjem na dan 09.09.2020. god., Mišljenja M. d.o.o. S. od 27. srpnja 2016. god., Zapisnika o bodovanju etažnog stana br. 15687-009-004 od 20.05.1988. god., br. 15687-2009-005 od 25.05.1988. god., br. 15687-009-006 od 20.05.1988. god., br. 15687-009-003 od 20.05.1988. god., br. 15687-009-002 od 20.05.1988. god., br. 15687/009-001 od 20.05.1988. god., dvije fotografije, Nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke A. B. ing.geod., od 24. veljače 2021.

god., Nalaza i Mišljenja stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina J. M. dipl.ing.građ. od 31. svibnja 2021. god., te izveo dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje stalnih sudskih vještaka A. B. ing.geod. i J. M. dipl.ing.građ. dana 05. veljače 2021. god., i dopunom vještva od strane stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina J. M. dipl.ing.građ. na raspravnom ročištu dana 20. svibnja 2022. godine.

Tužbeni zahtjev je osnovan.

Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (N.N. br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00,129/00 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, u daljnjem tekstu ZV), propisuje u odredbi čl. 66 st. 1, da vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine (etažno vlasništvo), proizlazi i ostaje neodvojivo povezano s odgovarajućim suvlasničkim dijelom (idealnim dijelom) nekretnine na kojem je uspostavljeno, dok je u odredbi čl. 67 st. 1 ZV-a, propisano da vlasništvo posebnoga dijela može biti uspostavljeno glede dijela suvlasničke nekretnine koji čini samostalnu uporabnu cjelinu, prikladnu za samostalno izvršavanje suvlasnikovih ovlasti, kao što je stan ili druga samostalna prostorija. U odredbi st. 3 istog članka je propisano da se uz stan, odnosno drugu samostalnu prostoriju, vlasništvo posebnog dijela nekretnine može protezati i na sporedne dijelove kao što su otvoreni balkoni, terase, podrumske ili tavanske prostorije, kućni vrtovi, mjesta za ostavljanje najviše do dva motorna vozila po pojedinom stanu ili drugoj samostalnoj prostoriji. U st. 4 istog članka je propisano da bi se vlasništvo posebnoga dijela nekretnine moglo protegnuti i na neki dio kao tome sporedan, on treba biti jasno razgraničen od ostalih dijelova nekretnine, te dostupan s međe nekretnine ili iz njezinih zajedničkih dijelova ili iz onoga stana odnosno samostalne prostorije čiji bi bio sporedni dio. U st. 5 istog članka je propisano da se glede sporednih dijelova, na odgovarajući način primjenjuju pravila koja vrijede za pripatke stvari. U st. 6 istog članka je propisano da vlasništvo posebnoga dijela nekretnine ne može postojati na dijelovima nekretnine koji služe kao zajednički ili im se namjena protivi isključivoj uporabi samo u korist određenoga posebnoga dijela nekretnine, u sumnji se uzima da dio služi kao zajednički i da mu se namjena protivi isključivoj uporabi u korist određenoga posebnoga dijela.

Nadalje je u odredbama čl. 85 st. 1 i st. 2 ZV-a, propisano da cijelom nekretninom na kojoj je na jednom ili više suvlasničkih dijelova osnovano vlasništvo određenoga posebnog dijela, upravljaju suvlasnici po općim pravilima o upravljanju suvlasničkom stvari, ako ovim Zakonom nije što drugo određeno. Suvlasnici su dužni sudjelovati u upravljanju nekretninom, odrediti osobu koja će obavljati poslove zajedničkoga upravitelja i osnovati zajedničku pričuvu.

U odredbama Glava 2 (suvlasništvo) čl. 39 st. 1 i st. 2 ZV-a, propisano je da svaki suvlasnik ima pravo sudjelovati u odlučivanju o svemu što se tiče stvari koja je u suvlasništvu (upravljanje stvarju) zajedno s ostalim suvlasnicima. Kada je neki suvlasnik poduzeo posao glede suvlasničke stvari bez potrebne suglasnosti ostalih, primjenjuju se pravila o poslovodstvu bez naloga.

O poslovima koji se tiču samo redovitoga upravljanja stvarju odlučuju suvlasnici većinom glasova (čl. 40 st. 1 ZV-a).

Za poduzimanje poslova koji premašuju okvir redovitoga upravljanja (naročito promjena namjene stvari, veći popravci, dogradnja, nadogradnja, preuređenje, otuđenje cijele stvari, davanje cijele stvari u zakup ili najam na dulje od jedne godine, osnivanje hipoteke na cijeloj stvari, odnosno davanje pokretne stvari u zalog, osnivanje stvarnih i osobnih služnosti, stvarnoga tereta ili prava građenja na cijeloj stvari) potrebna je suglasnost svih suvlasnika. U sumnji se smatra da posao premašuje okvir redovitoga upravljanja (čl. 41 st. 1 i st. 2 ZV-a).

Zakon o obveznim odnosima (N.N. br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18, u daljnjem tekstu ZOO), propisuje u odredbi čl. 1121, da se obavljanju tuđeg posla bez naloga ili ovlaštenja može pristupiti samo ako posao ne trpi odgađanje te predstoji šteta ili propuštanje očite koristi.

U odredbama čl. 1128 ZOO-a, propisano je da tko obavlja tuđi posao u namjeri da za sebe zadrži postignute koristi iako zna da je posao tuđi, dužan je na zahtjev gospodara posla položiti račun kao poslovođe bez naloga i predati mu sve postignute koristi (st. 1). Gospodar posla može zahtijevati i vraćanje stvari u prijašnje stanje, te naknadu štete (st. 2).

Među parničnim strankama nije sporno da su suvlasnici predmetne stambene zgrade na adresi u S., …, a nije sporno niti da predmetni zapadni

dio dvorišta na priloženoj skici lica mjesta br. 2 sudskog vještaka A. B. ing. geodezije od 24. veljače 2021. god., definiran točkama 1-2-2A-3-4-16-15-14-13-5-6- 7-8-11-12-13-1 u površini od 81 m2, a koji se u cijelosti nalazi na katastarskoj čestici 10058/1, time da se veći dio dvorišta definiran točkama 1-2-2A-3-4-14-13-5-6-7-8-11- 12-13-1 u površini od 73 m2, nalazi na dijelu č.zem. 541/39, dok se manji dio dvorišta definiran točkama 4-14-15-16-4 u površini od 8 m2, nalazi na dijelu č.zem. 541/40, nije pripadajući dio stana tužene kao posebnog dijela predmetne stambene zgrade u S., Š. L. 12.

Nesporno je i to da je tužena kupila u naravi poslovni prostor položen u prizemlju predmetne stambene zgrade, u kojoj je poslovala prodavaonica mješovite robe (samoposluga), te da je već tada sporno dvorište sa istočne, južne i zapadne strane bilo omeđeno betonskim zidom, a nakon čega je tužena bez suglasnosti tužitelja pod 1 - pod 5, kao suvlasnika predmetne stambene zgrade izvela sve građevinske radove opisane u Nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina J. M. dipl. ing. građ. od 31. svibnja 2021. godine.

Sudski vještak J. M. dipl. ing. građ., navodi da predmetno dvorište nije posebni dio stanova u prizemlju, odnosno da zasigurno nije posebni dio stana tužene, nego zajednički dio zgrade, te da je tužena izvedenim radovima onemogućila pristup i korištenje dvorišta s južne strane zgrade ostalim suvlasnicima predmetne stambene zgrade. Nadalje navod i to da sporno dvorište svakako ne može predstavljati javnu površinu pošto je ovaj prostor zatvoren. Sporno dvorište po prirodi stvari predstavlja zajednički dio svih stanara predmetne stambene zgrade, jer se u konkretnom slučaju ne radi o tome da bi kao što je slučaj primjerice u gradskoj četvrti M., postojale zgrade u kojima bi stanovima u visokom prizemlju pripadao ograđeni vrt i slično.

Nema nikakve dvojbe da sporno dvorište, u naravi ograđeno okolno zemljište predmetne stambene zgrade, ne može biti dio predmetne stambene zgrade kao građevnog objekta, ali se prema mišljenju ovlaštenog sudskog vještaka građevinske struke, nesumnjivo radi o pripadajućem zemljištu koje je namijenjeno redovnoj uporabi predmetne stambene zgrade, te kao takvom i zajedničkim dijelom predmetne stambene zgrade.

Uostalom, ovaj sud je imajući u vidu da predmetna stambena zgrada nije etažirana, ovlašten da sporno pitanje namjene predmetnog dvorišta riješi kao prethodno pitanje, a sukladno odredbi čl. 12 st. 1 i st. 2 Zakona o parničnom postupku (N.N. br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 70/19, u daljnjem tekstu ZPP).

U odredbi čl.261 st. 2 ZPP-a, propisano je da će se ukoliko je nalaz vještaka nejasan, nepotpun ili u proturječnosti sam sa sobom ili s izviđenim okolnostima, a ti se nedostaci ne mogu otkloniti ponovnim saslušanjem vještaka, vještačenje obnoviti s istim ili drugim vještacima, dok je u odredbi st. 3 istog članka, propisano da će se u slučaju ako u mišljenju vještaka ima proturječnosti ili nedostataka, ili se pojavi osnovana sumnja u pravilnost danog mišljenja, a ti se nedostaci ili sumnje ne mogu otkloniti ponovnim saslušanjem vještaka, zatražiti mišljenje drugih vještaka.

Imajući u vidu naprijed navedene Zakonske odredbe, razvidno je da će sud obnoviti vještačenje sa drugim vještacima ili pak zatražiti mišljenje drugih vještaka, jedino u slučaju kada smatra da je nalaz vještaka nejasan, nepotpun ili proturječan sa izviđenim okolnostima, ili ako se pojavi osnovana sumnja u pravilnost danog mišljenja, a nikako samim time što jedna od parničnih stranaka ustraje u iznesenim prigovorima na vještvo.

Ovaj sud cijeni da je vještvo stalnog sudskog vještaka J. M. dipl. ing. građ., logično, uvjerljivo i lišeno bilo kakvih proturječnosti, pa je valjalo odbiti prijedlog tužene da se izvede dokaz ponovnim vještačenjem od strane drugog sudskog vještaka graditeljske struke.

U odredbama čl. 30 st. 1 i st. 2 ZV-a, propisano je da je pravo vlasništva stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svoga nositelja da s tom stvari i koristima od nje čini što ga je volja, te da svakoga drugoga od toga isključi, ako to nije protivno tuđim pravima ni zakonskim ograničenjima. U tim granicama, vlasnik ima među ostalim, pravo posjedovanja, uporabe, korištenja i raspolaganja svojom stvari.

U odredbi čl. 36 st. 1. ZV-a, propisano je da ako više osoba ima neku stvar u svome vlasništvu tako da svakoj pripada po dio toga prava vlasništva, računski određen razmjerom prema cijelom pravu vlasništva te stvari, sve su one suvlasnici te stvari, a dijelovi prava vlasništva koji im pripadaju njihovi su suvlasnički dijelovi, a u odredbi čl. 42 st. 1, propisano je da svim suvlasnicima pripada pravo na suposjed stvari, ali oni mogu odlučiti da će međusobno podijeliti posjed stvari i/ili izvršavanje svih ili nekih vlasničkih ovlasti glede nje.

U odredbama čl. 37 ZV-a, propisano je da kad postoji suvlasništvo neke stvari, uzima se da je ta stvar pravno razdijeljena na sadržajno jednake dijelove (idealne dijelove), kojima je veličina određena veličinom suvlasničkih dijelova (st. 1.). Idealni dio stvari je neodvojiv od suvlasničkog dijela koji ga određuje (st. 2.). U pravnom se prometu uzima da je idealni dio stvari samostalna stvar, sve što je određeno za stvari vrijedi i za idealne dijelove, ako nije što posebno propisano (st. 3.). Svaki suvlasnik je vlasnik onoga idealnoga dijela stvari koji odgovora njegovu suvlasničkom dijelu, pa glede njega ima sve ovlasti kakve pripadaju vlasniku, ako ih može izvršavati s obzirom na narav idealnoga dijela (st. 4.). Svaki suvlasnik ima pravo glede svoga idealnoga dijela stavljati svakome, pa i svojim suvlasnicima, sve zahtjeve koji proizlaze iz njegova prava vlasništva (st. 6.).

Nadalje je u odredbama čl. 167 st. 1 i st. 2 ZV-a, propisano da ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane (st.1). Da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom vlasnik ostvario svoje pravo iz stavka 1 ovog članka, vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari; ako ta osoba ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokaže (st. 2).

Slijedom navedenog, ovaj sud je sukladno citiranim odredbama čl. 37 st. 6 i čl. 167 st. 1 ZV-a, naložio tuženoj da odmah prestane sa pačanjem i uznemiravanjem tužitelja pod 1 - pod 5 na spornom dvorištu predmetne stambene zgrade u suvlasništvu stranaka (toč. I izreke presude), te sukladno citiranoj odredbi čl. 1128 st. 2 ZOO-a, da sporno dvorište vrati u prijašnje stanje u kojem je bilo prije izvođenja spornih građevinskih radova (toč. II, III i IV izreke presude).

Radi svega navedenog, donijeta je odluka kao u izreci presude.

Odluka o parničnom trošku se temelji na odredbi čl. 154. st.1. i čl. 155 Zakona o parničnom postupku (N.N. br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 i 25/13). Tužiteljima pod 1 - pod 5 su priznati troškovi zastupanja po punomoćniku, i to za sastav tužbe 140 bod., pristup na tri ročišta po 140 bod., pristup na jedno ročište 70 bod., pristup na jedno ročište 35 bod., pristup na očevid 140 bod., sastav dva podneska po 140 bod., sve uz povišenje tarifnih stavki od 40 % za zastupanje većeg broja osoba, a priznati su i troškovi PDV- a u iznosu od 2.712,50 kn, sve sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Tužiteljima pod 1 - pod 2 su priznati i troškovi očevida i provedenog geodetskog i građevinskog vještačenja u ukupnom iznosu od 6.372,80 kn, te troškovi za sudske pristojbe, i to pristojbe tužbe u iznosu od 400,00 kn, i pristojbe presude u iznosu od 400,00 kn, sve sukladno važećoj Uredbi o tarifi sudskih pristojbi (N.N. br. 53/19).

U Splitu, 24. lipnja 2022. godine

S U D A C

Živomir Topić,v.r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana prijema presude i rješenja. Žalba se podnosi Županijskom sudu u Splitu, putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu.

DNA: - pun. tužitelja pod 1 - pod 5

- pun. tuženika