Republika Hrvatska

Općinski sud u Gospiću

Trg Alojzija Stepinca 3

53 000 Gospić

Poslovni broj: 6 Pr-51/2019-45

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Gospiću, po sutkinji Veri Miočić, u građanskopravnoj stvari tužitelja G. T., OIB:.., G., , kojeg zastupa punomoćnik J. B., odvjetnik u B. I P. odvjetničko društvo j.t.d. sa sjedištem u Z1 ., protiv tuženika R. H., Ministarstvo, OIB:…, koju po zakonu zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Gospiću

., Građansko-upravni odjel, radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene 18. svibnja 2022. u prisutnosti zamjenice punomoćnice tužitelja odvjetničke vježbenice M. P. i zamjenika općinskog državnog odvjetnika u Općinskom državnom odvjetništvu u Gospiću. M. K., 24. lipnja 2022. javno je objavio i

p r e s u d i o  j e

Nalaže se tuženiku R. H., Ministarstvo . OIB:.., isplatiti tužitelju G. T., OIB:.., G., ., iznos od 28.000,00 kn na ime neimovinske štete sa zakonskom zateznomkamatom tekućom od 2. svibnja 2019. do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

i

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj povukao tužbu za iznos od 1.000,00 kn na ime imovinske štete, sa pripadajućim zateznim kamatama.

II. Nalaže se tuženiku tužitelju naknaditi troškove parničnog postupka u iznosu od 16.009,00 kn sa zateznim kamatama koje teku od donošenja ove presude pa do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadom parničnih troškova u preostalom iznosu od 1.875,00 kn, sa pripadajućim zateznim kamatama.

Obrazloženje

1. U tužbi podnesenoj 5. rujna 2019. tužitelj navodi kako je kao zaposlenik MUP RH, PU Z. dana 21. siječnja 2018. u kasnim noćnim satima u u.o. M. u G., prilikom službene intervencije, stradao na način da je odgurnut od zadržane osobe, uslijed čega je pao na leđa, a zatim da su ga prilikom pokušaja svladavanja zadržane osobe, zahvatile po licu i očima nadražujuće tvari koje je raspršivačem pošpricala policijska službenica D. P. s istim ciljem svladavanja zadržane osobe. Tužitelj da je u štetnom događaju zadobio trzaj vratom i udarac u glavu i trticu te pošprican po očima nadražujućim sprejem/suzavac. Kod tužitelja da se javlja izrazita bolnost vratne kralježnice, trnjenje desne ruke i noge, javljaju se dvoslike, učestale upale očiju. Oštećeni da miruje, nosi ovratnik, koristi analgetike i anksiolitike, vrši specijalističke preglede te obavlja naloženu fizikalnu terapiju. Po završetku liječenja zaostaje bolnost vratne kralježnice uz povremenu paresteziju desne ruke i noge te oslabljen vid i učestali problemi u vidu svrbeža i upala. Tužitelj da je pretrpio i jaki strah za život te strah za ishod liječenja, zaostaje učestalo sjećanje na štetni događaj uz povremene nesanice. Tužitelj ovom tužbom od poslodavca (temeljem čl. 111. Zakona o radu i općim odredbama obveznog prava) traži isplatu na ime pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te potražuje na ime fizičkih bolova iznos od 8.000,00 kn; na ime pretrpljenog straha iznos od 6.000,00 kn i na ime duševnih boli zbog smanjenja životne aktivnosti iznos od 15.000,00 kn. Također, potražuje iznos od 1.000,00 kn na ime pomoći i njege, i to po 22,00 kn na ime jednog sata pomoći i njege (sukladno satnici prosječnog NKV radnika za 2015. je iznosila u prosjeku 22,00 kn); ovo jer mu je početno trebala tuđa njega I pomoć za obavljanje svakodnevnih kućanskih poslova (kuhanje, spremanje, nošenje tereta, odlaska u dućan, prijevoz do liječnika na pregled… i drugo). Na vidove neimovinske štete tužitelj traži zatezne kamate sukladno čl. 1103. Zakona o obveznim odnosima, od dana podnošenja odštetnog zahtjeva prije podnošenja tužbe, a na imovinsku štetu od presuđenja.

2. U odgovoru na tužbu tuženik nije osporio da je tužitelj kao policijski službenik 21. siječnja 2018. prilikom intervencije postupajući prema F. J. radi narušavanja javnog reda i mira, primijenio prema istome sredstva prisile, tjelesnu snagu i sredstva za vezivanje, uslijed čega je pretrpio lakše ozljede u vidu pada leđima na asfalt. Nesporno je da tužitelj nije mogao fizički savladati F. J. zbog čega je policijska službenica D. P. nad J. upotrijebila raspršivač s nadražujućom tvari i poprskala ga u predjelu lica, slijedom čega je dio čestica tenadražujuće tvari zahvatio i lice policijskog službenika odnosno tužitelja, koje sredstvo je upotrijebljeno u cilju odbijanja napada od J.. Tuženik smatra da iz priložene medicinske dokumentacije ne proizlazi da se radi o takvim potvrdama radi kojih bi tužitelj trpio strah, duševnu bol za trajne posljedice niti mu je bila potrebna tuđa pomoć i njega. Tužitelj da je policijski službenik koji je navedenu povredu zadobio u obavljanju službe i preduvjet iste je njegova fizička i psihička sposobnost i spremnost za savladavanje osoba i za razne fizičke pothvate, kao i spremnost na bilo kakvu

intervenciju u sličnim slučajevima pa je neprihvatljivo da je i dalje u strahu od sličnih možebitnih ponovljenog fizičkih sukoba. Tuženik stoga priznaje pravnu osnovu, ali osporava visinu potraživanja smatrajući da je zatraženi iznos obzirom na težinu i okolnosti slučaja previsoko izražen.

3. Sud je proveo dokazni postupak čitanjem svih isprava u spisu kao i iskaze saslušane stranke, svjedoka i vještaka. Sukladno čl. 10. i čl. 7. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje ZPP) drugi dokazi nisu provedeni.

4. Predmet postupka jest naknada neimovinske štete na ime povreda koje je tužitelja kao policijski službenik zadobio u službenoj intervenciji 21. siječnja 2018.

5. Tuženik je izričito priznao pravnu osnovu, ali osporava visinu tužbenog zahtjeva smatrajući da je zatraženi iznos obzirom na težinu i okolnosti slučaja previsoko izražen; uz opasku da je neprihvatljivo da je tužitelj i dalje u strahu od sličnih možebitnih ponovljenog fizičkih sukoba budući se radi o policijskom službeniku i da su ovakve intervencije u opisu njegova posla.

6. Sud je sukladno navedenome, po prijedlogu tužitelja, na okolnost osporene visine proveo dokaz vještačenjem po vještacima neurokirurgu prof. dr. sc. G. B. iz Z 1

., i oftamologu prof. dr. sc. B. C. iz Z

. Vještaci su bili dužni u pisanom nalazu i mišljenju, svaki u okviru svoje specijalizacije u odnosu na nastale ozljede, uzevši u obzir cjelokupnu medicinsku dokumentaciju koja prileži spisu predmeta, utvrditi i izjasniti se o ozljedama tužitelja i o tome je li isti pretrpio fizičke bolove i u kojem trajanju, kojeg su intenziteta bili ti bolovi te trpi li i danas fizičke bolove kao posljedicu predmetne nezgode, zatim je li uslijed posljedica pretrpljen strah, te trajanje i intenzitet tog straha, trpi li oštećeni trajne posljedice na zdravlje od štetnog događaja te ako trpi postoji li trajni karakter i potreba ulaganja pojačanog

napora

u

svakodnevnim aktivnostima i je li oštećenome povodom ove nezgode bila potrebna tuđa njega i pomoć i ako jest, u kojem trajanju.

7. Sudski vještak oftamolog prof. dr. sc. B. C. u svom nalazu i mišljenju naveo je kako je tužitelj u predmetnom događaju zadobio kemijsku ozljedu oba oka koja je sanirana bez trajnih posljedica. Također je imao trzajnu ozljedu vratne kralješnice i eventualne posljedice će ocijeniti vještak neurokirurg. Sa naslova oštećenja vida ne prileži medicinska dokumentacija o mogućim posljedicama ove ozljede. Tužiteljev vid na daljinu je uz korekciju u granicama normale. Ordinirane naočale za blizinu nisu u uzročno-posljedičnoj vezi s predmetnim ozljeđivanjem. Tužitelj je u povezanosti s ozljeđivanjem očiju trpio bol jakog intenziteta 1 h, srednjeg intenziteta još 3 sata i blažega intenziteta 4 tjedna. Naruženje uzrokovano predmetnim ozljeđivanjem nije nastupilo. Strah tzv. primarni bio je kratkotrajan i intenzivan. Sekundarni strah jakog intenziteta trajao je 1 sat, srednjeg intenziteta 3 sata i manjega intenziteta 4 tjedna. Tuđa pomoć nije bila potrebna.

8. Sudski vještak neurokirurg prof. dr. sc. G. .B u svom je nalazu i mišljenju naveo kako je u predmetnom događaju tužitelj zadobio istegnuće paravertebralne muskulature vratne kralježnice, površne ekskorijacije vrška drugog prsta lijeve šake i ozljedu oba oka o čemu će mišljenje dati oftamolog. Tužitelj da je u ovom događaju gurnut nakon čega je pao na leđa i zadobio istegnuće paravertebralne muskulature vratne kralježnice, u kliničkom nalazu da je prisutnost i bolnost na plapaciju paravertebralne muskulature vratne kralježnice bez neuroloških ispada. Bolovi da su trajali neposredno nakon ozljede i tijekom liječenja i fizikalne terapije, tužitelj da je trpio bolove srednjeg intenziteta u trajanju 17 dana i bolove lakšeg intenziteta u trajanju od 5 tjedana. Primarni strah u samoj situaciji tjelesnog ozljeđivanja kao posljedica objektivno nastale životne opasnosti bio je intenzivan i kratkotrajan. Sekundarni strah, karakteriziran brigom za zdravlje i ishodom liječenja, srednjeg intenziteta u trajanju od 17 dana te blažeg intenziteta u trajanju od 5 tjedana. Radi zadovoljavanja osnovnih osobnih i životnih potreba nije postojala potreba za tuđom pomoći. Trajne posljedice glede smanjenja opće životne i radne sposobnosti nakon istegnuća paravertebralne muskulature vratne kralježnice nisu zaostale.

9. Nakon pisanog nalaza i mišljenja tužitelj potražuje iznos od 15.000,00 kn na ime pretrpljenih fizičkih bolova i iznos od 13.000,00 kn na ime straha; ne potražujući nastavno imovinsku štetu na ime tuđe pomoći i njege - čime je faktično povukao tužbu u odnosu na taj dio čemu se tuženik nije protivio pa je odluka o istome donesena sukladno čl. 193. st. 2. ZPP-a (točka I. rješenja).

10. Iskazujući i usmeno na ročištu vještak B. je pojasnio da se ova ozljeda istegnuća vratne kralježnice svrstava u prvi stupanj kod klasifikacije ovih ozljeda i ne ostavlja posljedica u smislu privremene smanjene životne i radne sposobnosti niti trajnih posljedica. Iz priložene med. dokumentacije i nakon pregleda samog tužitelja vidljivo je da tužitelj nije imao nakon ozljede bolove jakog intenziteta nego srednjeg intenziteta zbog čega je dobio schanzov ovratnik, to je trajalo 17 dana dok nije započeo fizikalnu terapiju kad su bili prisutni bolovi lakšeg intenziteta, zbog čega je mogao obavljati terapiju, i to je trajalo do kraja fizikalne terapije, nakon čega ti bolovi više nisu bili prisutni. Da su bili prisutni bolovi jakog intenziteta tužitelj bi dobivao adekvatne analgetike i schanzov ovratnik bi bio odmah postavljen neposredno nakon ozljede.

11. Usmeno na raspravi vještak C.i je naveo kako je osobno pregledao tužitelja, što znači da su naočale za blizinu uvjetovane prirodnim tijekom događaja i gubljenjem elastičnosti očnih leća, koje su važan faktor za akomodaciju što se onda kompenzira pomagalom u obliku naočala za blizinu. Također nigdje nije našao u literaturi da bi ozljeda peper sprejem dovela do prezbioptrije. Postojalo je privremeno smanjenje životne aktivnosti, ali u trajanju od pola sata do sat vremena, međutim trajno smanjenje životne aktivnosti nije zaostalo. Isto tako peckanje i žuljanje u oku vrednovano je kroz evidentirane pretrpljene bolove kao i strah. Kategorije bolova i straha su povezane, plastično rečeno kada vas nešto zaboli ujedno se i prepadnete.

Što se tiče trajanja i intenziteta bolova naveo je kako se radi o prosječnim vrijednostima trajanja intenziteta nakon nadraživanja peper sprejem, pa je na taj način i vještak utvrdio iste vrijednosti ne uzimajući da je ovaj slučaj različit od ostalih u bilo kojem segmentu.

12. Sud je u cijelosti prihvatio nalaze i mišljenje vještaka uzevši da se radi o stručnim osobama koje su iste izradili nakon pregleda tužitelja i sukladno priloženoj (ponajprije liječničkoj) dokumentaciji iz spisa, da se radi o razumljivim, logičnim i jasnim vještačenjima koja nisu dovedena u pitanje niti nakon naknadnih pitanja stranaka; a niti su same stranke istima prigovorile.

13. Čl. 111. st. 1. Zakona o radu (Narodne novine br. 93/2014, 127/2017) propisuje da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

14. Čl. 19. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015 – dalje ZOO) propisuje da: (1) svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom. (2) Pod pravima osobnosti u smislu ovoga Zakona razumijevaju se prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr.

15. Nadalje, čl. 1046. ZOO-a propisuje da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

16. Čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO-a propisano je: (1) u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju,

dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. (2) Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom; dok čl. 1103. ZOO-a propisuje da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe,

osim ako je šteta nastala nakon toga.

17. Odluka o pravičnoj novčanoj naknadi u slučaju povrede prava osobnosti tužitelja, a obzirom sama osnova nije osporena, uslijedila je nakon provedenih vještačenja sukladno naprijed navedenim zakonskim odredbama i primjenom Orijentacijskih kriterija Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Su-1331-VI/02 i 1372- 11/02 od 29. studenoga 2002. i Su-IV-47/2020-5 od 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020.

18. Tako bi tužitelj u odnosu na ukupno procijenjeno trajanje i intenzitet fizičkih bolova po procjeni ovlaštenih vještaka imao minimalno potraživati iznos od 12.225,00 kn (17 x 330,00 kn = 5.610,00 kn; 63 x 105,00 kn =6.615,00 kn; 5.610,00 + 6.615,00 = 12.225,00 kn). Nelagodnosti u tijeku liječenja zbog nošenja shanzovog ovratnika, fizikalne terapije koja je trajala 4 tjedna kao i višemjesečnog bolovanja oko 3,5 mjeseca, zatim jaka intenzivna te srednja bol zbog povrede očiju radi nadraživanja peper sprejem (koje su trajale nekoliko sati), sukladno Zaključku broj 4., III. sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 30. ožujka 1987., razmotreni su i dodatno vrednovani u okviru naknade za fizičke boli. Orijentacijski kriteriji ne predstavljaju matematičku formulu koja pukim automatizmom služi za izračunavanje pravične novčane naknade već u primjeni rečenog propisa valja uvijek imati na umu sve okolnosti slučaja, pri čemu trajanje i jačina fizičkih i duševnih bolova i straha imaju tek značaj osobito važnih, ali ne i jedinih okolnosti koje sud mora imati na umu pri određivanju iznosa pravične novčane naknade. Slijedom navedenoga, sud je tužitelju na ime fizičkih bolova zbog navedenih dodatnih nelagodnosti koje je trpio dosudio ukupan zatraženi iznos od 15.000,00 kn.

18.1. Pravična novčana naknada za pretrpljeni strah dosuđuje se ako okolnosti slučaja, a osobito trajanje i jačina straha to opravdavaju. Sud je tako tužitelju dosudio iznos od 13.000,00 kn na ime straha uzimajući u obzir trajanje i intenzitet straha prema nalazima i mišljenjima vještaka; pri čemu je posebno vrednovano da tužitelj ima obitelj i dvoje malodobne djece za koju treba skrbiti što nije mogao u svoj punini jer je bio na višemjesečnom bolovanju te da mu je konačno osoba koju su sankcionirali sporne zgode kao policijski službenici izrekla i prijetnje smrću, kako to i proizlazi iz iskaza samog tužitelja i teksta optužnice sastavljene po ovlaštenom tužitelju koji je ujedno ovdje zastupnik po zakonu tuženika (l.s. 40 i 41), što u tijeku ovog postupka tuženik i nije posebno osporio, pa se uzima da je tuženik tužitelju de facto priznao izrečenu prijetnju (ovo bez obzira na konačni ishod tog kaznenog postupka). Navedenu ocjenu ne umanjuje činjenica da je tužitelj ozljedu zadobio u obavljanju svoje službe jer isto ne znači da službena osoba ne može i ne smije osjećati strah za svoj život i egzistenciju sebe i obitelji u naprijed navedenim uvjetima; svako suprotno tumačenje bilo bi diskriminatorno na štetu osobe koja svakodnevno obavlja opasno zanimanje u korist općeg društvenog interesa. Potencijalna opasnost je ono što je sastavni dio policijske službe kao opasnog zanimanja, ali kada se uistinu dogodi štetni događaj u obavljanju takve službe sa svim svojim posljedicama tu ne smije biti razlike u odnosu na policijskog službenika i druge individue nastavno na naknadu oštećenom – ovo posebice jer tuženik ovdje ne osporava osnovu tužbenog zahtjeva već samo visinu nastale štete koja procjena je u rukama medicinske struke, na što ni tuženik nije imao primjedbi.

18.2. Na dosuđeni iznos od 28.000,00 kn na ime neimovinske šteta dosuđene kao jedinstvene, pri čemu su pojedini vidovi štete na ime fizičkih bolova i straha tek kvalifikatorni kriteriji koji utječu na visinu pravične novčane naknade kao satisfakcije za pretrpljenu neimovinsku štetu; sud je tužitelju dosudio i zatezne kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 2. svibnja 2019., sve sukladno čl. 1103. i 29. ZOO-a.

19. Odluka o parničnom trošku temelji se na zakonskim odredbama iz čl. 154. st. 5., čl. 155. pa je tužitelju priznat trošak na ime sastava tužbe u iznosu od 1.000,00

kn sukladno Tbr. 7. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad od (Narodne novine broj: 142/2012, 103/2014, 118/2014, 107/2015 i 37/2022- dalje Tarifa), zastupanja na ročištima: 14. siječnja 2020., 7. listopada 2021. i 18. svibnja 2022. u iznosu od po 1.000,00 kn sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife, obrazloženih podnesaka od: 12. veljače 2020. i 31. ožujka 2022. u iznosu od po 1.000,00 kn sukladno Tbr. 8. toč. 1. Tarife, sastava podnesaka od 6. prosinca 2019. i 3. studenoga 2021. u iznosu od po 250,00 kn u okviru Tbr. 8. Tarife, PDV od 25% sukladno Tbr. 42. Tarife, iznosa od 6.500,00 kn na ime predujma za vještačenje (za razliku od 500,00 kn naloženo je vraćanje tužitelju rješenjem od 30. ožujka 2022.) i iznosa od 1.384,00 kn na ime troška vještaka C.za dolazak na ročište 18. svibnja 2022. sukladno rješenju od 17. lipnja 2022. (potonje iako nije dostavljen dokaz o uplati tog troška, a obzirom do

donošenja presude još uvijek nije prošao paricijski rok tužitelju za plaćanje i činjenica je li u trenutku podnošenja zahtjeva za naknadu troškova parničnog postupka tužitelj platio trošak ne utječe na pravo vještaka da mu tužitelj, kao stranka koja ima anticipirano snositi taj trošak, isti plati po potrebi i prisilnim putem). Ukupno je tužitelju priznat iznos 16.009,00 kn. Na taj iznos sud je dosudio i zatezne kamate od dana donošenja ove odluke do isplate sukladno čl. 29. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021). Sud nije tužitelju priznao trošak na ime sastava podneska od 28. travnja 2022. u iznosu od 1.250,00 kn kojim se protivi da vještak bude usmeno saslušan jer se ne radi o nužnom trošku u smislu odredbe čl. 155. ZPP-a budući je zakonom predviđeno ponajprije da vještak usmeno iznosi nalaz i mišljenje, te podnesaka od 12. ožujka 2021. i 18. veljače 2022. u iznosu od po 312,50 kn kojima se samo požuruje postupanje, ovo jer se također ne radi o nužnom trošku sukladno čl. 155. ZPP-a. Ukupno tužitelju nije priznat iznos od 1.875,00 kn sa pripadajućim zateznim kamatama.

U Gospiću 24. lipnja 2022.

Sutkinja

Vera Miočić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove odluke dopuštena je žalba.

Stranci koja je pristupila na ročište za objavu, rok za žalbu teče od dana tog ročišta; stranci koja nije pristupila na ročište za objavu presude, a o njemu je uredno obaviještena, rok za žalbu teče od dana tog ročišta dok stranci koja nije pristupila na ročište za objavu presude, a o njemu nije uredno obaviještena, rok za žalbu teče od

dana dostave pisanog otpravka presude.

Rok za žalbu je 15 dana. Žalba se dostavlja u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke u postupku ovom sudu za županijski sud koji odlučuje po žalbi.

DNA:

- Tužitelju po punomoćniku,

- Tuženiku po ODO Gospić.

Broj zapisa: eb30e-02c7b

Kontrolni broj: 0344d-b4cfe-19e14

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=VERA MIOČIĆ, L=GOSPIĆ, O=OPĆINSKI SUD U GOSPIĆU, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:

https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Općinski sud u Gospiću potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.