REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

Rijeka, Erazma Barčića 5

Poslovni broj: 6 Us I-1371/2021-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dariji Pugel, uz sudjelovanje zapisničarke Ljiljane Vasiljević, u upravnom sporu tužitelja S. P. iz M., S. P., kojeg zastupa opunomoćenica L. V., odvjetnica u M., T. M. T., protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Rijeka, Blaža Polića 2, radi uklanjanja, 23. lipnja 2022.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, KLASA: UP/I-362-02/21- 02/871, URBROJ: 443-02-02-12-21-2 od 22. listopada 2021.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, KLASA: UP/I-362-02/21-02/871, URBROJ: 443-02-02-12-21- 2 od 22. listopada 2021. tužitelju je kao investitoru naređeno da u roku 15 dana od zaprimanja tog rješenja ukloni prizemnu građevinu, izgrađenu od kamena, tlocrtnih dimenzija 5,50 x 6,50 m, visine do lindre 2,50 m, a do sljemena 3,95m, sa dvostrešnim krovištem pokrivenim crijepom, izgrađenu bez građevinske dozvole na k.č.br. … k.o. P., izvan granica građevinskog područja (t. 1.), uz ostala popratna utvrđenja i upozorenja (t. 2. – 5.).

2. Tužitelj u podnesenoj tužbi i kasnijem tijeku spora (na ročištu za raspravu održanom 15. lipnja 2022.) ističe da se na predmetnoj čestici, koja je u vlasništvu njegove bake M. P., a u njegovom posjedu, nalazila građevina (mošun) koju je davno u svrhu bavljenja stočarstvom izgradio njegov djed, te da je on na temeljima i u gabaritima te građevine izveo radove potrebne za očuvanje te građevinu u istim gabaritima. Stoga smatra da je riječ o održavanju postojeće građevine u smislu čl. 3. st. 1. t. 1. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, a koji se radovi mogu izvoditi bez građevinske dozvole i glavnog projekta. Potvrđuje da iz Uvjerenja Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Rijeka od 20. kolovoza 2021. proizlazi da na navedenoj čestici nije evidentirana zgrada u katastarskom operatu niti je ista vidljiva na ortofoto snimci iz 1959., međutim, navedeno smatra previdom, te predlaže provođenje dokaza vještačenjem po vještacima geodetske i građevinske struke. Smatra da je inspektor bio dužan na temelju čl. 101. st. 2. t. 6. Zakona o Državnom inspektoratu angažirati vještaka u svrhu utvrđenja odlučnih činjenica. Ističe da je u postupku registriranja OPG-a, te da se pobijanim rješenjem zadire u tužiteljevo pravo vlasništva i gospodarske slobode.

3. Tužbenim zahtjevom predlaže da Sud poništi pobijano rješenje tuženika, kao i da tuženika obveže na naknadu troškova upravnog spora.

4. Tuženik u odgovor na tužbu ustraje kod navoda iz obrazloženja osporenog rješenja te predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva kao neosnovanog.

5. U tijeku spora održana je rasprava na ročištu održanom 15. lipnja 2022., u prisutnosti tužitelja i zamjenika opunomoćenika tužitelja, a na temelju čl. 39. st. 2. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17, 110/21, dalje: ZUS), u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, koji svoj izostanak nije opravdao, čime se smatra da je strankama u smislu čl. 6. ZUS-a dana mogućnost očitovanja o svim zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koje su predmet ovog upravnog spora.

6. Radi ocjene zakonitosti pobijanog rješenja tuženika izvršen je uvid u dokumentaciju koja prileži spisu upravnog spora te dostavljenom spisu upravnog postupka.

7. Sud nije prihvatio dokazni prijedlog tužitelja da se u tijeku spora provede dokaz građevinskim i geodetskim vještačenjem na okolnost "postojeće građevine" izgrađene na k.č.br. … k.o. P., smatrajući da se provođenjem tog dokaza ne bi utvrdile pravno relevantne činjenice o kojima ovisi odluka o zakonitosti pobijanog rješenja tuženika, a koje se mogu utvrditi uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu te iz navoda same stranke u postupku i sporu.

8. Također, sud nije prihvatio prijedlog tužitelja za odgodom ročišta u svrhu dostave dokaza o registraciji OPG-a (koji je prijedlog istaknut na samom ročištu), smatrajući da okolnost eventualne registracije OPG-a također nije pravno relevantna.

9. Razmatrajući sva sporna, činjenična i pravna pitanja ovog spora, sud smatra da tužbeni zahtjev nije osnovan.

10. Iz spisa upravnog postupka da su nadležni viši građevinski inspektori dana 4. ožujka 2021. izvršili inspekcijski nadzor na kč.br. … k.o. P., te utvrdili da je na predmetnoj nekretnini (u vlasništvu M. P.) izgrađena građevina opisana u izreci pobijanog rješenja. Vezano uz navedeno, vlasnica je dopisom od 13. svibnja 2021. upoznata s utvrđenjima te pozvana na očitovanje. Tužitelj se dana 27. rujna 2021. očitovao na zapisnik kod tuženika, te pritom izjavio da je on investitor građevine koja se gradila od 2010. – 2018. godine; da ne posjeduje nikakvu dokumentaciju za građenje; te da se na istoj lokaciji ranije nalazila stara građevina istih dimenzija izgrađena od njegovog pok. djeda, koja nije evidentirana u katastru, a da je on uz pomoć prijatelja na istoj lokaciji izgradio spornu građevinu.

11. Prema čl. 106. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19, dalje: ZG/13), građenju građevine se može pristupiti samo na temelju pravomoćne ili izvršne građevinske dozvole, osim izuzetaka propisanih odredbama članaka 128.-130. Zakona o gradnji, pod koje se gradnja iz predmeta ovoga spora ne može podvesti.

12. Sukladno čl. 209. ranije važećeg Zakona o prostornom uređenju i gradnji ("Narodne novine" br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12, 80/13, 153/13, 153/13, 153/13, 78/15), građenju zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m[2] i zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m[2] , može se pristupiti na temelju pravomoćnog rješenja o uvjetima građenja (st. 1.). Građenju građevina iz članka 105. stavka 2. ovoga Zakona (za koje se izdaje lokacijska dozvola) može se pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole (st. 2.). Rješenje o uvjetima građenja i građevinska dozvola su upravni akti (st. 3.). Građenju ostalih građevina može se pristupiti na temelju potvrđenoga glavnog projekta (st. 4.). Jednostavne građevine i radove, druge građevine i radove te druge zahvate u prostoru čijem se građenju, izvođenju, odnosno provođenju može pristupiti bez akta kojim se odobrava građenje i/ili bez lokacijske dozvole određuje ministar pravilnikom (st. 5.). Građenju građevina i izvođenju radova iz stavka 5. ovoga članka može se pristupiti na temelju glavnog projekta, drugog akta određenog pravilnikom iz stavka 5. ovoga članka, odnosno drugog akta određenog propisom kojim se uređuje komunalno gospodarstvo (st. 6.).

13. Sukladno čl. 113. st. 1. t. 1. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“ broj 115/18), u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku, ukoliko se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole.

14. Budući iz svega iznesenog nesporno proizlazi da je predmetna građevina izgrađena bez ikakvog odobrenja za gradnju (građevinske dozvole, rješenja o uvjetima građenja, glavnog projekta), kao i da je tužitelj investitor iste, pravilno je tuženik sukladno citiranim zakonskim odredbama istome naložio uklanjanje te građevine.

15. Pritom se ne mogu prihvatiti navodi tužitelja da se ne radi o gradnji, već o održavanju stare (postojeće) građevine, te da stoga takvi radovi nisu podlijegali obvezi ishodovanja akta za gradnju.

16. Naime, da bi se radilo o održavanju neke građevine, nužno je da je takva građevina postojeća. Pritom se u smislu propisa o gradnji ne smatra "postojećom građevinom" svaka građevina koja u naravi postoji, već samo ona građevina koja je izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema ovom ili posebnom Zakonu s njom izjednačena (čl. 3. t. 23. ZG-a, čl. 2. t. 41. ZPUG-a).

17. U konkretnom slučaju, tužitelj nije dostavio dokaz o evidentiranju takve građevine, dok iz dostavljenog uvjerenja nadležnog katastarskog tijela proizlazi da na predmetnoj čestici na digitalnoj ortofoto karti snimanja iz 1968. nikakva građevina nije evidentirana.

18. Osim toga, održavanje podrazumijeva poboljšice kojima se ne dira u temeljne zahtjeve za građevinu, a tužitelj je sam izjavio da je na temeljima stare građevine izgradio novu, što za sobom povlači obvezu ishodovanja akta za gradnju.

19. Što se tiče građevine br. 2., za koju tužitelj navodi da predstavlja spremište za poljoprivredne alatke, ističe se da se navedena građevina ne može podvesti pod odredbom čl. 2. t. 11. i 12. Pravilnika opisane građevine i opremu namijenjene biljnoj proizvodnji na otvorenom i zatvorenom prostoru, a za čiju je gradnju također potrebno sačiniti glavni projekt, kojim tužitelj ne raspolaže. Navedene se odredba ne odnosi na zgrade poput predmetne, već na građevinske zahvate i opremu pomoću kojih se podižu biljni nasadi na otvorenome (potporni stupovi za biljke, ograde oko mladica koje služe na zaštitu od životinja i ljudi, instalacije za navodnjavanje i sl.), odnosno u zatvorenom prostoru (plastenici, staklenici), dakle na građevine strogo i usko vezane uz sam uzgoj, a ne namijenjene odlaganju alata i strojeva, kao u konkretnom slučaju (tako i Visoki upravni sud Republike Hrvatske, posl.br. Usž- 1749/18-2 od 20. veljače 2019., posl.br. Usž-3279/18- 15. studenog 2018.).

20. Zaključno, ni okolnost što je namjena sporne građevina (kako to tužitelj navodi) poljoprivredna, također nije relevantna. Naime, i takve se građevine smiju graditi isključivo na temelju izvršne građevinske dozvole, uz izuzetke taksativno propisane Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne br. 21/09, 57/10, 126/10, 48/11, 81/12, 68/13, 153/13, 79/14, dalje: novine“

Pravilnik/09, "Narodne novine" br. 79/14, 41/15, 75/15, 112/17, dalje: Pravilnik/14, te "Narodne novine" broj 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, dalje: Pravilnik/17), pod koje se sporna građevina ne može podvesti.

21. Imajući u vidu iznijeto nesporno činjenično stanje, te citirane odredbe Zakona o gradnji i Zakona o Državnom inspektoratu, proizlazi da je tuženik, temeljem nespornog utvrđenja da je sporna građevina izgrađena bez akta za gradnju, te da za istu nije izdano izvršno rješenje o izvedenom stanju, pravilno i zakonito pobijanim rješenjem na temelju čl. 113. st. 1. t. 1. Zakona o Državnom inspektoratu tužitelju, kao nespornom investitoru sporne građevine, naložio uklanjanje te građevine.

22. Preostali navodi tužitelja nisu od utjecaja na zakonitost pobijanog rješenja tuženika.

23. Slijedom navedenog, budući da je pobijano rješenje tuženika na zakonu osnovano, a navodi tužitelja kojima se osporava zakonitost istoga nisu osnovani, to je tužbeni zahtjev na temelju čl. 57. st. 1. ZUS-a valjalo odbiti kao neosnovan te riješiti kao u izreci ove presude.

24. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 79. st. 4. ZUS-a, prema kojoj tužitelju, koji je u cijelosti izgubio u predmetnom upravnom sporu, ne pripada pravo na naknadu troškova spora.

U Rijeci 23. lipnja 2022.

Sutkinja

Daria Pugel, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dovoljnom broju primjeraka za Sud i sve stranke u sporu (tri primjerka), u roku od 15 dana od dana dostave presude.