Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 26 Gž Ob-577/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Roberti Pandža, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja Centra za socijalnu skrb Z., Podružnica N. Z., i protustranke M. V. iz Z., OIB: …, koju zastupa poseban skrbnik P. V., djelatnik Centra za posebno skrbništvo, Z., radi preispitivanja opsega poslovne sposobnosti, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj R1 Ob-777/2020-16 od 7. veljače 2022., dana 21. lipnja 2022.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba protustranke M. V. kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj R1 Ob-777/2020-16 od 7. veljače 2022. u dijelu pod točkom I. i III. izreke.

Obrazloženje

1. Sud prvog stupnja donio je slijedeće rješenje:

" I./ Protustranka M. V. iz Z., OIB: …, djelomično lišava poslovne sposobnosti, na način da ne može samostalno:

- brinuti se i donositi odluke o zdravlju i liječenju, kako ambulantnom tako i bolničkom;

- donositi odluke o prebivalištu i boravištu (uzimajući u obzir i eventualni organizirani smještaj);

- donositi odluke o promjeni osobnog imena.

II./ U odnosu na sve druge radnje i poslove koji se odnose na osobno stanje i imovinu protustranka ima poslovnu sposobnost, te ih može samostalno poduzimati.

III./ Po pravomoćnosti ovog rješenja izvijestit će se nadležni Centar za socijalnu skrb Z., Podružnica N. Z.“

2. Protiv navedenog rješenja u dijelu pod točkom I. i III. izreke (u dijelu u kojem nije uspjela u sporu), žali se protustranka ne navodeći određeno žalbene razloge predviđene odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje: ZPP) i bez određenog prijedloga sadržaja drugostupanjske odluke.

3. Žalba protustranke nije osnovana.

4. Ispitujući pobijano rješenje i postupak koji mu je prethodio, nije utvrđeno da su počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a.

5. Suprotno žalbenim prigovorima žaliteljice, postupajući u skladu s odredbom čl. 8 ZPP-a, sud prvog stupnja je ocjenom izvedenih dokaza utvrdio relevantne činjenice i na njima utemeljio svoje pravne zaključke, koje prihvaća i ovaj sud drugog stupnja, dok je pravo na ocjenu izvedenih dokaza pridržano također za sud prvog stupnja, kojemu pripada i ovlast odlučivanja o dokazima koje će provesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica.

6. Prvostupanjski sud je pobijanom odlukom temeljem prijedloga predlagatelja za preispitivanjem opsega poslovne sposobnosti protustranke, na temelju svih izvedenih dokaza u postupku, a osobito na temelju nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje dr. E. V., specijaliste psihijatrije, subspecijaliste forenzičke psihijatrije, te neposrednog opažanja suda prilikom uviđaja na licu mjesta kada je i saslušana protustranka, preispitujući ranije donesenu odluku o lišenju poslovne sposobnosti protustranke u smislu odredbe čl. 557. Obiteljskog zakona (Narodne novine, br. 103/15, 98/19 i 47/20, dalje: ObZ), utvrdio da su se sukladno odredbi čl. 234. ObZ-a, ispunili zakonski uvjeti da se protustranku M. V. djelomično liši poslovne sposobnosti u opsegu i sadržaju kao što je to navedeno u točki I. izreke pobijanog rješenja (za radnje i poslove koji se odnose na donošenje odluka o zdravlju i liječenju, kako ambulantnom tako i bolničkom, za radnje i poslove koji se odnose na donošenje odluke o prebivalištu i boravištu, za radnje i poslove koji se odnose na donošenje odluke o promjeni osobnog imena), dok je u odnosu na sve druge radnje i poslove koji se odnose na osobno stanje i imovinu protustranka, utvrdio da protustranka ima poslovnu sposobnost, te ih može samostalno poduzimati.

7. Žaliteljica smatra kako s obzirom na njezino zdravstveno stanje, za koje tvrdi da je dobro, ne postoji osnovan razlog za lišavanje poslovne sposobnosti, prigovarajući nalazu i mišljenju stalne sudske vještakinje, negirajući postojanje bolesti koja joj je dijagnosticirana, pozivajući se na činjenicu svoga uspješnog studiranja i polaganja ispita, upirući, kao i u iskazu danom tijekom ovog postupka, na izrazito loš odnos sa sada pokojnim ocem, u kojem vidi uzrok svih svojih problema, držeći da okolnosti konkretnog slučaja ne upućuju na zaključak da bi svojim postupcima na bilo koji način dala povoda pobijanoj odluci koju drži nezakonitom i nepravilnom.

8. Prema odredbi čl. 234. st. 1. i 3. ObZ-a, propisano je da će sud u izvanparničnom postupku punoljetnu osobu koja se zbog duševnih smetnji ili drugih razloga nije sposobna brinuti o nekom od svojih prava, potreba ili interesa, ili koja ugrožava prava i interese drugih osoba o kojima je dužna skrbiti se, u tom dijelu lišiti poslovne sposobnosti, s time da će prije donošenja rješenja o lišenju poslovne sposobnosti sud pribaviti stručno mišljenje vještaka odgovarajuće grane medicine o zdravstvenom stanju osobe za koju je pokrenut postupak lišenja poslovne sposobnosti i o utjecaju toga stanja na njezine sposobnosti zaštite svojega pojedinog prava ili skupine prava, ili na ugrožavanje prava i interesa drugih osoba.

9. Iz citirane odredbe slijedi da je u njezinoj primjeni potrebno kumulativno utvrditi postojanje duševnih smetnji ili drugih uzroka, te da zbog tih smetnji protustranka nije u mogućnosti brinuti se o svojim pravima, potrebama i interesima ili da ugrožava prava i interese drugih osoba o kojima je dužna skrbiti. Stoga, sama činjenica da je osoba bolesna, nije osnova da bi se istoj oduzela poslovna sposobnost, već je potrebno utvrditi postojanje duševne bolesti ili drugih uzroka uslijed kojih ugrožava svoja prava i interese ili prava i interese drugih osoba.

10. Po provedenom postupku prvostupanjski sud je prilikom uviđaja na licu mjesta utvrdio da protustranka živi s majkom u prizemlju obiteljske kuće, kojom prilikom je saslušao protustranku koja je iskazivala da je završila učiteljsku akademiju za niže razrede i da ima višu stručnu spremu, da je upisala filozofski fakultet-kroatistiku i da je položila 14 ispita, da ne radi, da za sebe kaže da je „vječiti student“, da nema novca za studiranje, da živi od mamine obiteljske mirovine od oko 3.000,00 kuna, da planira nešto početi raditi, s time da je radila kao dostavljač kataloga za što je dobivala „džeparac“ 2 godine, a da je prestala raznositi kataloge jer joj je bilo naporno, da je dva puta hospitalizirana prisilno u Sv. I., J., na zahtjev oca jer je smatrao da je njena boemština psihička bolest, da ne pije nikakvu terapiju (s obrazloženjem da kada se liječila, da je dobivala jake injekcije koje su ju uništile, a smatra da su bile beskorisne). U iskazu protustranka je navela i to da ide u kupovinu kruha i sitnica u H., a da veću nabavku vrši brat, da mama kuha, a da ona ne zna kuhati. Smatra da je sudski postupak u kojem je lišena poslovne sposobnosti bio nepravilan, te da je sve bilo na zahtjev oca da ju se zbrine, dok da s mamom surađuje i živi. Protustranka iskazuje i o liječničkim kontrolama u J., za koje navodi da su joj bile gnjavaža pa da više ne ide na kontrole, a želja joj je da joj se u potpunosti vrati poslovna sposobnost i da se dobro utvrde činjenice, jer da se ranije slušalo njezinog oca. Razmišlja kako da se zaposli da može sama živjeti, voljela bi nastaviti studirati, a da su joj okolnosti povoljnije, da ju ništa u tome ne bi spriječilo, živi povučeno, čuje se telefonom s dvije kolegice iz škole skoro svaki dan, radi po dvorištu, ima neobjavljenu zbirku pjesama, kaže da je umjetnik "otkačenjak", ima svoj film u glavi i svoj umjetnički svijet, navodi da joj se stalno pojavljuju prepreke u životu, da joj ne pada na pamet da ide na psihijatrijski pregled. Na uviđaju je prisustvovala i majka protustranke koja joj je skrbnica, koja smatra da one jedna bez druge ne mogu (jer da protustranka nosi drva i loži peć, a majka kuha).

11. Prvostupanjski sud je prije donošenja pobijanog rješenja, izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju protustranke iz koje proizlazi da je protustranci postavljena dijagnoza:

Shizophrenia F 20.0, s time da je sukladno citiranoj odredbi čl. 234. st. 3. ObZ-a, pribavio i stručno mišljenje vještaka psihijatra temeljem kojeg je utvrdio da je provedenim psihijatrijskim liječenjima, te sada neredovitim nastavkom propisane terapije, kod protustranke došlo do remisije osnovnih simptoma psihotičnog procesa, uz i dalje prisutne paranoidne interpretacije, ideje odnosa, s time da je došlo i do sniženja emocionalnih, intelektualnih i mnestičkih sposobnosti, a vidljivo je i jako oštećenje kritičnosti mišljenja uz već vidljiva psihoorganska oštećenja uslijed kronificiranog psihotičnog procesa, koje se može samo pogoršavati, da je kod protustranke snižena i sposobnost za rješavanje socijalnih situacija, da zakazuje i nije samostalna u brizi o svakodnevnim osobnim potrebama, da je nedovoljno kritična prema bolesti, a da je i ranije bila nekritična prema redovitom uzimanju lijekova koje sada nikako ne uzima i smatra kako joj nije potrebna terapija.

12. Provedenim vještačenjem prvostupanjski sud je u konačnome utvrdio da je uslijed dugotrajnog psihotičnog procesa kod protustranke došlo do oštećenja kognitivnog funkcioniranja, da joj je snižena i sposobnost za donošenje odluka, odnosno kapaciteta za odlučivanje, da su njezine funkcionalne sposobnosti iz istog razloga snižene, slijedom čega i dalje nije sposobna brinuti se o osobnim potrebama, pravima i interesima, i to:

- brinuti se i donositi odluke o zdravlju i liječenju, kako ambulantnom tako i bolničkom;

- donositi odluke o prebivalištu i boravištu (uzimajući u obzir i eventualni organizirani smještaj);

- donositi odluke o promjeni osobnog imena.

13. Iz stanja spisa proizlazi da niti predlagatelj, a niti protustranka, odnosno njezin poseban skrbnik, nisu imali primjedbe niti prigovore na nalaz i mišljenje vještakinje.

14. Stoga, žalbenim prigovorima koje žaliteljica sada po prvi puta iznosi u žalbi, kojima prigovara prihvaćenom nalazu i mišljenju vještakinje, ne mogu dovesti u sumnju ocjenu prvostupanjskog suda kojom je u cijelosti takav nalaz prihvatio, cijeneći da je isti sačinjen na temelju relevantne medicinske dokumentacije i razgovora s protustrankom i kao takav, da je stručan i objektivan.

15. Naime, iz nalaza i mišljenje stalne sudske vještakinje jasno slijedi da je vještakinja nalaz i mišljenje temeljila na uvidu u dokumentaciju koja prileži spisu, kao i na uvidu u medicinsku dokumentaciju, te na pregledu protustranke, s time da je sve činjenice na koje žaliteljica upire u žalbi i na koje se poziva u prilog svojih tvrdnji da je dobrog zdravstvenog stanja, te da nije bolesna i da u svim životnim segmentima može dobro i samostalno funkcionirati, vještakinja imala u vidu prilikom izrade nalaza i mišljenja, dok u žalbi žaliteljica određeno niti ne navodi razloge zbog kojih osporava nalaz i mišljenje vještakinje, na način da niti ne tvrdi da se radi o nejasnom, nepotpunom, ili proturječnom nalazu i mišljenju, već samo osporava zaključak vještakinje o potrebi njezinog lišenja poslovne sposobnosti u konkretno utvrđenim okolnostima i segmentima.

16. Dakle, u konkretnoj situaciji, pravilno je prvostupanjski sud prihvatio nalaz i mišljenje sudske vještakinje, pa tako i u dijelu kojim vještakinja zaključuje o potrebi ( i nadalje) djelomičnog lišenja poslovne sposobnosti protustranke u navedenim segmentima, jer je vještačenje provedeno u skladu s pravilima struke, a vještakinja je za svoje zaključke dala jasne i prihvatljive razloge, koji nalaz i mišljenje vještakinje žaliteljica nije dovela u sumnju drugačijom ocjenom dokaza, pa stoga, imajući u vidu i činjenice koje je sud prvog stupnja utvrdio provedenim uviđajem na licu mjesta, kojom prilikom je i saslušao protustranku, kao i Izvještaj predlagatelja od 8. listopada 2020. (list 4 spisa), u kojem se također navodi da je protustranka osoba narušenog zdravstvenog stanja i da nije u stanju štititi svoja prava i interese (a da su rizici za to i nemogućnost samostalnog življenja i podmirivanja osobnih potreba, uz prijedlog procjene opsega lišenja poslovne sposobnosti u segmentu ambulantnog i hospitalnog liječenja, raspolaganja imovinom i redovnim primanjima te donošenja odluke o potrebi smještaja), nisu osnovani žalbeni prigovori žaliteljice da nije bilo osnova lišavati ju i na dalje poslovne sposobnosti u odnosu na donošenje odluke o zdravlju i liječenju, donošenju odluke o prebivalištu i boravištu, te donošenje odluke o promjeni osobnog imena, pri čemu promjena osobnog imena nikako ne podrazumijeva zabranu sklapanja braka, kako to pogrešno smatra žaliteljica.

17. Naime, prvostupanjski sud je temeljem medicinske dokumentacije i vještačenja utvrdio kod protustranke postojanje takvih zdravstvenih problema uzrokovanih trajnom duševnom bolesti od koje žaliteljica boluje dugi niz godina, zbog kojih protustranka nije u mogućnosti brinuti se o svojim pravima, potrebama i interesima i to u točno određenim segmentima, čime su ispunjena oba uvjeta za donošenje odluke o djelomičnom lišenju poslovne sposobnosti, koje je sud prvog stupnja u potpunosti uvažio i na kojima temelji svoju odluku.

18. Pored navedenog, imajući u vidu okolnosti konkretnog slučaja, po ocjeni ovoga suda, prvostupanjski je sud vodio računa o tome da djelomično lišavanje poslovne sposobnosti služi postizanju legitimnog cilja, odnosno zaštiti prava i dobrobiti protustranke koju se djelomično lišava poslovne sposobnosti, pri čemu činjenica uspješnog studiranja žaliteljice, te stava same žaliteljice da je zdrava osoba koja je u mogućnosti adekvatno funkcionirati u svim segmentima života, kao i činjenica nekada izrazito loših odnosa sa sada pokojnim ocem, u kojima žaliteljica vidi uzrok svih svojih problema, s obzirom na prihvaćeni nalaz i mišljenje vještaka psihijatra, ne utječe na ocjenu o stvarnoj potrebi da ju se u opisanim segmentima i nadalje liši poslovne sposobnosti, čime ni na koji način nije narušena pravična ravnoteža između prava na koje se poziva žaliteljica u žalbi i legitimnog cilja da se zaštite njezina prava i interesi u opisanim okolnostima.

19. Stoga se ne mogu prihvatiti žalbeni navodi kojima žaliteljica iznosi vlastitu ocjenu osnovanosti podnesenog prijedloga, s obzirom da suprotno žalbenim navodima žaliteljice, njezina skrbnička zaštita je primjerena okolnostima konkretnog slučaja i u skladu s njezinom dobrobiti.

20. S obzirom na sve navedeno, posebno imajući u vidu nalaz i mišljenje vještakinje, pravilno je postupio prvostupanjski sud kada je sukladno odredbi čl. 557. u svezi s odredbom čl. 502. ObZ-a, preispitujući raniju odluku kojom je žaliteljica bila lišena poslovne sposobnosti, cijeneći odredbu čl. 234. st. 1. ObZ-a, protustranku sada djelomično lišio poslovne sposobnosti u manjem opsegu i sadržaju (time joj u preostalim segmentima vrativši poslovnu sposobnost), te odlučio kao u izreci pobijanog rješenja.

21. Zbog svega iznesenog, žalba protustranke odbijena je kao neosnovana i prvostupanjsko rješenje potvrđeno primjenom odredbe čl. 380 toč. 2 ZPP-a, na način kako je to navedeno u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu 21. lipnja 2022.

Sutkinja:

Roberta Pandža, v.r.