Republika Hrvatska
Poslovni broj Gž-808/2022-2
Županijski sud u
Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Rijeci, OIB: ......, po sucu Larisi Crnković, u pravnoj stvari ovrhovoditelja M. d.o.o. sa sjedištem u C., OIB: ......, kojeg zastupa punomoćnik M. K., odvjetnik iz P., protiv ovršenika C.B. iz Nj., B., radi isplate, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Puli – Pola, Stalna služba u Rovinju-Rovigno, poslovni broj Povrv-626/2018-2 od 31. kolovoza 2018., dana 21. lipnja 2022.,
r i j e š i o j e
1. Odbija se žalba ovrhovoditelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Puli – Pola, Stalna služba u Rovinju-Rovigno, poslovni broj Povrv-626/2018-2 od 31. kolovoza 2018.
2. Odbija se zahtjev ovrhovoditelja za naknadom troškova žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Prvostupanjski sud je pobijanim rješenjem stavio izvan snage rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika I. K., poslovni broj Ovrv-9254/16 od 2. svibnja 2016. u dijelu u kojem je određena ovrha, ukinuo sve provedene radnje, ukinuo platni nalog sadržan u naprijed citiranom rješenju o ovrsi i odbacio ovršni prijedlog od 4. travnja 2016.
2. Protiv tog rješenja žali se ovrhovoditelj zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1., u vezi sa člankom 381. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19; dalje – ZPP) koji se primjenjuje na temelju odredbe članka 21. stavka 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14: – dalje: OZ) predlažući da se pobijano rješenje preinači, podredno da se ukine i predmet vrati istom sudu na ponovan postupak uz naknadu troška žalbe.
3. Žalba nije osnovana.
4. Prvostupanjski sud utvrdio je da ovršenik ima prebivalište u Republici Njemačkoj pa da stoga ne postoji niti nadležnost javnog bilježnika u Republici Hrvatskoj za odlučivanje o prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave. Naveo je da na nadležnost javnog bilježnika u Republici Hrvatskoj nije moguće uspostaviti temeljem Uredbe broj 1215/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2012. o nadležnosti, priznanju i izvršenju odluka u građanskim i trgovačkim stvarima (dalje: Uredba) budući da je presudom suda Europske unije u Luxemburgu u predmetu C-551/15, a povodom zahtjeva za prethodnu odluku odlučeno da Uredbu treba tumačiti na način da se u ovakvim slučajevima primjenjuju odredbe te Uredbe, no da javni bilježnici u Republici Hrvatskoj, kada postupaju u okviru ovlasti koje su im povjerene nacionalnim pravom u ovršnim postupcima na temelju vjerodostojne isprave, nisu obuhvaćeni pojmom sud u smislu Uredbe, a što znači da ne postoji stvarna nadležnost javnih bilježnika za postupanje u ovakvim predmetima.
5. U donošenju pobijanog rješenja nije počinjena niti jedna od bitnih postupovnih povreda na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a u vezi članka 381. ZPP-a uz primjenu odredbe članka 21. stavak 1. OZ-a.
6. Neosnovano ovrhovoditelj osporava pobijano rješenje jer su javni bilježnici apsolutno nenadležni za donošenje rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave protiv osoba s prebivalištem izvan Republike Hrvatske.
7. Naime, mjesna nadležnost javnog bilježnika za određivanje ovrhe propisana je odredbom članka 279. OZ-a na način da je mjesno nadležan javni bilježnik čije je sjedište u jedinici područne (regionalne) samouprave prebivališta ili sjedišta ovršenika (stavak 1.), dok je odredbom članka 279. stavak 3. OZ-a propisano da će sud prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave odbaciti ako je podnesen nenadležnom javnom bilježniku.
7. Citiranom zakonskom odredbom, koja predstavlja kogentnu pravnu normu, propisana je isključiva mjesna nadležnost javnih bilježnika, pa javni bilježnik nije nadležan za odlučivanje u situaciji kada ovršenik nema prebivalište na području županije na kojem javni bilježnik ima sjedište, a tim više ako uopće nema prebivalište na području Republike Hrvatske.
8. Budući da je u konkretnom slučaju prebivalište ovršenika izvan Republike Hrvatske, proizlazi da je javni bilježnik citirano rješenje o ovrsi donio protivno navedenoj zakonskoj odredbi, pa je prvostupanjski sud pravilnom primjenom odredbe članka 279. stavak 3. OZ-a pobijanim rješenjem citirano rješenje o ovrsi javnog bilježnika ukinuo i prijedlog za ovrhu odbacio.
9. Žalbeni navodi ovrhovoditelja da prvostupanjski sud nije bio ovlašten odlučiti na navedeni način u situaciji kada je javni bilježnik već donio rješenje o ovrsi, odnosno da je prvostupanjski sud isključivo trebao postupiti po odredbama članka 57. i članka 58. OZ-a nisu osnovani, budući da je postupanje javnog bilježnika podložno sudskoj kontroli i u fazi postupka kada je povodom prigovora protiv rješenja o ovrsi javnog bilježnika, predmet dostavljen sudu na daljnje postupanje.
10. Neosnovano ovrhovoditelj ukazuje i na odredbu članka 39. stavka 6. OZ-a, jer je odredbom članka 279. stavka 1. OZ-a mjesna nadležnost javnog bilježnika određena prebivalištem, odnosno sjedištem ovršenika, dok je odredbom članka 39. stavka 6. OZ-a propisana mogućnost donošenja rješenja o ovrsi od strane javnog bilježnika protiv ovršenika strane fizičke ili pravne osobe, što međutim, ne dovodi u pitanje pravilnost zaključka prvostupanjskog suda s obzirom da je odredbama Zakona o strancima („Narodne novine“ 130/11, 74/13 – dalje: ZoS) propisana mogućnost da stranac (članak 2. stavak 1. točka 1. ZoS) prijavi prebivalište u Republici Hrvatskoj (članak 146. stavak 2. i 3. ZoS).
11. Također, iako su točni žalbeni navodi ovrhovoditelja da nadležnost javnih bilježnika u Republici Hrvatskoj za postupanje u konkretnom predmetu nije moguće utvrditi na temelju Uredbe imajući u vidu njezino tumačenje, prema kojem se u ovršnim postupcima na temelju vjerodostojne isprave javni bilježnici ne mogu izjednačiti sa sudom u smislu iste Uredbe jer njome nisu obuhvaćeni (presuda Suda Europske unije u predmetu C-551/15 od 9. ožujka 2017.), navedeno upravo potvrđuje pravilnost zaključka prvostupanjskog suda da javni bilježnici ne mogu donositi rješenja o ovrsi koja bi imala snagu sudskih rješenja protiv osoba s prebivalištem izvan Republike Hrvatske.
12. Zbog tih razloga trebalo je odbiti žalbu ovrhovoditelja kao neosnovanu, te odlučiti kao u točki I. izreke ove odluke, na temelju odredbe članka 380. točke 2. ZPP-a.
13. Ovrhovoditelju koji nije uspio sa žalbom nisu priznati troškovi žalbenog postupka (članak 166. stavak 1., u vezi sa člankom 154. stavkom 1. ZPP-a te člankom 21. stavkom 1. OZ-a).
Rijeka 21. lipnja 2022.
Sudac
Larisa Crnković
