Republika Hrvatska
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske
Zagreb, Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: I Kžmp-10/2022-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću za mladež sastavljenom od sudaca dr.sc. Lane Petӧ Kujundžić, predsjednice vijeća te Snježane Hrupek-Šabijan i mr.sc. Marijana Bitange, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Vanje Petrović, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog M. V., zbog kaznenog djela iz članka 227. stavak 4. u vezi stavka 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21., dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi okrivljenika podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Splitu od 2. svibnja 2022., broj Kovm-3/2022., u sjednici održanoj 20. lipnja 2022.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba okrivljenog M. V. kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem optužnog vijeća za mladež Županijskog suda u Splitu odbijen je prijedlog okrivljenog M. V. da se iz spisa predmeta kao nezakoniti dokazi izdvoje zapisnici o ispitivanju svjedoka D. Š. (list 90-94 spisa) i K. D. (list 109-112 spisa).
2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio okrivljeni M. V. po branitelju B. M., zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom da se prihvati žalba, ukine pobijano rješenje i predmet vrati optužnom vijeću na ponovnu odluku, odnosno preinači izdvajanjem zapisnika o iskazima svjedoka kao nezakonitih dokaza.
3. Na temelju članka 474. stavak 1. u vezi s člankom 495. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19., dalje: ZKP/08.) spis je bio dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
4. Žalba okrivljenog M. V. nije osnovana.
5. Pobijajući ispravnost i zakonitost prvostupanjskog rješenja okrivljenik smatra pogrešnim zaključak suda da su dokazi koje je predložio izdvojiti, a radi se o iskazima svjedoka D. Š. i K. D., zakoniti, jer po mišljenju žalitelja navedeni svjedoci ispitani su bez prisustva okrivljenika i njegovog branitelja i bez obavijesti da će svjedoci biti ispitani.
5.1. Time žalitelj upire na okrivljenikovo pravo u kaznenom postupku na ispitivanje svjedoka optužbe, a na koji način mu je grubo povrijeđeno pravo na pravično suđenje zagarantirano člankom 29. Ustava Republike Hrvatske, te članka 6.1. stavka 3. Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, a kako to pravo okrivljeni niti njegov branitelj tijekom postupka nisu imali, proizlazi da su prekršene ustavne i konvencijske odredbe, stoga su dokazi, prema stavu žalbe, jer ti dokazi ne mogu konvalidirati naknadnim ispitivanjem na raspravi, nezakoniti u smislu članka 10. stavak 2. točka 3. ZKP/08.
5.2. Suprotno žalbenim navodima pravilno je i zakonito sud prvog stupnja odbio prijedlog okrivljenika za izdvajanje zapisnika o iskazima svjedoka koji su ispitani po državnom odvjetniku.
5.3. Žalitelj nije u pravu kada tvrdi da je iskaz svjedoka D. Š. i K. D. nezakoniti dokaz, jer obrana nije bila obaviještena niti nazočna njihovom ispitivanju. Slučajevi kada se iskaz svjedoka ne može upotrijebiti kao dokaz, propisani su u članku 300. ZKP/08. U ovoj odredbi, sa taksativno navedenim razlozima kada se iskaz svjedoka ne može upotrijebiti, nije propisan slučaj kada su svjedoci ispitani bez nazočnosti okrivljenika ili njegovog branitelja. U ovoj se procesnoj situaciji ne može primijeniti ni članak 234. ZKP/08., koji uređuje pravo okrivljenika, nakon primitka rješenja o provođenju istrage, predložiti državnom odvjetniku provođenje dokaznih radnji ispitivanja svjedoka. U slučaju da predloži ispitivanje svjedoka i da je državni odvjetnik prihvatio prijedlog, državni odvjetnik bi trebao obavijestiti obranu o mjestu ili vremenu provođenja dokazne radnje prije njezinog provođenja. Ukoliko ne bi prihvatio prijedlog, morao bi dostaviti prijedlog obrane sucu istrage. Ako ne bi postupio po odredbi članka 234. ZKP/08., zapisnici o ispitivanju svjedoka bili bi zakoniti dokaz i mogli bi se pročitati, ali se samo na njima ne bi mogla temeljiti osuđujuća presuda (članak 431. stavak 2. ZKP/08.).
5.4. Nakon što je prvostupanjski sud utvrdio da su navedeni svjedoci ispitani od strane državnog odvjetnika u fazi provođenja istrage, da se radi o svjedocima koje je ovlašteni tužitelj pozvao i ispitao na vlastitu inicijativu, dakle, da se ne radi o svjedocima čije ispitivanje je predložio okrivljenik, što se ni žalbom ne osporava, osnovano je zaključio da na ispitivanje ovih svjedoka prema odredbama Zakona o kaznenom postupku nije predviđeno pozivanje i obavještavanje okrivljenika i branitelja.
5.5. U odnosu na navod žalbe, da su sporni iskazi svjedoka pribavljeni povredom Ustavom, zakonom ili međunarodnim pravom zajamčenih prava obrane utemeljena je argumentacija prvostupanjskog suda da se okrivljenikovo pravo na ispitivanje svjedoka optužbe ima ostvariti na raspravi. Ovo stoga što u prethodnom postupku, zbog njegova karaktera i svrhe, nije moguće postići ravnotežu i jednakost stranaka pri sudjelovanju u pojedinim procesnim radnjama. Međutim, postupak pred sudom, zbog svoje kontradiktornosti, neposrednosti i usmenosti ustanovljen je na način da osigura pravičnost suđenja, a time i poštivanje prava obrane odraženo kroz načelo jednakosti oružja i konfrontacijsko načelo. Stoga se ocjena o povredi prava obrane i prava na pravično suđenje, ne može ograničiti samo na fazu prethodnog postupka već na postupak u cjelini.
6. Slijedom navedenog, kako žalbenim navodima okrivljenika M. V. nije osporena pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja i nakon što je pobijano rješenje ispitano prema odredbi iz članka 494. stavak 4. ZKP/08, na temelju članka 494. stavak 3. točka 2. ZKP/08. odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 20. lipnja 2022.
Predsjednica vijeća:
dr.sc. Lana Petö Kujundžić, v.r.
