Poslovni broj Gž R-844/2020-2

Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Branki Ježek Mjedenjak, u pravnoj stvari tužitelja S. P. iz R., OIB: ..., zastupan po punomoćniku M. G., odvjetniku iz Z., protiv tuženika Gimnazija i strukovna škola J. D. iz P., O, radi isplate, rješavajući žalbu tuženika, izjavljenu protiv presude zbog ogluhe Općinskog suda u Puli-Pola, poslovni broj Pr-28/2020 od 12. lipnja 2020., dana 17. lipnja 2022.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se kao neosnovana žalba tuženika te se potvrđuje presuda zbog ogluhe Općinskog suda u Puli-Pola, poslovni broj Pr-28/2020 od 12. lipnja 2020., u svemu osim za isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanim u dosuđenom bruto iznosu.

II Djelomičnim uvaženjem žalbe tuženika preinačava se citirana prvostupanjska presuda u odnosu na isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenom bruto iznosu razlike plaće od 6.669,87 kn na način da se taj dio tužbenog zahtjeva odbija kao neosnovan.

III Odbijaju se kao neosnovani zahtjevi stranaka za naknadu troškova žalbenog postupka

Obrazloženje

1. Presudom zbog ogluhe suda prvog stupnja naloženo je tuženiku da tužitelju isplati iznos od 6.669,87 s pripadajućom zateznom kamatom preciziranom u stopi i tijeku na pojedinačne mjesečne iznose u izreci presude, te je naloženo tuženiku da tužitelju nadoknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 1.875,00 kn, sve to u roku od osam dana.

2. Protiv presude žalbu podnosi tuženik pozivajući se na žalbene razloge bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešnu primjenu materijalnog prava iz članka 353. stavak 1. točke 1. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14. i 70/19. - dalje ZPP) s prijedlogom da se presuda preinači podredno ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3. U odgovoru na žalbu tužitelj osporava osnovanost žalbenih navoda predlažući da se žalba tuženika odbije kao neosnovana te potražuje troškove sastava odgovora na žalbu.

4. Žalba tuženika je djelomično osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu razlike plaće za razdoblje od prosinca 2015. do siječnja 2017., u ukupnom iznosu od 6.669,87 kn s pripadajućim zateznim kamatama, koji iznos temelji na odredbi članka III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 26. listopada 2011. i Arbitražnoj odluci od 7. prosinca 2011.

6. U tužbi je tužitelj tvrdio da je u prijepornom razdoblju bio zaposlen kod tuženika te da je tuženik u tome razdoblju obračunavao plaću prema osnovici od 5.108,84 kn, da su Vlada Republike Hrvatske (dalje: RH) i Sindikati javnih službi i to Sindikat hrvatskih učitelja, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatski liječnički sindikat, Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara- medicinskih tehničara te Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi sklopili 23. studenog 2006. Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama (dalje: Sporazum o osnovici), kojim su ugovorili da se osnovica za izračun plaće u javnim službama povećava za 6% u 2007., zatim u 2008. te u 2009. i da se navedene obračunske osnovice primjenjuju od 1. siječnja svake godine, da su Vlada RH i isti Sindikati javnih službi sklopili 13. svibnja 2009. Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (dalje: Dodatak Sporazumu) na način da su se suglasili o primjeni osnovice za izračun plaća iz 2008. u visini od 5.108,84 kn bruto, s tim da su u članku III. utvrdili način povrata osnovice tako da se osnovica za obračun plaće u javnim službama utvrđuje u iznosu od 5.415,37 kn bruto, nakon što službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno prosječno dva ili više posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine te da su članku IV. istog Dodatka odredili način usklađivanja pariteta između prosječne mjesečne bruto plaće početnika sa VSS-om u javnim službama (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu bruto nominalnu plaću u RH, da su Vlada RH i Sindikati javnih službi sklopili 26. listopada 2011. Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (dalje: Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu), s tim da te izmjene nije potpisao Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, kojim je izmijenjen članak III. Dodatka te članak IV. koji su se odnosili na način povrata osnovice i način usklađivanja pariteta, a izmijenjen je i članak VII. u kojem su utvrđeni odgovarajući uvjeti nužni za ostvarivanje odredbi Dodatka, odnosno Izmjena i dopuna i to na način da se, ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativni rast u nekom od razdoblju opisanih u članku III. do V. Izmjena i dopuna, usklađivanje odgađa za onoliko tromjesečja koliko je trajao pad realnog tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine), da je 7. prosinca 2011. Arbitraža koja je sastavljena na temelju Sporazuma o arbitraži i Dodatka Sporazumu, donijela Arbitražnu odluku kojom je utvrdila sadržaj Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće iz 2009., da su Vlada RH i Sindikati javnih službi koji su potpisali narečene Izmjene od 26. listopada 2011., donijeli 28. prosinca 2012. Vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama u odnosu na članak IV. u vezi s člankom VII. Dodatka Sporazumu, da je negativni rast BDP-a prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku trajao neprestano od četvrtog tromjesečja 2011. do zaključno trećeg tromjesečja 2014., tj. 12 tromjesečja uzastopno, da je u drugom tromjesečju 2015. zabilježen rast BDP-a od 1,2%, a u trećem tromjesečju 2015. rast BDP-a od 2,8% što daje aritmetičku sredinu od 2,0%, a da je posljednji podatak za rast BDP-a u trećem tromjesečju od strane Državnog zavoda za statistiku objavljen 4. prosinca 2015., da je Vlada RH 29. prosinca 2016. donijela Odluku o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama ("Narodne novine" broj: 132/16.) u iznosu od 5.211,02 kn bruto s primjenom od 1. siječnja 2017. počevši s plaćom za mjesec siječanj 2017., koja će biti isplaćena u veljači 2017.

7. Prema sadržaju spisa, tužitelj je za utuženo razdoblje uz tužbu priložio isplatne liste za stvarno primljene bruto plaće te izračun razlike plaće po uvećanoj osnovici za 6% po pojedinim mjesecima utuženog razdoblja koje zbrojeno iznose 6.669,87 kn.

8. Sud prvog stupnja utvrđuje da tuženik, iako je uredno primio tužbu i bio pozvan na davanje odgovora na tužbu u roku od 15 dana sa upozorenjima na zakonske posljedice propisane člankom 331.b ZPP-a, nije dao odgovor na tužbu u dodijeljenom roku niti je pristupio na pripremno ročište iako je bio uredno pozvan.

9. Stoga je prvostupanjski sud ocijenio da su ispunjeni uvjeti propisani člankom 331.b stavak 1. ZPP-a te da ne postoje zapreke u smislu članka 331.b stavak 2. ZPP-a, pa udovoljava tužbenom zahtjevu donošenjem presude zbog ogluhe dok odluku o troškovima postupka donosi pozivom na članak 154. stavak 1. ZPP-a u vezi s člankom 155. ZPP-a.

10. Tuženik u žalbi osnovano ukazuje da rok za žalbu protiv presude iznosi 15 dana sukladno članku 348. stavak 1. ZPP-a (u uputi o pravnom lijeku prvostupanjski sud je naveo rok od 8 dana), međutim, žalba tuženika je kao pravovremena ispitana s obzirom da je podnesena u zakonskom roku od 15 dana od dana kada je tuženik zaprimio pobijanu presudu.

11. Bez osnova tuženik u žalbi ističe da je počinjena bitna povreda parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 5. ZPP-a jer da je prvostupanjski sud protivno odredbama toga Zakona donio presudu zbog ogluhe temeljeći utvrđenu visinu tužbenog zahtjeva na izračunu razlike plaće kojeg je tužitelj samostalno napravio, a prema žalbenim tvrdnjama tuženika trebalo je provesti vještačenje.

12. Prema odredbi članka 331.b st. 1. ZPP-a sud će donijeti presudu kojom prihvaća tužbeni zahtjev - presudu zbog ogluhe ukoliko tuženik ne podnese odgovor na tužbu u određenom roku uz ispunjenje daljnjih zakonskih pretpostavki da su tužba i poziv za davanje odgovora na tužbu tuženiku uredno dostavljeni, da osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi, da činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je sam tužitelj podnio ili s činjenicama koje su općepoznate, te da ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženika spriječili opravdani razlozi da podnese odgovor na tužbu.

13. S obzirom na naprijed izneseno sud prvog stupnja je pravilno primijenio materijalno pravo iz citirane zakonske odredbe kada je tužbeni zahtjev tužitelja prihvatio presudom zbog ogluhe, s obzirom na ispunjenost zakonom propisanih pretpostavki za donošenje takve odluke iz odredbe članka 331.b st. 1. ZPP-a.

14. Imajući u vidu sadržaj činjeničnih navoda tužbe te dokaza priloženih tužbi - isplatne liste za stvarno primljene bruto plaće te izračun razlike plaće po uvećanoj osnovici za 6% po pojedinim mjesecima utuženog razdoblja koje zbrojeno iznose 6.669,87 kn, tada je pravilna ocjena suda prvog stupnja da osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi te da činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je sam tužitelj podnio ili s činjenicama koje su općepoznate. Osim toga, tuženik u žalbi ničime ne dovodi u pitanje pravilnost nit točnost matematičkog izračuna kojim tužitelj dokazuje visinu tužbenog zahtjeva.

15. Stoga, uz nespornu ispunjenost ostalih uvjeta predviđenih odredbom članka 331.b stavak 1. ZPP-a, neosnovano tuženik žalbom ukazuje na učin bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 353. stavak 2. točka 5. ZPP-a.

16. Slijedom iznesenog, a kako nije utvrđeno da bi sud prvog stupnja u donošenju pobijane presude počinio koju od apsolutno bitnih procesnih povreda na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u smislu članka 365. stavak 2. ZPP-a, pa tako niti bitna povreda iz odredbe članka 354. stavak 2.točka 11. ZPP-a na koju se upire žalbom, valjalo je presudu zbog ogluhe suda prvog stupnja potvrditi u svemu, osim u odnosu na priznate zakonske zatezne kamate ne iznos poreza i prireza na porez.

17. Naime, pazeći po službenoj dužnosti na pravilnost primjene materijalnog prava, žalbu tuženika valjalo je djelomično prihvatiti u dijelu kojim je tužitelju na dosuđene iznose razlike bruto plaće dosuđena zatezna kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak te u tom dijelu tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan.

18. To stoga što se bruto plaća sastoji od neto plaće te doprinosa, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a sukladno odredbi članka 15. stavak 3. Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“ broj: 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 120//13., 125/13., 148/13., 83/14., 143/14. i 136/15.) i članka 17. stavak 3. Pravilnika o porezu na dohodak („Narodne novine“ broj: 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 9/09.,146/09., 123/10., 137/11., 61/12., 79/13., 160/13., 157/14. i 137/15.), zatezne kamate koje se na zakašnjele isplate plaće isplaćuju po sudskoj presudi ne smatraju se dohotkom i ne podliježu oporezivanju, slijedom čega proizlazi da bruto plaća koja se isplaćuje po sudskoj presudi do trenutka isplate u odnosu na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak nije u potpunosti dospjela, pa porez na dohodak i prirez poreza na dohodak dospijevaju na naplatu isplatom plaće. Zatezna kamata po svojoj naravi je sankcija za zakašnjenje u ispunjenju određene novčane obveze, sve u smislu odredbe članka 29. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., i 29/18. i 126/21 - dalje ZOO) što znači da vjerovnik ima pravo potraživati zateznu kamatu na pripadajuću mu novčanu obvezu od dužnika tek nakon što je ova dospjela.

19. U situaciji kao što je konkretna, kada dakle, obveza tuženika kao dužnika da isplati porez i prirez na porez na dohodak na plaću tužitelju dospijeva tek trenutkom isplate tog iznosa, to tuženik nije došao u zakašnjenje s ispunjenjem te novčane obveze, zbog čega tužitelj ne može osnovano zahtijevati zateznu kamatu na taj iznos, a koji čini dio bruto plaće tužitelja sukladno članku 84. stavak 4. Zakona o radu („Narodne novine“ broj: 149/09., 61/11., 82/12., 73/13. - dalje ZR/09) odnosno članku 92. stavak 4. Zakona o radu („Narodne novine“ broj: 93/14., 127/17. i 98/19 - dalje ZR/14), sve u vezi s člankom 433.a stavak 1. ZPP-a.

20. Pravilna je i zakonita odluka o naknadi troškova postupka u smislu članka 154. stavak 5. ZPP-a u vezi s člankom 155. ZPP-a te relevantnim odredbama Tarife.

21. Tužitelju nije priznat trošak sastava odgovora na žalbu jer se prema ocjeni ovoga suda ne radi o trošku koji je bio potreban za vođenje parnice u smislu članka 155. stavak 1. ZPP-a. Tuženik je sa žalbom uspio u razmjerno neznatnom dijelu, samo u pogledu odluke o kamatama, što nije izazvalo posebne troškove, pa istome nije priznat trošak sastava žalbe (članak 166. stavak 1. i 2. ZPP-a).

22. Stoga je odlučeno kao u izreci ove presude, pozivom na odredbu članka 368. stavak 1. ZPP-a i članka 373. točka 3. ZPP-a.

U Rijeci 17. lipnja 2022.

Sutkinja

Branka Ježek Mjedenjak

Broj zapisa: eb30d-c0d34

Kontrolni broj: 015f4-0bb81-9db82

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=BRANKA JEŽEK MJEDENJAK, L=RIJEKA, O=ŽUPANIJSKI SUD U RIJECI, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:

https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Županijski sud u Rijeci potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.