REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U RIJECI
Prekršajni odjel
Posl.broj: Pp J-2372/2019
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Rijeci, Prekršajni odjel, po sucu Ladi Pažanin, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničara Gordane Šegota, u prekršajnom postupku protiv S. d.o.o., kao okrivljene pravne osobe i S.S., kao okrivljene odgovorne osobe, koje brani O.U., zbog djela prekršaja iz članka 226.stavka 1. i stavka 3. Zakona o strancima (NN 130/11, 74/13, 69/17 i 48/18), pokrenutog optužnim prijedlogom Državnog inspektorata, broj: UP/I-116-02/19-01/31, Ur.broj: 443-13-10-03-01/21-19- 15, podnesen 29.svibnja 2019., nakon glavne i javne rasprave održane 14.lipnja 2022., u nazočnosti okrivljene odgovorne osobe S.S., jedinog člana uprave okrivljene pravne osobe i u odsutnosti podnositelja optužnog prijedloga, dana 17.lipnja 2022., javno je objavio i
p r e s u d i o j e
Temeljem članka 181.točka 4. Prekršajnog zakona,
odbija se optužba
da bi, okrivljena pravna osoba S. d.o.o., sa sjedištem u I., OIB: … i S.S., kao okrivljena odgovorna osoba, r.1… u D., sa prebivalištem u I., OIB: …,
kao poslodavci, na privremenom radilištu adaptacije zgrade u R., na adresi P., na poslovima fasadera, koristili rad stranca, državljanina trećih zemalja, D.D., bez ishodovane radne dozvole za boravak i rad u Republici Hrvatskoj,
pa da bi time počinili prekršaj iz članka 226.stavak 1. i stavak 3. Zakona o strancima.
Temeljem članka 140.stavka 2. Prekršajnog zakona, troškovi postupka iz članka 138.stavka 2. istog Zakona, padaju na teret proračunskih sredstava ovog Suda.
Obrazloženje
1. Državni inspektorat, podnio je pod brojem: UP/I-116-02/19-01/31, Ur.broj: 443- 13-10-03-01/21-19-15 dana 29.svibnja 2019., optužni prijedlog protiv okrivljene pravne osobe S. d.o.o. i okrivljene odgovorne osobe S.S., zbog djela prekršaja iz članka 226.stavka 1. i stavka 3. Zakona o strancima.
Posl.broj: Pp J-2372/2019
2. Okrivljena odgovorna osoba S.S., jedini član uprave okrivljene pravne osobe, ispitan na ročištu 14.lipnja 2022. priznao je navode iz optužnog prijedloga, braneći se da kritične zgode zatečeni radnik, državljanin BiH, iako je zatečen na privremenom radilištu na adaptaciji zgrade na adresi P. u R., u stvarnosti nije niti radio. Imao je namjeru tog radnika zaposliti i tada je već predao zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad tog radnika. Takvu dozvolu izdala je Policijska postaja Opatija dana 30.travnja 2019.
2.1. Kao dokaz tome, okrivljenik je u spis uložio dozvolu za boravak i rad stranca DD, r. …, izdanu od strane MUP-a, PU PG, Policijska postaja Opatija, broj: 511-09- 31-05/5-UP/I-326/2019 dana 30.travnja 2019. iz koje je razvidno da dozvola za boravak i rad tog radnika vrijedi od 30.travnja 2019. do 30.travnja 2020.
3. U dokaznom postupku pročitan je i zapisnik Državnog inspektorata, sastavljen 15.travnja 2019., sa usmenim rješenjem iz kojeg slijedi da je, nakon izvršenog inspekcijskog nadzora, a glede korištenja rada stranca D.D. bez uredne radne dozvoole, Državni inspektorat, sukladno odredbi članka 208. Zakona o strancima, izdao usmeno rješenje kojim se zabranjuje poslodavcu S. d.o.o. obavljanje djelatnosti na privremenom radilištu adaptacije zgrade na adresi P. u R., u trajanju od 30 dana.
3.1. Na pročitani dokaz, okrivljena odgovorna osoba je ustvrdila da se pridržavala tog usmenog rješenja, odnosno da nisu radili na privremenom radilištu iz razloga što nisu mogli platiti novčanu kaznu u iznosu od 30.000,00 kuna.
3.2. Branitelj okrivljenika predložio je da se u svojstvu svjedoka ispita V.R., s kojim je došao radnik D.D., a koji može potvrditi da D.D. nije imao radno odijelo i u stvarnosti nije radio na tom privremenom radilištu.
4. Ne ulazeći u navode iznijete obrane okrivljenika, Sud je utvrdio da se u konkretnom slučaju radi o presuđenoj stvari.
4.1. Naime, nadležni Državni inspektorat izdao je usmeno rješenje kojim je okrivljenicima zabranjeno obavljanje djelatnosti na privremenom radilištu u R., P. u trajanju od 30 dana, iz razloga jer je na radilištu zatečen radnik D.D., državljanin B., bez dozvole za boravak i rad. Primjena ove administrativne mjere smatra se, u konkretnom slučaju, presuđenom stvari jer se radi o istom činjeničnom opisu zbog kojeg je podnesen optužni prijedlog i pokrenut ovaj prekršajni postupak. Ovo je u skladu sa stajalištem Europskog suda za ljudska prava u slučaju Maresti (Maresti v. Croatia App.no.55759/07) u kojoj presudi je sud potvrdio stajalište iznijeto u slučaju Zolotukhin, te u kojoj je također sud odlučivao o povredi načela "ne bis in idem".
4.2. Trebalo je stoga u konkretnom slučaju primijeniti Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (NN – Međunarodni ugovor broj 18/97, 6/99 – Pročišćeni tekst, 8/99 – Ispravak 14/02 i 1/06), jer je u konkretnom slučaju za iste propuste, odnosno za isti činjenični supstrakt već izrečena administrativna mjera od strane Državnog inspektorata, zbog čega je temeljem članka 181. točka 4. Prekršajnog zakona, valjalo u odnosu na navedeni prekršaj odbiti optužbu.
Posl.broj: Pp J-2372/2019
5. Odluka o troškovima prekršajnog postupka, temelji se na odredbi članka 140.stavka 2. Prekršajnog zakona, te troškovi postupka padaju na teret proračunskih sredstava ovog Suda.
U Rijeci, 17.lipnja 2022.
Zapisničar
Sudac
Gordana Šegota, v.r.
Lada Pažanin, v.r.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi Visokom prekršajnom sudu RH, u Zagrebu, pismeno, u 2
/dva/ istovjetna primjerka, putem ovog Suda.
Presuda se dostavlja:
1/ Okrivljenicima
2/ Branitelju
3/ Tužitelju
4/ U spis
