REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

K-835/2018-28

Ex vojarna Sveti Križ, Dračevac

S P L I T

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu u vijeću sastavljenom od sutkinje Boni Gamulin Frleta, predsjednice vijeća, te Stane Marinković i Marije Mandić, članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Tajdi Najev, u kaznenom postupku protiv optuženika 1. I. V., 2. N. B., zbog kaznenog djela iz članka 222. stavka 4., u svezi članka 215. stavak 2. i 3. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15 dalje: KZ/11), u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Splitu broj K-DO- 1395/2017, nakon održane i zaključene javne rasprave 15. lipnja 2022., u prisutnosti optuženika pod 1. i 2., branitelja optuženika pod. 1 P. T., odvjetnika u S., te branitelja optuženika pod 2. J. Č., odvjetnika u S., zamjenice općinskog državnog odvjetnika u Splitu Karmen Brkić, objavio je i

p r e s u d i o  j e

Optuženik pod 1.: I. V. zvan R. OIB: … , sin P. i

L., rođene B., rođen…, u O., gdje i prebiva na adresi …državljanin Republike Hrvatske, klesar, sa završenom srednjom stručnom spremom

kamenoklesarskog smjera i vozač teretnih motornih vozila KV-vozač IV stupanj, umirovljenik s mirovinom od 2.600,00 kuna, te rukovatelj autodizalice i viličara, neoženjen i bez djece, neosuđivan,

Optuženik pod 2.: N. B., OIB: …, sin pokojnog J. i

pokojne M., rođene S., rođen ... u S., s prebivalištem u S.,

državljanin Republike Hrvatske, vozač, autodizaličar, sa završenom srednjom stručnom spremom, vlasnik prijevozničkog obrta B. T.“, oženjen, otac troje djece, neosuđivan,

,

k r i v i s u

I. što su 9. svibnja 2017. godine oko 13,00 sati u O. D., na adresi …, na platou pored obiteljske kuće prvookrivljenog I. V. ujedno i vlasnika obrta K. V. on kao naručitelj prijevoza kamenih ploča iz K. u

O. za njegov obrt, a drugookrivljeni N. B. kao vlasnik prijevozničkog obrta B. T. koji je dovezao te ploče u O., prvookrivljeni postupio protivno odredbama čl. 27. st. 1. toč. 5. i čl. 36. st. 1. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14,118/14 i 155/14), odredbama čl. 3. toč. 6. Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada (NN 5/84), i odredbama čl. 5. toč. 3. Prilog II. Pravilnika o zaštiti na radu pri uporabi radne opreme (NN 18/17), jer je P. M., zaposleniku obrta K. V. pri istovaru s

teretnog vozila kamenih ploča dozvolio da radi posao signaliste/vezača tereta za koji nije bio osposobljen, pa mu je i dozvolio da nepropisno rukuje zahvatnim sredstvom čeličnom užadi tako da se prisilno izvlači ta užad ispod snopa kamenih ploča koje su odložene i naslonjene na drugi već odložen snop ploča, dok drugookrivljeni N. B. vlasnik obrta B. T. ujedno i rukovatelj radnom opremom – auto-dizalicom svog teretnog vozila marke Mercedes registarske oznake…., postupio suprotno čl. 55. st. 2. i čl. 107. Pravilnika o zaštiti na radu pri utovaru i istovaru tereta (NN 49/86) i čl. 145. toč. 9.

12. i 13. Pravilnika o tehničkim normativima za dizalice (Sl.l. 65/91-NN RH 53/91) jer nije

osigurao da pri istovaru ploča P. M. ne bude u zoni opasnosti gdje bi ga kamene ploče mogle ozlijediti, te što mu je bez provjere dozvolio da pri tom istovaru radi posao signaliste/vezača tereta za koji nije bio osposobljen, niti je osigurao kontrolu istovara tereta od njegovog uzimanja s vozila do ostavljanja na postavljene drvene gredice, pri čemu su obojica olako držali da će na taj način uspješno obaviti posao i da navedeni propusti neće dovesti do nesreće, što se ipak dogodilo jer je po spuštanju s vozila drugog snopa kamenih ploča od dvije ploče težine od oko po 500-600 kg na postavljene gredice, i kad je radnik P. M. otkačio po jednu ušku (omču) od dva čelična užeta (zahvatno sredstvo) s kuke dizalice, i to sa prednje strane ploča tj. strane okrenute vozilu, drugookrivljeni N. B. je, rukujući auto dizalicom, krenuo na nepropisan način izvlačiti čeličnu užad koja su s drugom stranom i omčom ostala zakačena kukom s druge strane ploča, uslijed čega je potezanjem i čupanjem uža izazvan trzaj i iste su se naglo nakrivile prema bočnoj strani koša vozila gdje se u zoni opasnosti između vozila i ploča nalazio P. M., te su ga prikliještile o bočnu stranu vozila, tako da je P. M. zadobio takve ozljede prsnog koša (prijelom prsne kosti i 2-9 desnog rebra, nagnječenja srca i desnog pluća, razdor osrčja, srca, desnog glavnog bronha i desnog pluća s izljevima krvi u osrčje i desno prsište) da je u vozilu Hitne pomoći na putu prema S. i preminuo,

II. dakle, iz nehaja optuženik pod 1. I. V. i optuženik pod 2. N. B. uopće nisu postupali po propisima i tehničkim pravilima o zaštitnim mjerama i time su izazvali opasnost za život i tijelo ljudi, a kaznenim djelom prouzročena je smrt jedne osobe,

III. čime su optuženik pod 1. I. V. i optuženik pod 2. N. B. počinili kazneno djelo protiv opće sigurnosti – teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti – djelo označeno u članku 222. stavak 4. u svezi člankom 215. stavkom 2. i 3. KZ/11., a kažnjivo po članku 222. stavak 4. KZ/11.

IV. Stoga se optuženik pod 1. I. V. i optuženik pod 2. N. B. na temelju članka 222. stavka 4. KZ/11

o s u đ u j u

svaki na kaznu zatvora od 1 (jedne) godine

V. te se optuženiku pod 1. I. V. i optuženiku pod 2. N. B., na temelju članka 56. KZ/11., izriče svakome po

UVJETNA OSUDA

time da se kazna zatvora 1 (jedne) godine na koju je svaki od optuženih osuđen neće izvršiti ako u roku od 3 (tri) godine po pravomoćnosti ove presude ne počine novo kazneno djelo.

VI. Na temelju članka 148. stavka 1. u vezi sa člankom 145. stavak 2. točka 1. i 6. ZKP/08 nalaže se optuženiku pod 1. I. V. i optuženiku pod 2. N. B. u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti presude, podmiriti troškove kaznenog postupka u ukupnom iznosu svaki po 4.000,00 (četiri tisuće) kuna.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo je 19. travnja 2018. optužnicu pod brojem K-DO-1395/2017 protiv optuženik pod 1. I. V. i optuženika pod 2.

N. B. zbog kaznenog djela protiv opće sigurnosti – teškog kaznenog djela protiv opće sigurnosti – djela označenog u članku 222. stavku 4. u svezi člankom 215. stavkom 2. i 3. KZ/11., a kažnjivog po članku 222. stavku 4. KZ/11.

2. Izjašnjavajući se o osnovanosti optužnice optuženici pod 1. I. V. i pod 2. N. B. izjavili su da se ne smatraju krivim za kazneno djelo za koje se terete.

3. U dokaznom postupku na temelju članka 431. stavka 1. točke 6. ZKP/08 suglasnošću stranaka pregledano je i pročitano : zapisnik o inspekcijskom nadzoru Inspektorata rada, Ministarstva od 13.

07. 2017. (list 3 – 15), zapisnik o uvidu u dokumentaciju Inspektorata rada, Ministarstva od 19. 05. 2017. (list 16 – 19),

zapisnik o očevidu Inspektorata rada, Ministarstva od 09. 05. 2017. (list 22 – 28), zapisnik o očevidu Općinskog državnogodvjetništva u Splitu od 09. 05. 2018. (list 31 – 32), zapisnik o ispitivanju prisutnostialkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu serijskog broja 1351120 za N.B. (list 42), preslici obrtnice i svjedodžbe o završnom ispitu za zvanjevozača/autodizaličara za N. B. (listovi 43 – 46), izvješće o kriminalističko- tehničkoj pretrazi mjesta događaja PP S. od 10. 05. 2017. (list 47 – 48),CD sa snimkama mjesta događaja (list 51), potvrda o privremenom oduzimanju predmeta PP S. serijskog broja 01118851 (list 53), zapisnik o obdukciji stalnog sudskog vještaka dr. A. A., mr. sc., spec. patološke anatomije i sudske medicine (list 54 – 57),

rodni list P. M. Matičnog ureda u Z. od 20. 07. 2017. (list 65), zapisnik tvrtke E. o ocjeni praktične osposobljenosti radnika za rad na siguran način za P. M. od 14. 03. 2011. (listovi 93 – 95), procjena rizika K. V. od travnja 2015. (list 96 – 129), sigurnost pri radu u finalnoj obradi kamena K. . iz 2011. godine (list 130 – 153), sustav, plan i programi osposobljavanja radnika za rad na siguran način K. V. iz 2011. godine (list 154 – 169), otpusno pismo KBC-a S. od 16. 05. 2017., s medicinskom dokumentacijom za I. V. (list 171 – 194), vještačenje radne nesreće stalnog sudskog vještaka za strojarstvo, zaštitu na radu i zaštitu od požara, J. N., dipl. ing. str., od 30. 01. 2018. (list 203 – 228), dvije fotografije.

4. Na temelju odredbe članka 431. stavak 1. točka 8. ZKP/08 pročitani su iskazi svjedoka S. M. s zapisnika od 16. listopada 2019. (list 266 spisa), D.

V. s zapisnika od 27. studenog 2019. (list 268 spisa), M. P. s zapisnika od 27. studenog 2019. (list 268-169 spisa), te iskaz vještaka J. N. s zapisnika od 5. veljače 2020. (list 271-273 spisa).

5. Stranke nisu imale prijedloga za nadopunu ovako provedenog dokaznog postupka, pa su na kraju dokaznog postupka pročitani izvadci iz kaznene evidencije za optuženike pod 1. i 2. (list 237-238 spisa), a nakon čega su ispitani optuženici pod 1. I. V. i pod 2. N. B..

6. Iznoseći svoju obranu optuženi pod 1. I. V. kazao je da u cijelosti ostaje pri svojoj obrani koju je iznio pred ODO 3. listopada 2017., nakon čega je pročitan zapisnik o prvom ispitivanju I. V., te pregledana audio snimkom. Optuženik u svojoj obrani 3. listopada 2017. naveo je da da ga je posebno pogodila smrt njegovog zaposlenika, kuma i prijatelja P. M., i što se to dogodilo ispred njegove kuće prilikom istovara kamenih ploča koje je dovezao N. B. sa svojim kamionom. Tvrdio da je pokojni P. M. imao sve potrebne isprave i dokumente koje iziskuju propisi glede zaštite na radu i rada na siguran način. Tome je dodao da i njegov obrt također ispunjava sve potrebne uvjete, a što je i vidljivo iz dokumentacije koju je nakon nesreće dao na uvid inspektorici zaštite na radu, gospođi M. P., u čijoj nazočnosti su provedene inspekcijske, odnosno očevidne radnje. Naime, tvrdio je da su potrebne upute za rad na siguran način u obrtu bile na vidnom mjestu, da je imao procjenu rizika odnosno sve što je bilo potrebno kako bi uredno registrirao svoj obrt. Posebno je istakao da je uredno isplaćivao plaću svom zaposleniku P. M., redovito podmirivao obveze poreza i doprinosa prema nadležnim institucijama, te da nema ni dugova prema svojim dobavljačima. Kako je pokojni P. M. na sebi imao radno odijelo, radne cipele s metalnim kapicama, radne rukavice i kapu na glavi. Zaštitnu kacigu nije imao. Izjavio je da se ne osjeća odgovornim, a na upit zbog čega je pokojni M. otkačivao omče, odnosno čelične sajle sa prednje strane ploča, odnosno sa strane okrenute prema košu kamiona, izjavio je da svaki istovar kamenih ploča kod njega uvijek se obavljao na taj način. Čak je naglasio da bi i do veće katastrofe došlo da su se otkačivale omče okrenute drugoj strani ploča jer bi ih praktički bilo nemoguće izvući ispod ploča bez veće i opasnije havarije. Dodao je da je N. B. prilikom komandiranja istovarom ploča prebrzo i trzajem izvlačio sajle, čime je izazvao naginjanje ploča prema spuštenoj stranici koša kamiona. Zapravo, izjavio je da je B. trebao laganije i s većom pažnjom izvlačiti čelične sajle s njihovim uškama. Također je izjavio da je i on kritične prigode zadobio teške tjelesne ozljede i samo stjecajem sretnih okolnosti nije završio kao i pokojni P. M.. Na kraju je kazao da nije bio u sprovodu pokojnom prijatelju i kumu P. M. jer je bio u bolnici, da je nekoliko puta posjetio obitelj M. i da ga ta obitelj baš za ništa ne krivi. Svoj iskaz je zaključio kazivanjem da mu obrt više ne radi, da je obolio od šećerne bolesti i da je dobio visoki tlak.

7. Optuženi pod 2 N. B. u svojoj obrani kazao je da ostaje pri svojoj obrani koju je iznio pred sudom 20. travnja 2022., a kada je naveo da on u cijelosti ostaje pri svojoj obrani koju je iznio pred ODO Split 2017. ,te da je to njegova obrana. N. B. pred ODO-om je iskazao da se za radnu nesreću i za stradanje pokojnog P. M. ne osjeća krivim, niti odgovornim. Tako je naveo da se već 34 godine bavi se poslom utovara, prijevoza i istovara raznih tereta kamionom i da za to ima svu dokumentaciju koja mu je neophodna da bi uredno funkcionirao njegov obrt. Dalje je naveo da je ovo prvi put da je angažiran obaviti neki posao za I. V., te da je i njega i pokojnog P. M. upoznao tek za vrijeme dovoza i istovara ovih kamenih ploča. Glede same nesreće, okrivljeni B. izjavio je da je snop od tri ploče normalno istovario, položio na pripremljene murale i naslonio na V. kuću. Te ploče su s jedne strane M., a s druge strane V. "navigavali" kako bi ih se uredno i pravilno položilo. Potom da je išao po drugi stog od dvije ploče, koje su sa čeličnim sajlama obuhvaćene i omčama, odnosno uškama zakačene za kuku dizalice. Dalje je kazao da ih je podigao, zarotirao iznad kamiona i spustio na postavljene murale, te da su V. i M. trebali uredno navigati i osloniti na ranije spuštene ploče. V. je bio s jedne, a M. s druge strane spuštenih ploča. U jednom momentu, V. da ga je upozorio da pazi na balkon koji se nalazi iznad prostora gdje su odlagane ploče. Vezano za to, izjavio je da je pokojni M. vjerojatno ušao u prostor između kamiona i ploča očito misleći da je radnja gotova, te da samo treba otkopčati sajle s omčama. B. tvrdi da je to dužnost njih koji prihvaćaju te ploče, a da je on svoj dio posla dovršio. On je također naveo da su M. i V. na različit način skidali sajle kod drugog snopa kamenih ploča. Prvi put da su stajali sa strane i skidali sajle, a drugi put ne na taj način nego u prostoru između kamiona (spuštene stranice) i ploča. Izjavio je da ne zna zbog čega su se M., a i V. našli u tom prostoru. Međutim, izjavio je da taj detalj nije zamijetio. Ove dvije ploče bile su spuštene gotovo vertikalno, a da su položene pod većim kutom prema već odloženim pločama, najvjerojatnije da ne bi došlo do ove tragedije. Na kraju je izjavio da je nekoliko dana iza nesreće bio u takvom psihofizičkom stanju da nije mogao doći u sprovod pokojnom M., te da je potom skupa s V. posjetio obitelj odnosno suprugu, majku i braću pokojnog M. i žalovao im se. Na raspravi je pojasnio sami tijek događaja, te je kazao da je po pozivu V. dovezao ploče, te istovarao ih na način kako mu je to kazano odnosno postavljao i pod kutem kako je V. tražio od njega. Naime, njemu nije niti poznato pod kojim kutem ove ploče trebaju stajati, poznato mu je da postoje kavaleti - metalni a u koje se stavljaju ploče, a kako bi stajali pravilno pod kutevima. Ove prigode od njega je zatraženo da ploče nasloni na zid od kuće bez potpore metalnih kavaleta, već su se ispod nalazile samo drvene grede. On je prije spornog događaja istovario jednu turu ploča, te je krenuo s istovarom druge ture na isti način, naslanjajući ih na zid kuće. Na ovaj način je spustio ploču na zid kuće kao što je traženo od njega, te se zaputio kranom prema slijedećoj ploči. Međutim V. i pokojni P. nisu mogli izvući sajlu koja je ostala ispod ploče koju je bio spustio, to se događa, i nije ništa neuobičajeno. Na isti način nakon prve ture su prvi put izvukli sajlu na stranu. Stoga su ga pozvali da ponovno podignem ovu sajlu, a kako bi se ista oslobodila i mogla izvući. Stoga je zakačio sajlu kukom, s jedne strane ploče se nalazio V. i to s donje strane dok je s gornje strane ploče bio pokojni P., a on je s kranom podizao sajlu. Osim što mora voditi računa o tlu dok podiže kran mora voditi računa i o svemu okolo, često iznad bude neka žica, kabel i tome sl. U ovom slučaju je bio balkon u blizini o čemu je morao voditi računa. U jednom trenutku očito kada je sajla koju su izvlačili došla na dio koji je zadebljan, je došlo do nagiba ploče, te je ista ploča pala, a pokojni P. se našao između ploče i kamiona. On nije vidio trenutak kada je pok P. ušao između ploča i kamiona, niti mu je dao ikakav signal da će isto učiniti, naime i pok P. i V. su kada je on počeo izvoditi ovu radnju, bili u pozicijama koje su za njih sigurne a što je sa strane ploče, a ploča ne može padati bočno, već samo prema kamionu. Dok je izvlačio sajlu očito je pok P. smatrao da je radnja dovršena, pa da može ući između ploče i kamiona. Kada je do nesreće došlo nisu ploču mogli, zbog njezine težine maknuti s P., tek kada su je razbili, a u pomoć im je pritekao i susjed. Kazao je da je pok P. zakačio sajlu i tada, na početku radnje kao i V., otišli su sa strane gdje je bilo sigurno, kao što je opisao. On ne može kazati kako je ova ploča udarila I. i u kojem se on prostoru našao i zašto, isto kao i za P.. Kako je postojala razlika između sajli kako su bile postavljena na kamenoj ploči iz prve ture u odnosu na drugu turu, prilikom spuštanja prve ture ploča sajle su bile postavljene više prema krajevima ploče, dok prilikom spuštanja druge ture ploča sajle su bile postavljene više po sredini ploče, a što je dalje od krajeva ploče, pa su se zbog toga i teže izvlačile. Naime, sajla je sjela na drvenu gredicu, a koja se nalazila ispod ploča, a što je onemogućilo izvlačenje bočno sajle. Kod izvlačenja sajle nakon ispuštanja prve ture ploča iste su izvučene bočno ispod ploče, dok kod druge ture ploča ista je zapela pa je izvlačena kao što sam prethodno kazao. V. i pok M. P. su kod prve ture ploča sajle izvlačili svaki sa svoje strane ploče jer su sajle bile slobodne, dok su isti djelomično trebali biti između ploče i kamiona. Naveo je da je po njemu najbitnije u cijelom ovom slučaju nagib pod kojim su ostavljene kamene ploče, a što nije njegov dio posla niti je njemu poznato koji je to nagib trebao biti, naime da su ploče bile nagnute pod pravim nagibom onda se ovako nešto ne može dogoditi. On smatra da način zbog čega se na ovaj način slažu ploče upravo to što je onome koji nakon toga raspolaže ovim pločama lakše s istima raditi, a što je vidio na svoje oči da jedan viličar dođe ispod ploče, a jedan radnik tu tešku ploču lagano rukom pomakne prema viličaru, a to je moguće jedino kad nema ovog nagiba. U ovom slučaju je zadebljanje na sajli bilo dovoljno da se pomakne ploča. Na poseban upit ODO Split mogu kazati da sam ovog dana imao plan prevesti ove ploče iz K. i O. i iskrcati ih, da je u prvoj turi koju sam iskrcao bilo ukupno tri ploče, dok sam ove prigode iskrcavao drugu turu ploča i to prvu ploču iz druge ture. Ja sam prije ovog događaja radio dugi niz godina, te sam ove prigode prvi put radio za I. V.. Uobičajeno je da se ploče ostavljaju na metalne kavalete, ove prigode pretpostavljam zbog velikog broja ploča koje sam trebao dovesti V. je napravio plan da ploče iskrcamo na ovaj način, moguće da bi naredne ploče išle na metalne kavalete, to ne znam. Mogu kazati da je pok P. zakačio sajlu prije izvlačenja iste te da mi je upravo on dao signal da mogu započeti izvlačiti ovu sajlu, vidio sam da su se on i V. pomaknuli sa strane i da je isto sigurno. Godinama radim kao dizaličar te uvijek prije ovakve radnje potrebno je da se dobije signal za sigurno izvođenje radnje. Na poseban upit zamj. ODO je li po pravilima struke mora imati u vidokrugu, u konkretnom slučaju, osobe koje su s njim u procesu manevriranja, naveo je da mora voditi računa o svemu kao što je već naveo, a da ne može gledati u svim smjerovima, te je isto nemoguće. Balkon poviše ovog zida kuće je smetao prilikom podizanja krana i oslobađanja sajle koja je zapela, jer je isto podizao ispod balkona. rekao je da prilikom samog događaja on stoji na dizalici, a V. i M. stoje na istoj strani kamiona. Njegova dizalica je bila tehnički ispitana, on je bio osposobljen za rukovati auto dizalicom, nema zaštitu na radu, ali da ista nije niti potrebna, a što je utvrdila sama inspektorica. Dodatno upitan od strane svog branitelja gdje po pravilima struke trebaju biti V. i pok P., naveo je da isti trebaju se nalaziti bočno kao što su i bili kada je započeo podizanje krana i bočno upravljati s teretom. Istakao je da je on izvukao sajlu i nju nije bilo potrebno dodatno otkačiti u ovom slučaju. Kako je ključno da on odvozi i dovozi teret, spušta ga gdje oni kažu, a da V. i njegovi radnici otkačuju i zakačuju teret i da to nije njegov dio posla. Nije imao problema pri utovaru ploča. Ovakav teret da je iskrcavao nekoliko puta prije ovog događaja, ne puno.

8. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, sud je cijenio sve izvedene dokaze, i to kako svaki dokaz pojedinačno, te u svezi s ostalim dokazima, kao i svezi s obranom optuženika pod 1. i pod 2., na temelju takve ocjene nedvojbeno je utvrđeno je da su optuženik pod 1. I. V. i pod 2. N. B. počinili kazneno djelo protiv opće sigurnosti – teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti – djelo označeno u članku 222. stavku 4. u svezi člankom 215. stavkom 2. i 3. KZ/11., a kažnjivo po članku 222. stavku 4. KZ/11., a upravo na način opisan u izreci.

9. U konkretnom slučaju, u skladu s odredbom čl. 3. st. 1. KZ/11, sud je prema optuženiku pod 1. I. V. i pod 2. N. B. primijenio zakon koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja djela, Kazneni zakon objavljen u Narodnim novinama br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15 dalje: KZ/11., a koji se u odnosu na kazneno djelo koje se optuženicima stavlja na teret nije kasnije mijenjao.

10. Utvrđujući činjenično stanje sud nije dvojio niti o jednoj odlučnoj okolnosti i činjenici, jer je činjenično stanje nedvojbeno utvrđeno izvedenim dokazima.

11. U postupku nije bilo sporno da je inkriminirane prigode optuženik pod 1. I.

V., a koji je tada bio vlasnik obrta K. V. naručio prijevoz kamenih ploča iz K. u O. za njegov obrt, a optuženik pod 2. N. B. kao vlasnik prijevozničkog obrta B. T. da je dovezao naručene ploče u O.. Nije sporno da je pokojni P. M. bio zaposlenik obrta K. V. te da je kritične

prigode obavljao istovar s teretnog vozila optuženika po 2. kamenih ploča. Nije sporno da je nakon spuštanja s vozila drugog snopa kamenih ploča od dvije ploče, na postavljene gredice, nakon što je pokojni P. M. otkačio po jednu ušku (omču) od dva čelična užeta (zahvatno sredstvo) s kuke dizalice, da je čelično uže zapelo ispod kamenih ploča, te da je u svrhu izvlačenja čeličnog užeta, optuženik pod 2.N. B. rukujući auto dizalicom, krenuo izvlačiti čeličnu užad koja su s drugom stranom i omčom ostala zakačena kukom s druge strane ploča. Nije sporno da u trenutku kad se u zoni opasnosti između vozila i ploča nalazi pokojni P. M., kamene ploče su se naglo nakrivile prema bočnoj strani koša vozila, te prikliještile pokojnog P. M. o bočnu stranu vozila. Nesporno je utvrđeno da je P. M. zadobio ozljede prsnog koša (prijelom prsne kosti i 2-9 desnog rebra, nagnječenja srca i desnog pluća, razdor osrčja, srca, desnog glavnog bronha i desnog pluća s izljevima krvi u osrčje i desno prsište), te da je u vozilu Hitne pomoći na putu prema S. preminuo.

12. U postupku je sporno je su li optuženi pod 1. I. V. i optuženi pod 2. N. B. postupali po propisima i tehničkim pravilima o zaštitnim mjerama, je su li uslijed ne postupanja po propisima i tehničkim pravilima o zaštitnim mjerama, olako držeći da će usprkos navedenom uspješno obaviti posao izazvali opasnost za život i tijelo ljudi, je li uslijed takovog postupanja optuženika pod 1 i pod 2. prouzročena smrt pokojnog P. M.. Sporno je je li optuženik pod 2. prilikom izvlačenja čelične užadi potezanjem i čupanjem uža izazvao trzaj, uslijed čega su kamene ploče pale ili je pak do pada istih došlo uslijed zadebljanja čelične užadi i kuta pod kojim su kamene ploče odlagane kako to tvrdi obrana optuženika pod 2.

13. Iz zapisnika o inspekcijskom nadzoru proizlazi da su prilikom inspekcijskog nadzora utvrđeni nedostaci i to: nedostaci I. V. kao vlasnika obrta K. V. koji se očituju u tome što isti ne posjeduje procjenu rizika za mjesto rada i poslove signaliste/vezača tereta odnosno isti nije procijenio rizike za život i zdravlje radnika na tim poslovima u odnosu na sredstva rada, tehnologiju, organizaciju procesa rada, statodinamičke napore i druge rizike koji su prisutni, radi sprječavanja ili smanjenja rizika, da dana 9. svibnja 2017. nije pisanim uputama osigurao provedbu radnog postupka istovara gaterskih ploča iz koša teretnog vozila na vanjski plato u skladu s pravilima zaštite na radu niti organizirao rad na takav način da se radniku koji je ručno oslobađa teret osiguraju sigurni uvjeti rada. Utvrđeno je da smrtno stradalom radniku P. M. dana 5. svibnja 2017. dozvolio pristup mjestima rada na kojima se obavljaju poslovi s posebnim uvjetima rada bez da je radniku dao pisane upute za rad na siguran način i osobnu zaštitnu opremu čija obvezna uporaba proizlazi iz procjene rizika. Smrtno stradalom radniku P. M. da 9. svibnja 2017. je dozvolio obavljanje poslova signaliste/vezača tereta odnosno poslove s posebnim uvjetima rada iako isti nije ispunjavao posebne uvjete u pogledu stručne osposobljenosti i zdravstvene osposobljenosti niti je radnik bio osposobljen za rad na siguran način za navedene poslove. U odnosu na fizičku osobu N. B. vlasnika obrta B. trans navedeno je da 9. svibnja 2017. kao rukovatelj radnom opremom auto dizalicom nije osigurao da se pri istovaru tereta iz kamiona nijedan radnik ne nalazi u opasnom području odnosno zoni u opasnosti (tereta i prepreke odnosno kamiona).

14. Iz zapisnika o uvidu u dokumentaciju razvidno je da je inspektorica od I. V. zatražila program osposobljavanja za rad na siguran način, dokaz o osposobljenosti za rad na siguran način radnika P. M. za poslove signaliste/vezača tereta, kao i dokaz o ispunjavanju posebnih uvjeta u pogledu stručne osposobljenosti i zdravstvene osposobljenosti P. M. za obavljanje poslova signaliste/vezača tereta, a da I. V. gore navedenu dokumentaciju ne posjeduje.

15. S. M., supruga pokojnog P. M. u svom iskazu navela je da su je

I. V. i N. B. posjetili 20-ak dana nakon smrti supruga i izrazili sućut. Kako ona kontaktira s I. V., dok s N. B. nije u kontaktu. Kazala

je kako je optuženici nisu financijski pomagali nakon smrti muža, da joj je standard manji, živi s bratom, da joj osiguranje joj nije isplatili nikakav iznos.

16. Iz iskaza D. V. proizlazi da 9. svibnja 2017. bio je u O. D. u popodnevnim satima u svojoj kući koja je udaljena nekih 100 metaka od prostora u kojem I. V. obavlja klesarsku djelatnost. Dok je bio u kući čuo je neku viku i da netko zove u pomoć. Otrčao je do kamenoklesarske radnje I. V. i tu je uočio na podu dvije razbijene kamene ploče ispod jedne ploče bio je sada pokojni P. M., kojem je odmah pružio prvu pomoć umjetnim disanjem, izvadio mu jezik, ispustio krv iz usta, pa je P. M. u tim trenucima došao sebi, da bi potom na mjesto događaja došla prva pomoć. Uočio je I. V. da su mu dvije kamene ploče pale na ruke i ozlijedila ga.

17. Viša inspektorica M. P. navela je da je dana 9. svibnja 2017. kao dežurni inspektor upućena u O. D. u prostore kamenoklesarskog obrta K.

V. jer da se dogodila radna nesreća. Koliko joj je poznato sada pokojni P. M. koji je stradao u ovoj radnoj nesreći umro je u tijeku prijevoza u bolnicu, tako da je odmah na mjestu događaja izvršila inspekcijski nadzor s obzirom na radnu nesreću sa smrtnom posljedicom. Vršila je i inspekcijski nadzor nad obrtom I. V. i obrtom N. B.. U samom zapisniku inspekcijskog nadzora navela je točno koje radnje je poduzela i što je zatekla na mjestu događaja. Isto tako je navela što su ova dva obrta imala od dokumenata vezanih za zaštitu na radu. Na upit je li ostaje pri zapisnicima o inspekcijskom nadzoru, zapisniku o uvidu u dokumentaciju, te zapisniku o očevidu odgovorila je da u cijelosti ostaje pri istim dokumentima, te je naglasila da je prvo napisan zapisnik o očevidu 9. svibnja 2017., zatim zapisnik o uvidu u dokumentaciju 19. svibnja 2017., pa zapisnik

o inspekcijskom nadzoru 13. srpnja 2017. u kojem zapisniku je

izneseno sve ono što je potvrdila u ovom inspekcijskom nadzoru. N. B. ovom prilikom imao je potrebne dokumente iz Zakona o zaštiti na radu kao što su procjena rizika, osposobljenog za rad na siguran način i drugo. N. B. samozaposlena osoba i kao takav nije trebao izraditi procjenu rizika, jer se prema tadašnjim zakonskim propisima nije smatrao poslodavcem, pa stoga nije trebao niti imati dokument o osposobljenosti na siguran način jer iz procjene rizika proizlaze sve druge obveze. On je trebao imati i imao je potvrdu o položenom ispitu rukovatelja dizalicom i kao rukovatelj trebao je osigurati da se u trenutku manipuliranja top opremom nitko ne nalazi u opasnom području, a mišljenje Ministarstva od 24. listopada 2014., nije joj poznato. Na upit gdje je bilo opasno područje za

pokojnog M. svjedokinja je kazala da je opasno područje bilo upravo mjestom gdje se sada pokojni M. nalazio, a to je prostor između kamiona i zida kuće, odnosno ploča naslonjenih na zid, nije utvrdila u tijeku inspekcijskog nadzora gdje se sada pokojni M. nalazio tijekom iskrcavanja ploča koje su već bile naslonjene na zid kuće. Prema svojoj osposobljenosti sada pokojni P. M. nije smio sudjelovati u iskrcavanju kamenih ploča. Stupanj osposobljenosti pokojnog P. M. utvrdila je iz dokumentacije koju je dostavio I. V..

18. Stalni sudski vještak za sudsku medicinu i patološku anatomiju dr. A. A. u svom nalazu i mišljenju naveo je da je vanjskim pregledom i obdukcijom utvrđeno da je sada pokojni P. M. umro nasilnom smrću zbog ozljede prsnog koša. Vanjskim pregledom nađene su oguljotine kože vrata, prsnog koša, desne podlaktice i desne natkoljenice, krvni podljevi lakta, podlaktice i natkoljenice desno, rane razderotine čela i brade, zatvoreni prijelom donje trećine desne podlaktice i otvoreni prijelom desnog lakta. Unutrašnjim pregledom nađeni su prijelomi prsne kosti 2. – 9. desnog rebra, nagnječenja srca i desnog pluća, razdori osrčja, srca, desnog glavnog bronha i desnog pluća s izljevima krvi u osrčje i desno prsište. Nađeni su i znaci pritiska na prsni koš u vidu brojnih točkastih krvarenja po mekom oglavku i bijeloj tvari velikog mozga. Sve utvrđene i opisane ozljede čine jednu cjelinu koja predstavlja tešku tjelesnu ozljedu nastalu prignječenjem, a bila je takvih karakteristika i intenziteta da je dovela do smrtnog ishoda usprkos poduzetim mjerama liječenja.

19. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za zaštitu na radu, J. N., dipl. ing. strojarstva, proizlazi da za istovar koji je obavljan po usmenom nalogu od strane obrta K. V., vlasnika I. V. koji je sudjelovao u zajedno s pok. P. M. u dijelu vezivanja tereta i usmjeravanja tereta i obrta

B. t. vlasnika N. B. nema podataka o ugovorenim obvezama te međusobnim pravima i obvezama pri obavljanu posla između K. V. i B. t. Do nesreće sa smrtnom posljedicom da je došlo uslijed prisilnog izvlačenja čelične nosive užadi na nepropisan način pomoću auto dizalice čupanjem čelične užadi ispod odloženog tereta, radom sa oštećenom čeličnom užadi kao pomoćnim nosivim sredstvom i neosposobljenim radnicima za vezivanje tereta i to iz razloga što nisu provedene propisane obveze zaštite na radu pri istovaru tereta od strane sudionika u istovaru na mjestu rada. Od strane obrta K. V. da nisu provedene propisane obveze su sukladno zahtjevima Zakona o zaštiti na radu jer nije obavljeno osposobljavanje radnika za rad na siguran način za poslove signalista (vezača tereta). Zatim nije obavljena procjena rizika za poslove signalista (vezača tereta) sukladno Zakonu, nisu primijenjena posebna pravila zaštite na radu za poslove signalista (vezača tereta), jer procjenom rizika nisu utvrđeni kao poslovi s posebnim uvjetima rada po čl. 3. toč. 6. Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada. Da nema podataka da su radnicima za poslove signalista (vezača tereta) date obavijesti i pisane upute. Radnicima na poslovima signalista (vezača tereta) dozvoljen je radu u suprotnosti s Zakonom. Nije obavljen pregled mjesta rada i prije istovara utvrđeni načini rada u blizini balkona pri istovaru, i unaprijed utvrđenoj tehnologiji rada u skladu s Pravilnikom o zaštiti na radu pri utovaru i istovaru tereta. Obavljeno je zahvaćanje – kačenje zahvatnog sredstva na jednu ušku blokiranog od već odloženog tereta od strane radnika pok P. M. radnika u obrtu K. V. vlasnika I. V. u cilju prisilnog izvlačenja zahvatnog sredstva na nepropisan način auto dizalicom što je upravo u suprotnosti sa Pravilnikom o zaštiti na radu pri utovaru istovaru tereta. Obavljen je istovar sa radnicima koji nisu prethodno upoznati s načinom rada, opasnostima i mjerama zaštite na radu i osposobljeni za navedene poslove,a što je u suprotnosti s istim pravilnikom. Obavljeno je korištenje radne opreme pri istovaru u suprotnosti s Pravilnikom o zaštiti na radu pri uporabi radne opreme. Od strane obrta B. t. vlasnika N. B. koji je i neposredni rukovatelj auto dizalicom pri istovaru kamenih ploča obavljeno je podizanje zahvatnog sredstva na jednu ušku blokiranog od već ranije odloženog tereta u cilju prisilnog izvlačenja zahvatog sredstva na nepropisan način auto dizalicom što je u suprotnosti s Pravilnikom o tehničkim normativima za dizalice, Pravilnikom o zaštiti na radu pri utovaru istovariti tereta, te Pravilnikom o zaštiti na radu pri uporabi radne opreme. Vještak je u vještvu naveo kako je pokojni P. M. obavljao poslove na način suprotno odredbi čl. 68 Zakona o zaštiti na radu, obzirom da nije bio osposobljen za rad na siguran način niti stručno osposobljen za te poslove. Vještak je zaključio da je inspektorica zaštite na radu pravilno detektirala propuste u samom zapisniku. Odgovarajući na postavljena pitanja pred sudom vještak je kazao na upit za što je sve bio osposobljen sad pok. P. M., da isti nije bio osposobljen za rad signaliste, a što je radio u trenutku radne nesreće. Sad pok. P. M. s obzirom da nije osposobljen za rad signaliste uopće nije smio raditi na iskrcavanju kamenih ploča. Za sad pok. P. M. opasno područje bilo je sve ono područje na kojem se manipuliralo teretom, sad pok. P. M. nije smio biti prisutan u području gdje se obavljaju radovi. Upravo je poslodavac koji obavlja radove bio dužan voditi računa da se nitko neovlašten ne nađe u ovom prostoru gdje se obavljaju radovi. Vlasnik obrta za kojeg je sad pok. P. M. radio, također nije bio osposobljen za poslove koje je obavljao kao signalista. Na poseban upit tko je ovom prilikom obavljao iskrcavanje tereta vještak je kazao da je dizalicom upravljao N. B., a I. V. i sad pok. P. M. su kačili teret i obavljali poslove signaliste prilikom iskrcaju, a on prilikom vještačenja nije našao bilo kakav ugovorni odnos između I. V. i okr. N. B. u pogledu iskrcavanja.

N. B. bio je osposobljen za rad na dizalici, kao rukovoditelj auto-dizalice. Ne zna koliki kut treba biti kad se ploče postavljaju okomito na fiksnu površinu na koju se naslanjaju. Inače kut pod kojim se naslanjaju ploče je relativan jer to sve ovisi od podloge na koju se ploča stavlja, može biti sklizava i sl. i taj kut ne garantira sigurnost. Kazao je da bi opasno područje bilo sve ono područje oko ploča, jer se ni u jednom trenutku ne može pretpostaviti ako bi eventualno došlo do pada ili sl. na koju će stranu komad "odletiti" ili ploča pasti. Odgovarajući na pitanje kako bi se pravilno teret mogao osloboditi obzirom na opis opasnog područja kazao je da upravo onako kako su sad pok. P. M. i I. V. oslobodili jedan dio kamenih ploča, tako što su stajali sa strane i izvukli sajle sa strane od ploča. Ovom prilikom došlo je do zapinjanja sajli i tada je trebalo ponovno podignuti te kamene poluče, staviti kavalete i namjestiti sajle da se mogu izvući sa strane kao i prvi put. Istakao je da se po njegovom mišljenju dogodilo da nakon odlaganja drugog bunta ploča pri pokušaju oslobađanja nosivi sajli, sad pok. P. M. i I. V. su uočili da ne mogu osloboditi sajle odnosno oslobodili su sve sajle i onda te sajle nisu uspjeli izvući i onda su umjesto da zakače sve sajle i podignu teret, namjeste teret na siguran način s premještajem donjih kavaleta ili pomjeranjem tereta tako da ponovno mogu osloboditi sajle sa strane. Oni su zakačili samo jedan dio sajle i signalizirali dizaličaru da podigne teret i izvuče sajle prema gore, da bi sajle izvukli međutim rukovoditelj dizalice vodio je računa da kranom ne dotakne balkon i u tom trenutku je došlo do pada ploča jer iste nisu bile učvršćene, u tim trenutcima Ivan Vrdoljak i sad pok. P. M. nisu trebali biti ispred ploča, a oni su se zatekli ispred ploča. Kazao je kad govori o signalima da se radi o pokretima ruku ili glasom koji nesumnjivo ukazuju da se poduzme određena radnja dizanja, spuštanja i sl. Kako je on prilikom vještačenja utvrdio da se istovar tereta vršio tako da su teret na dizalicu kačili sad pok. P. M. i okr. I. V., a N. B. je manipulirao dizalicom da bi teret

skinuo s kamiona, a I. V. i P. M. su pratili taj teret do spuštanja na

zemlju. Kazao je kako je N. B. koji je upravljao dizalicom trebao pogledati gdje se u tom trenutku nalaze I. V. i sad pok. P. M..

20. Kazneno djelo iz članka 222. stavka 4 KZ/11, a u svezi s člankom 215 stavkom 2. i 3. KZ/11 čini onaj koji kaznenim djelom iz članka 215. stavak 3. KZ/11 prouzroči smrt jedne ili više osoba. Odredbom članka 215 stavka 2. KZ/11 propisano je će se kaznit onaj između ostalog tko uopće ne postupa po propisima ili tehničkim pravilima o zaštitnim mjerama i time izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu većeg opsega, dok odredbom stavka 3. istog članka Zakona propisano je da će se za opisano kazneno djelo kazniti onaj tko ga počini iz nehaja.

21. Obrane optuženika pod 1. i pod 2. vijeće nije prihvatilo, naime iste su u suprotnosti s rezultatima dokaznog postupka, u cijelosti usmjerene na izbjegavanje kaznene odgovornosti.

22. Ovo vijeće je u cijelosti prihvatio vještvo sudskog vještaka J. N. kao objektivno, logično i visokostručno, a u suglasju s rezultatima dokaznog postupka, inspekcijskim zapisnicima, iskazu više inspektorice rada M. P., zapisnicima o očevidu.

23. Iz cjelokupnog dokaznog postupka prije svega iz prihvaćenog vještva J. N., pročitane i pregledane materijalne dokumentacije, te iskaza M. P.

koji je prihvaćen u cijelosti, naime vještakinja iskazuje okolnosno, uvjerljivo, nema razloga za neosnovano terećenje optuženika, a njezin iskaz kao što je navedeno je u suglasju s gore navedenim materijalnim dokazima i iskazom vještaka za strojarstvo, zaštitu na radu i zaštitu od požara proizlazi da optuženici inkriminirane prigode nisu postupali po propisima o zaštitnim mjerama.

24. Naime, utvrđeno je da optuženik pod 1. I. V. nije postupao u skladu s odredbama članka 27. stavka 1. točke 5. i članka 36. stavka 1. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14,118/14 i 155/14). Odredbom članka 27. stavka 1. točke 5. Zakona o zaštiti na radu propisana je obveza osposobljavanja radnika za rad na siguran način, te je propisano da je poslodavac obvezan, na temelju procjene rizika, osposobiti radnika za rad na siguran način, i to kod upućivanja radnika na novi posao, odnosno na novo mjesto rada. Člankom 36. stavka 1. Zakona o zaštiti na radu propisane su obveze poslodavca u vezi s poslovima s posebnim uvjetima rada i to da poslodavac ne smije dopustiti obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada radniku koji ne ispunjava uvjete propisane posebnim propisom iz stavka 6. ovoga članka, odnosno posebnim propisom za te poslove. Nije postupao u skladu s Pravilnikom o poslovima s posebnim uvjetima rada (NN 5/84) i to odredbom članka 3. točke 6. u kojoj je propisano da su poslovi s posebnim uvjetima rada između ostalih i poslovi signalista (vezivanja tereta, poslovi u radu s dizalicom i dr.). Također nije postupao u skladu s člankom 5. točkom 3. Prilog II. Pravilnika o zaštiti na radu pri uporabi radne opreme (NN 18/17) kojom je propisano da pri korištenju radne opreme postupa u skladu s Prilogom II istog Pravilnika i to : ako rukovatelj radnom opremom namijenjenom za dizanje slobodno visećih tereta nema neposrednu ili posrednu kontrolu cijelog puta kretanja tereta, mora mu se dodijeliti drugi radnik osposobljen za te poslove, koji će mu za vrijeme izvođenja takvog radnog zadataka davati upute, odnosno propisane znakove za vođenje tereta, te je potrebno poduzeti organizacijske mjere kojima se sprečava sudaranje tereta, što bi moglo ugroziti radnike. Rad mora biti organiziran tako da se radniku koji ručno pričvršćuje ili oslobađa teret, osiguraju sigurni uvjeti rada, posebno od radnika koji neposredno ili posredno nadzire radnu opremu. Svi postupci dizanja se moraju pravilno isplanirati, odgovarajuće nadzirati i izvršiti na siguran način za radnika.

25. Iz naprijed navedenog nedvojbeno proizlazi da je optuženik pod 1. I. V. postupajući protivno navedenim propisima pokojnom P. M., zaposleniku obrta K. V. dozvolio da radi posao signaliste/vezača tereta pri istovaru s teretnog vozila kamenih ploča, a za koji posao nije bio osposobljen, dozvolio mu je da nepropisno rukuje zahvatnim sredstvom čeličnom užadi tako da se prisilno izvlači užad ispod snopa kamenih ploča koje su odložene i naslonjene na drugi već odložen snop ploča.

26. Nedvojbeno je utvrđeno da je optuženik pod 2. N. B. također postupao suprotno propisima i to suprotno odredbi članka 55. stavka 2. Pravilnika o zaštiti na radu pri utovaru i istovaru tereta (NN 49/86) kojim je propisano da teret mora biti zahvaćen zahvatnim sredstvom na način da ne može doći do ispadanja ili rasipanja tereta. Protivno članku 107. istog Pravilnika kojom odredbom je propisano radnici koji se raspoređuju na motorna vozila radi obavljanja poslova utovara, pretovara i istovara tereta, moraju biti prethodno upoznati s načinom rada, opasnostima i mjerama zaštite na radu. Pomoćni radnici, vezači tereta, signalisti i drugi koji se raspoređuju na specijalna motorna vozila, moraju biti prethodno osposobljeni za obavljanje određenog pomoćnog posla na takvim vozilima, te upoznati s opasnostima i mjerama zaštite na radu. Utvrđeno je postupanje optuženika pod 2. N. B. protivno odredbama članka 145. točke 9. 12. i 13. Pravilnika o tehničkim normativima za dizalice (Sl.l. 65/91-NN RH 53/91), kojom odredbom je propisan način rukovanja dizalicom, pa tako i da pri radu dizalicom posebno je zabranjeno: podizati teret koji nije slobodan (nalazi se ispod drugog tereta) ili čupati predmete učvršćene „ukopane za zemlju ili zamrznute za zemlju, manipulirati dizalicom bez signalista ako dizaličar nije u mogućnosti s svog radnog mjesta potpuno pratiti kretanje pri dizanju, prijenosu ili spuštanju tereta odnosno nosivog ili zahvatnog sredstva, manipulirati teretom ako znakove daje više osoba.

27. Postupajući u suprotnosti s naprijed navedenim propisima optuženik N. B. nije osigurao da pri istovaru ploča P. M. ne bude u zoni opasnosti, gdje bi ga kamene ploče mogle ozlijediti, po kazivanju vještaka opasno područje je područje na kojem se manipuliralo teretom, obavljaju radovi. Iz citiranih propisa jasno proizlazi da ako dizaličar nije u mogućnosti s svog mjesta potpuno pratiti kretanje pri dizanju, prijenosu ili spuštanju tereta odnosno nosivog ili zahvatnog sredstva da je zabranjeno rukovati dizalicom bez signaliste, u konkretnom slučaju optuženik pod 2. N. B. bez provjere dozvoljava da pri tom istovaru radi posao signaliste/vezača tereta pokojni P. M. koji za ove poslove nije bio osposobljen, kao i I. V.. Naime, sam optuženik pod 2. u svojoj obrani navodi da nije imao potpuni pregled jer je prilikom podizanja užadi morao paziti na balkon. Prema tome priznaje da nije imao mogućnosti potpuno pratiti kretanje tereta pri dizanju. Stoga ove radnje ne smije obavljati bez signaliste. Kako je optuženik pod 2. jedini zaposlenik obrta B. t. , te je pristupio sam izvršenju naručenog posla, s obzirom na obvezu da navedenim poslovima bude nazočan signalista, isti je trebao, bez obzira što pokojni P. M. nije njegov zaposlenik provjeriti je li isti osposobljen za te poslove i ukoliko nije ne dozvoliti mu obavljane istih. Naime, tako nalažu citirani propisi. N. B. nije niti osigurao kontrolu istovara tereta od njegovog uzimanja s vozila do ostavljanja na postavljene drvene gredice, naime istovar tereta nije dovršen samim spuštanjem tereta na tlo, kavalete, gredice, postupak istovara tereta je dovršen tek pošto su sve radnje vezane za isti posao dovršene, pa tako i radnja otkačivanja, kao i izvlačenja čelične užadi, naime, sve navedeno je dio postupka istovara. Zaključno, optuženik pod 2. N. B. je nije smio rukovati dizalicom tako da podiže teret koji nije slobodan (nalazi se ispod drugog tereta), naime čelična užad je ostala ispod odloženog tereta kamenih ploča, sam vještak je opisao kako bi bilo pravilno postupanje optuženika pod 2. u ovom slučaju, odnosno da je trebao zakačiti sve sajle, podiči teret, namjestiti teret na siguran način, tako da može osloboditi sajle s strane, kao kod odlaganja prvog bunta ploča.

28. Neosnovani su navodi obrane optuženika pod 2. N. B. da je do nesreće došlo uslijed kuta pod kojim su kamene ploče bile naslonjene po zahtjevu optuženika pod 1., da iste nisu bile naslonjene na kavalete. Naime, da su optuženici pod 1. i pod 2. postupali su skladu s citiranim blakentnim normama tada do nesreće ne bi niti došlo. Pokojni P. M. ne bi se niti našao na navedenom mjestu, ne bi obavljao poslove signaliste/vezača tereta. Isto tako i navod o zadebljanju na čeličnoj užadi koji uslijed kuta pod kojim su ploče postavljene da je bio dovoljan da se ploče prevrnu i dođe do nesreće. Međutim, sasvim je jasno, a kao što je gore opisano da je optuženik pod 2. N. B. postupao u potpunosti u suprotnosti s zabranom dizalicom podizati teret koji nije slobodan (nalazi se ispod drugog tereta), pa da isti nije postupao protivno navedenom, kao i ostalim propisima, kao i optuženik pod 1. I. V. do nesreće ne bi niti došlo, pa kut pod kojim su ploče namještene, kao i zadebljanje uške čelične užadi je pod konkretnim okolnostima irelevatno.

29. Svi navedeni stvarni propusti optuženika pod 1 I. V. i optuženika pod 2. N. B. su doveli do izazivanja opasnost za život, te je uslijed navedenog prouzročena smrt P. M..

30. Naime, iz rezultata dokaznog postupka nedvojbeno je utvrđena dinamika događaja Pokojni P. M. je po spuštanju s vozila drugog snopa kamenih ploča od dvije ploče na postavljene gredice otkačio po jednu ušku (omču) od dva čelična užeta (zahvatno sredstvo) s kuke dizalice, i to sa prednje strane ploča tj. strane okrenute vozilu, a kao se čelična užad nije mogla izvući kako je to učinjeno kod prvog snopa ploča, sa strane, optuženik pod 2. N. B. je rukujući auto dizalicom, krenuo na nepropisan način izvlačiti čeličnu užad koja su s drugom stranom i omčom ostala zakačena kukom s druge strane ploča, uslijed čega je potezanjem i čupanjem uža izazvan trzaj i iste su se naglo nakrivile prema bočnoj strani koša vozila gdje se u zoni opasnosti između vozila i ploča nalazio P. M., te su ga prikliještile o bočnu stranu vozila.

31. Ozljede koje je ovom prilikom zadobio pokojni P. M. i to ozljede prsnog koša (prijelom prsne kosti i 2-9 desnog rebra, nagnječenja srca i desnog pluća, razdor osrčja, srca, desnog glavnog bronha i desnog pluća s izljevima krvi u osrčje i desno prsište), te da je uslijed istih preminuo, utvrđeno je vještvom stalnog sudskog vještaka A. A.. Isto vještvo je vijeće prihvatilo kao stručno, logično, argumentirano, a na isto stranke nisu imale primjedbi.

32. Slijedom navedenog ovaj sud smatra utvrđenim da su optuženik pod 1. I.

V. i optuženik pod 2. N. B. ne postupajući po propisima i tehničkim pravilima o zaštitnim mjerama izazvali opasnost za život i tijelo ljudi, a kaznenim djelom prouzročena je smrt jedne osobe i to P. M., odnosno između ne postupanja po propisima optuženih i nastupjele posljedice postoji uzročno posljedična veza.

33. Za napomenuti je da je doprinos nesreći zasigurno i na strani pokojnog P. M., a što proizlazi i iz vještva.

34. U odnosu na oblik krivnje sud je utvrdio da su optuženici pod 1. I. V. i pod 2. N. B. inkriminirane prigode postupali sa nehajem, naime, oni su olako držali da će uspješno obaviti posao istovara kamenih ploča, izvlačenja užadi, ne pridržavajući se propisa, olako su držali da postupanje u suprotnosti s propisima neće dovesti do nesreće i do opasnosti za život i tijelo, kao i do smrtne posljedice, iako su kao obrtnici morali poznavati propise iz svog djelokruga, bili svjesni da je moguće ne pridržavanjem propisa koji se prvenstveno odnose na sigurnost i zaštitu na radu da dođe do opasnosti po život i tijelo, odnosno da modu ostvariti obilježja kaznenog djela.

35. Zakonom je izričito propisano kažnjavanje postupanja iz nehaja u konkretnom slučaju.

36. Dr S. B., stalni sudski vještak za psihijatriju je utvrdila da je optuženik pod 1. I. V. raspravno sposobna osoba, dok ubrojivost optuženika pod 2. N.

B. tijekom postupka nije dovedena u pitanje.

37. Nadalje, optuženici pod 1. i pod 2. su svjesni protupravnosti svog ponašanja, te su bili dužni i mogli biti svjesni da je njihovo djelo zabranjeno, naime isti nisu postupali u skladu s propisima koji normiraju njihovu djelatnost, što podrazumijeva da poznaju propise posla kojeg obavljaju.

38. Ovaj sud smatra da ne postoji nijedan ispričavajući razlog na strani optuženika pod 1. i pod 2.. Naime, optuženike ne ispričava postupanje P. M. ove prigode, te da je zasigurno doprinio nastanku štete u građanskom pravnom smislu, a o čemu ovaj sud ne odlučuje, jer je građansko pravna odgovornost mnogo širi pojam od kaznene odgovornosti. Ovakvo postupanje P. M. ne ispričava optuženike, te ne otklanja od njih kaznenu odgovornost.

39. Slijedom navedenog sud je zaključio da su optuženici pod 1. i pod 2. krivi za počinjenje kaznenog djela opisanog u izreci.

40. Prilikom odlučivanja o izboru, vrsti i mjeri kaznenopravne sankcije, vijeće je u kao olakotne okolnosti na strani optuženika pod 1. I. V. cijenio njegovu dosadašnju neosuđivanost, korektno držanje pred sudom, što je nakon predmetnog događaja obolio od PTSP-a, to što je isti događaj kod optuženika zbog gubitka prijatelja i kuma pokojnog P. M. doveo do navedenih zdravstvenih tegoba, prestanka obavljanja obrta, sama smrt P. M. za optuženika pod 1. je teža od bilo kakve izrečene kazne, a što potvrđuje i sama oštećenica M. M. M. u svom

podnesku. Otegotnih okolnosti na strani optuženika pod 1. vijeće nije našlo. Kao olakotne okolnosti na strani optuženika pod 2. N. B. vijeće je cijenio njegovu dosadašnju neosuđivanost, te držanje pred sudom, posebno otegotnih okolnosti na strani istog optuženika nije našao.

41. Uzimajući u obzir sve gore navedene okolnosti, stupanj krivnje, kao i visinu propisane kazne za počinjeno kazneno djelo (kazna zatvora od 1 godine do 8 godina), optuženik pod 1. I. V. i pod 2. N. B. su na temelju članka 222. stavak 4.

KZ/11, osuđeni svaki na kaznu zatvora u trajanju od 1 godine, kako vijeće smatra da se svrha kažnjavanja u odnosu na optuženike ipak može postići i bez izvršenja kazne, optuženik pod 1. I. V. i pod 2. N. B. je prema čl. 56. KZ/11.

izrečena uvjetna osuda s tim da se navedena kazna zatvora neće izvršiti, ako optuženici u roku od 3 godine, po pravomoćnosti ove presude, ne počine koje novo kazneno djelo. Vijeće očekuje da će takvom sankcijom, utjecati prije svega na optuženika pod 1. I.

V. i pod 2. N. B. da ubuduće više ne čini kaznena djela, te tako izraziti društvena osuda zbog počinjenog kaznenog djela, tako da svi uočavaju njegovu nedopuštenost odnosno njegovu zabranjenost, kao i utjecati na sve ostale da ne čine kaznena djela, kao i na svijest građana o pogibeljnosti kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja.

42. Odluka o troškovima postupka donijeta je uzimajući u obzir složenost, trajanje postupka, te imovinske prilike optuženika, optuženik pod 1. je umirovljenik, a pod 2. zaposlena osoba, a na temelju članka 148. stavka 1. u svezi sa člankom 145. stavkom 2. točkom 1. i 6. ZKP/08, te je optuženiku pod 1. I. V. i pod 2. N. B. naloženo podmiriti ukupan trošak postupka u iznosu od svaki po 4.000,00 (četiri tisuće) kuna, od čega iznos od 4.377,60 kuna na ime provedenog vještačenja po vještaku J. N., iznos od 1.600,00 kuna na ime vještačenja stalnog sudskog vještaka A. A., te svaki po iznos od 1.000,00 kuna na ime paušalnih troškova ovog postupka, a sve u roku 30 dana po pravomoćnosti presude.

Split, 15. lipnja 2022..

Predsjednica vijeća

Boni Gamulin Frleta, v.r.

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU: Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjerka za sud i protivnu stranu. O žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA:

- optuženiku pod 1. i pod 2.

- braniteljima optuženika pod 1. i pod 2.

- oštećenicima

- Općinskom državnom odvjetništvu

- u spis