Baza je ažurirana 12.03.2026. zaključno sa NN 157/25 EU 2024/2679
- 1 - Rev 386/2021-2
|
REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Z A G R E B |
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i Goranke Barać-Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice D. S. iz Z., OIB: ..., koju zastupa punomoćnik Z. B., odvjetnik u Z., protiv 1.tuženika K. S. iz V. G., OIB: .., zastupanog po punomoćniku T. Lj., odvjetniku u Z., 2.tuženice K. S. iz Z., OIB: ..., 3.tuženice I. B. iz Z., OIB: ..., (nasljednici iza pok. I. S.) i 4.tuženice V. S.-D. iz Z., OIB: ..., zastupane po punomoćnici M. M. M., odvjetnici u Z., radi vraćanja dara, odlučujući o reviziji 4. tuženice protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1651/18-2 od 20. ožujka 2018., kojom je preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-1727/16-46 od 29. lipnja 2017., u sjednici održanoj 13. ožujka 2024.,
r i j e š i o j e:
Prihvaća se revizija, ukida se presuda Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1651/18-2 od 20. ožujka 2018. i presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-1727/16-46 od 29. lipnja 2017. te se predmet vraća istom sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:
"I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:
"1. U ostavinsku imovinu iza pok. I. S. vraća se dar učinjen tuženiku I. S. iz Z., ..., na osnovu ugovora o darovanju od 29. rujna 1998. i to u onom dijelu u kojem je povrijeđeno pravo tužiteljice D. S. iz Z., ..., a u odnosu na 1/12 nekretnine upisane u z.k.ul.br. 2087 k.o. S., k.č.br. 909/5, radi namirenja njezinog nužnog dijela.
2. U ostavinsku imovinu iza pok. I. S. vraća se dar učinjen tuženoj V. S.-D. iz Z., ..., na osnovu ugovora o darovanju od 29. rujna 1998. i to u onom dijelu u kojem je povrijeđeno pravo tužiteljice D. S. iz Z., ..., a u odnosu na 1/12 nekretnine upisane u z.k.ul.br. 2087 k.o. S., k.č.br. 909/5, radi namirenja njezinog nužnog dijela.
3. Tuženi su dužni naknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka, u roku od 15 dana."
II. Nalaže se tužiteljici D. S. iz Z., ..., OIB: ..., da naknadi I. tuženiku I. S. iz Z., ..., OIB: ..., troškove parničnog postupka u iznosu od 10.468,75 kn, u roku od 15 dana.
III. Nalaže se tužiteljici D. S. iz Z., ..., OIB: ..., da naknadi II. tuženoj V. S.-D. iz Z., ..., OIB: ..., troškove parničnog postupka u iznosu od 9.843,75 kn, u roku od 15 dana."
2. Drugostupanjskom presudom suđeno je:
"I. Preinačuje se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-1727/16-46 od 29. lipnja 2017. i sudi:
„1. U ostavinsku imovinu iza pok. I. S. vraća se dar učinjen tuženiku I. S. iz Z., ..., na osnovu ugovora o darovanju od 29. rujna 1998. i to u onom dijelu u kojem je povrijeđeno pravo tužiteljice D. S. iz Z., ..., a u odnosu na 1/12 nekretnine upisane u z.k.ul.br. 2087 k.o. S., k.č.br. 909/5, radi namirenja njezinog nužnog dijela.
2. U ostavinsku imovinu iza pok. I. S. vraća se dar učinjen tuženoj V. S.-D. iz Z., ..., na osnovu ugovora o darovanju od 29. rujna 1998. i to u onom dijelu u kojem je povrijeđeno pravo tužiteljice D. S. iz Z., ..., a u odnosu na 1/12 nekretnine upisane u z.k.ul.br. 2087 k.o. S., k.č.br. 909/5, radi namirenja njezinog nužnog dijela.
1. i 2. tuženici dužni su tužiteljici platiti parnični troška u iznosu od 8.550,00 u roku od 15 dana.
II. Odbijaju se 1. i 2. tuženicu sa zahtjevom da im se naknadi trošak odgovora na žalbu kao neosnovan."
3. Protiv drugostupanjske presude reviziju je podnijela 4.tuženica pozivom na odredbu čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13 i 89/14 – dalje: ZPP), bez zakonom određenog prijedloga.
4. Odgovor na reviziju nije podnesen.
5. Revizija je osnovana.
6. Prema odredbi čl. 382. st. 2. ZPP, koja se u ovom slučaju primjenjuje na temelju odredbe čl. 53. st. 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 57/11), stranke mogu protiv drugostupanjske presude podnijeti (izvanrednu) reviziju ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
7. U reviziji koju podnosi na temelju odredbe čl. 382. st. 2. ZPP stranka mora određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg ju je podnijela te određeno navesti propise i druge važeće izvore prava koji se na pitanje odnose, kao i izložiti razloge zbog kojih smatra da je postavljeno pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni (čl. 382. st. 3. ZPP).
8. Dakle, iz navedenih odredbi proizlazi da je moguće pristupiti ocjeni je li riječ o pravnom pitanju važnom za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni (i s tim u vezi dopuštenosti revizije), samo onda kad revizija sadrži određeno navedeno pravno pitanje, da je riječ o pitanju o čijem rješenju ovisi odluka u konkretnom sporu i da su u reviziji određeno navedeni razlozi zbog kojih revident smatra da je to pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. U slučaju da je u reviziji izostao bilo koji od navedenih elemenata nema pretpostavki za razmatranje takve revizije u smislu odredbe čl. 382. st. 2. ZPP.
9. U reviziji 4.tuženica postavlja pitanja koja glase:
"Može li se utvrditi povreda nužnog dijela bez utvrđenja cjelokupne imovine ostavitelja?
Je li povrijeđeno pravo na nužni dio bez utvrđenja cjelokupne imovine ostavitelja?
Je li sud povrijedio pravilo o teretu dokazivanja zaključujući da je povrijeđeno pravo tužiteljice na nužni dio bez prethodnog utvrđenja vrijednosti cjelokupne imovine ostavitelja?
Je li dar učinjen na bilo koji način u smislu odredbe članka 89. Zakona o nasljeđivanju prepuštanje od strane ostavitelja svog dijela bračne stečevine u korist majke zajedničkog djeteta koje je njezin jedini zakonski i nužni nasljednik?
Je li okolnost iz koje se može zaključiti volja ostavitelja da se dar ne uračunava u nasljedni dio u smislu članka 89. stavak 3. Zakona o nasljeđivanju raspolaganje imovinom na način da svatko od djece na posredan ili neposredan način stekne određeni dio imovine ostavitelja?"
10. U odnosu na prvo i drugo pitanje naznačeno u reviziji, u smislu razloga važnosti istog, 4.tuženica ukazuje na odluke Županijskog suda u Splitu u predmetu Gž-2629/15 i u predmetu Županijskog suda u Dubrovniku Gž-774/15 tvrdeći da je riječ o pravnom shvaćanju koje je nepodudarno shvaćanju nižestupanjskih sudova u ovom predmetu.
11. Predmet spora je zahtjev za vraćanje dara radi povrede nužnog dijela.
12. Prvostupanjski sud je polazeći od utvrđenja da su stranke djeca sada pok. I. S., iza kojeg je vođen ostavinski postupak kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod brojem O-3689/04, da je ostavitelj svom sinu sada pok. I. S. i kćeri V. S.-D. darovao nekretninu na S., da je tužiteljica u ostavinskom postupku tražila povrat dara do visine nužnog dijela što su joj naprijed navedeni priznali ali su tražili da se tužiteljici uračuna dar koji je njena majka primila od pok. I. S. kao bračnog druga, da su isti tužiteljici priznali pravo na nužni dio, da je pok. I. S. s majkom tužiteljice dogovorio da njoj pripadne dvosobni stan u Z., a da će on raspolagati s nekretninom na S., u bitnom zaključuje da majka tužiteljice nije polagala nikakva prava na nekretninu na otoku S., slijedom čega da nužni dio tužiteljice ničim nije povrijeđen. Stoga je prvostupanjski sud odbio tužbeni zahtjev.
13. Suprotno shvaćanju prvostupanjskog suda, drugostupanjski sud je ocijenio da je zahtjev tužiteljice za namirenje njezinog nužnog dijela osnovan, a time i njen zahtjev da se u ostavinsku imovinu iza pok. I. S. uračuna i dar koji je ostavitelj darovao ranijem 1.tuženiku sada pok. I. S. i tuženici V. S.-D. Drugostupanjski sud se preinačivši prvostupanjsku presudu pozvao i na odredbu čl. 77. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine", broj 48/03, 163/03 i 35/05 – dalje: ZN) i odredbu čl. 39. st. 2. ZN.
14. Radi odgovora na prvo i drugo pitanje naznačeno u reviziji koja je ovaj sud ocijenio važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni (jer praksa viših sudova nije jedinstvena), valja poći od odredbe čl. 77. st. 1. i 2. ZN:
"(1) Nužni dio je povrijeđen kad je ukupna vrijednost raspolaganja oporukom i/ili vrijednost darova tolika da zbog nje nužni nasljednik ne bi dobio punu vrijednost svoga nužnoga dijela (članak 70. stavak 5.).
(2) Pri utvrđivanju ukupne vrijednosti oporučnih raspolaganja i darova uzimaju se u račun i oni darovi i raspolaganja oporukom za koja je ostavitelj naredio da se ne uračunavaju nužnom nasljedniku u njegov nasljedni dio."
te odredbe čl. 71. ZN:
"(1) Vrijednost ostavine na temelju koje se izračunava vrijednost nužnog dijela utvrđuje se na sljedeći način:
1. Najprije treba popisati i procijeniti sva dobra koja je ostavitelj imao u času smrti, računajući tu i sve ono čime je raspolagao oporukom, kao i sve njegove tražbine, pa i one koje ima prema nekom nasljedniku, osim tražbina koje su očito nenaplative.
2. Od utvrđene vrijednosti dobara koja je ostavitelj imao u času smrti odbij se iznos ostaviteljevih dugova, iznos troškova popisa i procjene ostavine i troškova pokopa ostavitelja.
3. Tako dobivenom ostatku pribraja se vrijednost svih darova koje je ostavitelj učinio na bilo koji način nekom zakonskom nasljedniku, bez obzira nasljeđuje li ostavitelja, pa i darova učinjenih nasljednicima koji se odriču nasljedstva, kao i onih darova za koje je ostavitelj naredio da se ne uračunaju nasljedniku u njegov nasljedni dio.
4. Tome se pribraja i vrijednost darova koje je ostavitelj u zadnjoj godini svoga života učinio drugim osobama koje nisu zakonski nasljednici, osim manjih uobičajenih darova.
(2) Neće se uzimati u ovaj račun te se neće pribrajati vrijednost darova učinjenih za postignuće općekorisnih svrha, kao ni darova koji se na temelju samoga zakona ne uračunavaju nasljedniku u njegov nasljedni dio."
iz kojih jasno proizlazi da se povreda nužnog dijela ne može utvrditi bez utvrđenja cjelokupne imovine ostavitelja. Time je ujedno odgovoreno na pitanja koja je ovaj sud ocijenio važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni (obzirom na različitu praksu viših sudova o tim pitanjima).
15. Slijedom navedenog, drugostupanjski sud je donoseći pobijanu presudu pogrešno primijenio materijalno pravo kada je preinačio prvostupanjsku presudu i tužbeni zahtjev prihvatio, dok je prvostupanjski sud očito potpuno izgubio iz vida naprijed navedene zakonske odredbe, slijedom čega je činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno.
16. Stoga je valjalo prihvati reviziju, pa iako je istu podnijela samo tuženica V. S.-D., a jer su svi tuženici u ovom postupku jedinstveni suparničari u smislu odredbe čl. 201. ZPP (budući se predmetni spor može riješiti samo na jednak način prema svim nasljednicima pok. I. S.), to je obzirom na sve izloženo, na temelju odredbe čl. 395. st. 2. ZPP riješeno kao u izreci.
17. U odnosu na preostala pitanja postavljena u reviziji, nisu ispunjene zakonske pretpostavke za razmatranje istih u smislu odredbe čl. 382. st. 2. i 3. ZPP jer su izostali razlozi važnosti tih pitanja.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.