Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29 a

Poslovni broj: Gž-351/2022-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, po sutkinji tog suda Vesni Kuzmičić kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja 1. Z. T. iz Z., OIB: ..., 2. T. T. iz Z., OIB: ... i 3. B. T. iz Z., OIB ..., svi zastupani po punomoćnici J. M., odvjetnici u Z., protiv protustranke T.-T. S. iz Z., OIB: ..., radi osiguranja dokaza, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj 87 R1-36/2020-9 od 17. siječnja 2022., 15. lipnja 2022.,

r i j e š i o  j e:

Ukida se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj 87 R1-36/2020-9 od 17. siječnja 2022. i predmet vraća sudu prvog stupnja na daljnje postupanje.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem prvostupanjskog suda odbijen je prijedlog za osiguranje dokaza koji je podnesen tome sudu 24.1.2020.

2. Protiv navedenog rješenja žale se predlagatelji te rješenje pobijaju u cijelosti zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje u tekstu: ZPP), predlažući pobijano rješenje ukinuti i premet vratiti sudu prvog stupanja na ponovno odlučivanje.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba je osnovana.

5. Sud prvog stupnja donio je rješenje kao u izreci pobijanog rješenja, smatrajući kako u postupku osiguranja dokaza nema mjesta utvrđivanju okolnosti vrste i visine štete kao niti vrste i opsega radova te njihove vrijednosti radi sanacije štete, a niti možebitne mogućnosti nastanka budućih događaja, donosno mogućnosti nastanka klizišta i posljedica radova za sanaciju na stabilnost zgrada i eventualne opasnosti nastanka daljnje štete za ljude i imovinu. Naime, vrsta i visina štete, kao i vrsta i opseg radova nužan za sanaciju te njihova vrijednost, su okolnosti koje se mogu bez ikakvih poteškoća utvrđivati kasnije u odgovarajućem parničnom postupku, a u kojem se može eventualno utvrđivati i postojanje buduće štete.

6. Smisao postupka osiguranja dokaza da je isključivo izvođenje onog dokaza za koji postoji opravdana bojazan da se kasnije neće moći izvesti ili da će njegovo kasnije izvođenje dokaza biti otežano i ništa više od toga. Takav postupak da ne služi tome da se utvrđuju pretpostavke nečije odgovornosti za štetu. Za takvo što da predlagatelji trebaju pokrenuti odgovarajući parnični postupak, u kojem se bez poteškoća mogu izvesti dokazi, čije provođenje predlažu predlagatelji u ovom postupku.

7. Prema stavu prvostupanjskog suda, jedino što bi predlagatelji u ovom postupku mogli osnovano tražiti (ako namjeravaju promijeniti postojeće stanje opisanog brda s namjerom saniranja eventualne štete), jest da se evidentira postojeće stanje (a to predlagatelji ne traže) prije sanacije. Na temelju toga da bi se u eventualnom budućem postupku radi naknade štete vidjelo stanje prije izvršene sanacije te bi se moglo bez ikakvih poteškoća utvrditi koji su radovi bili potrebni radi otklanjanja štete, ako bi protivna strana isticala prigovore da su radovi koje su predlagatelji izveli bili nepotrebni.

8. Smisao postupka za osiguranje dokaza da nije pružanje informacije predlagateljima o vrsti štete, njezinoj visini i cijeni sanacije niti o eventualnoj mogućnosti nastanka buduće štete, već samo izvođenje dokaza koji se kasnije ne bi mogli izvesti, u konkretnom slučaju, s obzirom da sami predlagatelji navode da imaju nužnu potrebu saniranja nastale štete, osiguranje dokaza da može biti samo evidentiranje postojećeg stanja prije izvršene sanacije, kako to predlagatelji nisu tražili, njihov zahtjev je odbijen kao neosnovan.

9. Gore navedeni zaključak prvostupanjskog suda, međutim, ne prihvaća ovaj žalbeni sud.

10. Prema odredbi članka 272. stavak 1. ZPP-a, ako postoji opravdana bojazan da se neki dokaz neće moći izvesti ili da će njegovo kasnije izvođenje biti otežano, može se u tijeku, a i prije pokretanja parnice, predložiti da se taj dokaz izvede.

11. Prema odredbi članka 274. ZPP-a, predlagatelj je u podnesku u kojem traži osiguranje dokaza dužan naznačiti prava čija zaštita ovisi o činjenicama koje se imaju utvrditi predloženim dokazom, razloge iz kojih smatra da je izvođenje toga dokaza nužno radi utvrđenja tih činjenica, te zašto se kasnije on neće moći izvesti ili će njegovo izvođenje biti otežano. U podnesku treba navesti ime i prezime protivnika, osim ako iz okolnosti proistječe da on nije poznat.

12. Sukladno navedenim zakonskim odredbama, a cijeneći navode prijedloga predlagatelja, ovaj sud, suprotno stavu prvostupanjskog suda, zaključuje kako su predlagatelji u svom prijedlog, radi osiguranja dokaza doista i tražili da se utvrdi postojeće stanje prije sanacije. Naime, u t. točki 1. t. točka IV. prijedloga, predlagatelji su tražili da se izvrši očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještake odgovarajućih struka i to vještaka šumarske, građevinske i geotehničke struke. Navedenim očevidom svakako bi se evidentiralo postojeće stanje na nekretnini predlagatelja prije sanacije, a vještaci naprijed navedenih struka bi utvrdili visinu i vrstu štete.

13. Prvostupanjski sud u pobijanom rješenju obrazlaže razloge zašto je odbio prethodno osiguranje dokaza provođenjem vještačenja, ali ne obrazlaže razloge odbijanja provođenja dokaza očevidom na licu mjesta.

14. Nadalje, čak i da predlagatelji nisu predložili prethodno osiguranje dokaza izvođenjem dokaza očevidom na licu mjesta, sud prvog stupnja je trebao dopustiti osiguranje dokaza u onom dijelu u kojem je našao osnovanim.

15. Stoga je, neosnovanim odbijanjem prijedloga radi osiguranja dokaza prvostupanjski sud predlagatelje onemogućio u ostvarivanju prava na pristup sudu koji je važan aspekt prava na sud kao jednog od čimbenika prava na pošteno suđenje zajamčenim i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda (članak 6. stavak 1.), koje je pravo, pak usko povezano s pravom na djelotvoran pravni lijek (članka 3. iste Konvencije).

16. Slijedom iznesenog, a sukladno odredbi članka 380. točka 3. ZPP-a, valjalo je odlučiti kao u izreci pobijanog rješenja.

U Splitu 15. lipnja 2022.

Sutkinja:

Vesna Kuzmičić, v. r.