REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U OSIJEKU

Osijek, Trg A. Starčevića 7/II

Poslovni broj: 2 Us I-719/2021-29

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Osijeku, po sucu Berislavu Babiću uz sudjelovanje zapisničarke Adele Franc, u upravnom sporu tužiteljice Lj. Đ. iz O. …. koju zastupa opunomoćenik Z. Đ., O., protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Zagreb, kojeg zastupa službena osoba S. S., uz sudjelovanje zainteresirane osobe M. R., O., OIB … kojeg zastupa S. V., odvjetnik u O., radi inspekcijskog postupka građenja, 14. lipnja 2022.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice za poništavanje rješenja Državnog inspektorata Republike Hrvatske KLASA: UP/I-362-02/20-26/3, URBROJ: 443-01-15-21-6 od 9. srpnja 2021.

II Odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljice za naknadom troškova upravnog spora u iznosu od 3.000,00 (tri tisuće) kuna.

III Nalaže se tužiteljici da zainteresiranoj osobi nadoknadi troškove upravnog spora u iznosu od 9.375,00 (devet tisuća tri stotine sedamdeset i pet) kuna i to sve u roku od 30 (trideset) dana računajući od pravomoćnosti odluke o troškovima spora.

Obrazloženje

1. Tuženik je rješenjem KLASA: UP/I-362-02/20-26/3, URBROJ: 443-01-19- 01/1-20-1 od 15. listopada 2020. koje je doneseno u ponovljenom postupku temeljem presude ovoga suda poslovni broj: 6 UsI-1260/2020-9 od 18. ožujka 2021., odbio prigovor tužiteljice izjavljen protiv obavijesti Sektora za nadzor građenja, Službe izvršenja inspekcijskih rješenja KLASA: 362-02/19-12/346, URBROJ: 443-01-18- 02/1-20-04 od 21. rujna 2020., kojom se tužiteljica, kao poznati podnosilac prijave u predmetu inspekcijskog nadzora građenja stambene građevine na adresi u O., u kojemu je investitor M. R. obavještava da u predmetnoj stvari nisu utvrđene nepravilnosti.

2. Tužiteljica u pravodobno izjavljenoj tužbi od 17. lipnja 2021. traži donošenje odluke radi propuštanja tuženika da u zakonom propisanom roku odluči o zahtjevu, pozivajući se na rok od 60 dana za donošenje odluke. Tijekom spora proširuje tužbeni zahtjev na osporavano rješenje te navodi da tuženik nije ispoštovao rok koji je određen od strane suda za donošenje rješenja te da je rješenje donio nakon što je primio tužbu zbog šutnje administracije. Navodi da tuženik nema volje utvrditi stvarnu visinu nezakonito izgrađenog objekta jer se radi o postupku drugog stupnja i objašnjava da je na terenu bila građevinska inspektorica koja je kontaminirala svoj rad sudjelovanjem u prvostupanjskom postupku. Ukazuje da ne može ista inspektorica sudjelovati i u postupku drugog stupnja. Predlaže vještačenje visine zapadnog zida s ulice (početak) i dvorišne strane (završetak) spornog objekta, uvid u građevinski projekt i građevinsku dozvolu te da se sasluša kao svjedok načelnik sektora građenja u Državnom inspektoratu. Predlaže sudu da tužbu usvoji i naloži Državnom inspektoratu provođenje mjera i sankcija radi otklanjanja nezakonito utvrđene prekomjerne visine sporne nekretnine te usklađivanje sa građevinskom dozvolom ili da sud sam meritorno riješi stvar.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu od 19. srpnja 2021. navodi da osporava navode iz tužbe te u prilogu dostavlja osporavano rješenje od 15. listopada 2020.

4. Tužiteljica je dana 16. kolovoza 2021. ovom sudu podnijela tužbu koja se vodi pod brojem: Us I-990/2021-1 protiv rješenja tuženika. U tužbi se poziva na procesne povrede navodeći da nije utvrđena činjenica prekomjerne visine te da je višestruko prekoračen zakonom propisani rok. Ukazuje na materijalne povrede koje sa sastoje u tome da je građevinska inspektorica koja je sudjelovala u nezakonitosti u prvom stupnju ponovno sudjelovala u drugom stupnju, da je obrazloženje odluke nerazumljivo, proturječno i pogrešno te pogrešno utvrđeno činjenično stanje. Kao obrazloženje navodi da je prijavu podnijela kako bi se utvrdile nepravilnosti visine objekta koja iznosi 7,97 m do 8,78 m što je protivno građevinskoj dozvoli kojom je odobrena visina od 7,64 m. Tvrdi da joj je nezakonitom visinom susjedne kuće umanjena vrijednost njezine nekretnine ističući nemogućnosti zamjene ili popravka oluka za odvodnju oborina, naružen izgled, nefunkcionalnu prekomjernu visina bez opravdanog razloga. Napominje da građevinska inspektorica nije u roku izašla na teren, već nakon 137 dana i da inspektorica nije niti bila na terenu, kao što nije izvršila mjerenje zida do međe s njezine desne strane. Navodi da je od građevinske inspekcije iz Osijeka tražila odgovor na pitanje prekomjerne visine objekta na koji nije dobila odgovor radi čega je prijavila nezakonitosti rada Državnom inspektoratu u Zagrebu u kojem traži provedbu nadzora na predmetnoj nekretnini u O. radi kontrole i izmjere visine izgrađenog objekta te pokretanje stegovnog postupka protiv službenih osoba koje su sudjelovale u postupku. Napominje da nije poslan neovisni građevinski inspektor niti angažiran ovlašteni sudski vještak da utvrdi točnu visinu spornog objekta. Dodaje kako je tuženik ponovno angažirao građevinsku inspektoricu koja je sudjelovala u prvostupanjskom postupku te navodi da je građevinska inspektorica sudjelovala u obavljanju očevida 25. lipnja 2020. dajući upute geodeti D. D. što treba napisati u svoje očitovanje koje dostavlja Državnom inspektoratu u Zagreb. Napominje da je sudski vještak I. O. potvrdio nepravilnosti prekomjerne izgradnje za razliku od geodete D. D. koji nije sudski vještak. Ponavlja da traži građevinsko vještačenje pozivajući se na geodetski situacijski nacrt koji je priložila uz tužbu. Osporava dio obrazloženja rješenja tuženika u kojem se navodi visina spornog zida te obrazlaže da sporni zid nema izjednačenu visinu, da na sjevernoj strani (dvorišnoj) ima visinu 7,97 m dok na uličnoj strani ima visinu između 8,25 m do 8,78 m što je utvrdio ovlašteni sudski vještak I. O. Predlaže dokazne prijedloge kao u tužbi od 17. lipnja 2021. te dodaje da se drugostupanjsko tijelo nije držalo pravnog shvaćanja i primjedaba suda. Također da je propustilo donijeti odluku u roku od 60 dana i da nije poslan građevinski inspektor koji će utvrditi visinu spornog zida niti je angažiran sudski vještak.

5. Tuženik u odgovoru na tužbu od 27. rujna 2021. navodi da osporava navode iz tužbe te ističe da je visina zida mjerena od strane ovlaštenog sudskog vještaka Geometar Osijek koji je izradio geodetski elaborat kojim je prikazano stanje na terenu te da radi iznesenoga ostaje kod navoda danih u obrazloženju akta koji se osporava.

6. Zainteresirana osoba investitor M. R. dostavlja odgovor na tužbu u kojem navodi da želi sudjelovati u sporu te se priklanja navodima iz odgovora na tužbu tuženika. Ističe kako je motivacija tužiteljice za pokretanje ovog postupka očigledno uvjetovana njezinom procesnom pozicijom u parničnim postupku koji se vodi pred Općinskim sudom u Osijeku u kojem se ista nalazi u svojstvu tužiteljice u kojem je zainteresirana osoba tuženik pa predlaže sudu pribaviti spis predmeta jer se u njemu predlažu isti dokazni prijedlozi. Dodaje da je nejasan pravni interes tužiteljice za vođenje ovog postupka, predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev.

7. U skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16. – odluka Ustavnoga suda Republike Hrvatske 29/17. i 110/21., dalje: ZUS).) odgovori na tužbu dostavljeni su tužiteljici putem opunomoćenika.

8. Utvrđeno je da je tužiteljica podnijela dvije odvojene tužbe protiv rješenja tuženika te je sud sukladno odredbama članka 113. i 114. Sudskog poslovnika izvršio spajanje ovosudnog spisa poslovni broj: UsI-990/2021 na spis UsI-719/2021 radi provođenja jedinstvenog postupka.

9. Dana 30. studenog 2021. kod ovoga suda održana je rasprava u nazočnosti opunomoćenika tužiteljice i opunomoćenika zainteresirane osobe, dok na raspravu nije pristupio uredno pozvani tuženik pa je rasprava na temelju odredbe članka 39. stavka 2. ZUS, održana u njegovoj odsutnosti.

10. Na raspravi opunomoćenik tužiteljice izjavljuje da ostaje kod tužbe i svih navoda iz iste. Ističe da se 18. lipnja 2018. tužiteljica obratila građevinskoj inspekciji radi nepravilnosti u smislu izgradnje objekta na susjednoj nekretnini na adresi O., i to radi prekomjerne visine, kako je to pojašnjeno u tužbi. Tužiteljica i dalje smatra da građevinske inspekcija nije na odgovarajući način izmjerila gabarite sporne nekretnine te da je od prijave prošlo tri i pol godine pa je stajališta da su isti trebali angažirati određene stručne osobe radi sporne visine objekta. U postupku je sudjelovala građevinska inspektorica T. J. za koju smatra da je nestručna i kontroverzna, obzirom da po prijavi nije postupala u navedenom predmetu zbog čega se tužiteljica predstavkama obraćala građevinskoj inspekciji, o čemu prilaže dokaze u vidu podnesaka od 18. lipnja i 27. studenog 2018. Nadalje, ističe da po otvaranju postupka i početka postupanja inspekcije, investitor ruši sjeverni zid sporne građevine, iako je sporan zapadni zid pa tužiteljica postavlja pitanje ukoliko je sve izvršeno u skladu sa zakonom, zašto je došlo do predmetnog rušenja. Činjenicu rušenja zida tužiteljica dokazuje fotografijama koje prilaže u spis. Tužiteljica je u pogledu spornog slučaja angažirala više vještaka te su isti u svojim nalazima prvenstveno utvrdili da visina građevina nije ista u svim njenim dijelovima. Tako je utvrđeno da zid s dvorišne strane ima visinu 7,97 m, dok s ulične strane variraju nalazi vještaka te jedan čak utvrđuje visinu od 8,25 m do visine od 8,78 m, što je utvrdio G. d.o.o. O.. Sve navedeno je izvan dopuštenih gabarita Zakona o gradnji. Građevinska dozvola izdana je na visinu od 7,64 m, a što je vidljivo i iz glavnog projekta na kojem je prikazana visina građevine. Nakon što je postupak pokrenut građevinska inspekcija angažirala je vještaka D. D. iz G. d.o.o. te je isti donio novi nalaz iz kojeg proizlazi manja visina, odnosno visina u gabaritima. Međutim, vještak I. O. iz istog ureda angažiran je od strane tužiteljice, a isti je ovlašteni sudski vještak, za razliku od kolege D. te je utvrdio da se radi o prethodno opisanoj visini od 8,78 m. Ukazuje i kako se prilikom donošenja odluke u prvom i drugom stupnju kontinuirano pojavljuje inspektorica J. te ista postupa na način kako je to opisano u tužbi, a na štetu tužiteljice, a posebno naglašavamo da ista prilikom izlaska na teren i očevid nikada nije pozvala tužiteljicu. Sve navedeno protivno je članku 15. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne Novine, 47/09, dalje: ZUP). Postoje indicije da je sporna inspektorica u bliskim odnosima s obitelji R., a što je vidljivo i iz određene osmrtnice iz G. S. od 1. i 2. veljače 2020. Ističe i da je sporan način na koji se vršila izmjera visine samog objekta, obzirom da iz stanja spisa proizlazi kako visina nije mjerena od kote 0,0 m, već od 0,60 m pa se i tu radi o nezakonitosti. Zatim navodi kako je nejasno zbog čega zainteresiranoj osobi ne odgovara gradnja objekta u zadanim gabaritima kada je na zapisniku kod prijave gradnje radi ishođenja građevinske dozvole izjavio da njegova nekretnina neće imati nikakvu vezu s nekretninom tužiteljice, međutim dogodilo se suprotno te se nekretnina naslonila na susjednu nekretninu, a što izaziva čuđenje i samih slučajnih prolaznika. Napominje i kako D. D. nije ovlašteni sudski vještak o čemu prilaže očitovanje Županijskog suda u Osijeku.

11. Opunomoćenik zainteresirane osobe izjavio je da ostaje kod odgovora na tužbu i svih navoda iz istoga. Ističe kako ne želi ulaziti u činjenicu da li je tužiteljica bila pozivana da sudjeluje u upravnom postupku, ali da je iz stanja spisa, odnosno dokaza kada je vršeno naknadno mjerenje, proizlazi da je ista bila osobno pozivana od strane građevinske inspekcije, kako osobno tako i putem opunomoćenika. Ustraje na stajalištu kako je ova upravna stvar nepotrebna u svjetlu činjenice da se između istih stranaka vodi postupak na Općinskom sudu radi vlasničke tužbe, a u kojem će se utvrditi sve eventualne sporne činjenice u smislu visine spornog objekta. Dodaje i da je nakon presude ovoga suda od strane građevinske inspekcije izvršen ponovni očevid na licu mjesta te je laserskim mjerenjem utvrđeno kako se nekretnina u smislu visine vodi u gabaritima. Zbog toga je mišljena da tužiteljica nema status stranke u postupku građevinske inspekcije te se ovakvim postupanjem šikanira zainteresirana osoba.

12. Opunomoćenik tužiteljice dodao je kako se parnica kod Općinskog suda vodi u pogledu drugih okolnosti, dok u pogledu navedenog laserskog mjerenja u ponovnom postupku ukazuje da je u istome ponovno sudjelovala sporna inspektorica i to putem svojih sugestija pa je isto nezakonito. Pravni interes tužiteljice sastoji se u činjenici da je uslijed visine susjednog objekta umanjena vrijednost njene nekretnine pa tužiteljica ustraje na svojim stajalištima i stavovima. Nakon toga opunomoćenik tužiteljice izjavljuje kako smatra da nije potrebno izvoditi personalne dokaze u vidu saslušanja svjedoka, već je potrebno izvesti dokaz građevinskim vještačenjem na okolnosti visine spornog objekta, odnosno njegove usklađenosti s građevinskom dozvolom i pripadajućim elaboratom, a sve u smislu odredbi Zakona o gradnji.

13. Opunomoćenik zainteresirane osobe izjavljuje da se protivi izvođenju dokaza građevinskim vještačenjem jer smatra da iz prethodnog iznesenog stajališta tužitelja jasno proizlazi kako će se sve bitne okolnosti utvrditi u postupku pred redovnim sudom.

14. Dana 7. lipnja 2022. kod ovoga suda održana je rasprava u nazočnosti opunomoćenika tužiteljice i opunomoćenika zainteresirane osobe, dok na raspravu nije pristupio uredno pozvani tuženik koji svoj izostanak nije opravdao i vještak koji je svoj izostanak opravdao pa je rasprava na temelju odredbe članka 39. stavka 2. ZUS održana u odsutnosti tuženika i vještaka, obzirom da su se prisutni suglasili da se rasprava održi bez prisutnosti vještaka.

15. Opunomoćenik tužiteljice izjavio je da ostaje kod tužbe i svih navoda iz iste, kao i kod očitovanja na nalaz i mišljenje vještaka te kod navoda iz svih dostavljenih podnesaka. Prvenstveno navodi kako se u očitovanju tuženika na nalaz i mišljenje vještaka ponovno u potpisu nalazi inspektorica T.J., čije postupanje je osporavao tijekom provedenog inspekcijskog nadzora i radi čijeg postupanja je i došlo do ovog upravnog spora pa smatra da ta osoba ne može davati nikakva očitovanja, jer je sudjelovala kao službena osoba u prvostupanjskom postupku, dok je tuženik drugostupanjsko tijelo, a posebno osporavamo da bi ista mogla sudjelovati u ovom upravnom sporu budući je to protivno članku 15. stavku 2. ZUS. Ističe da je vještak u svom nalazu iskazao da je bio totalno nepripremljen bez tehničkih pomagala i adekvatnog alata za mjerenje te navod slijedeće prigovore za koje smatra da ih vještak nije otklonio: 1. Nije objasnio kako je odredio početnu točku mjerenja kao najnižu kotu terena +/- 0,00 m. 2. Zašto u nalazu navodi zaravnat teren, odakle preuzima taj pojam i zašto smatra da naknadno može mijenjati uvjete pod kojima je izdana pravomoćna građevinska dozvola. 3. Koje dokumente je koristio pri izradi elaborata vještačenja 4. Da li je dno cijevi i vrh žardinjere najniža kvota mjerenja. 5. Objasniti što je radio 15 minuta u kući u objektu zainteresirane osobe. 6. Tko mu je bio glavi pomoćnik pri mjerenju. 7. Zašto je izmjerenu visinu još dodatno smanjio za 16 cm. Vještak nije u roku izradio nalaz i predviđena je novčana kazna radi odugovlačenja postupka. Od četiri točke mjerenja vještak je izmjerio samo jednu, a to je 25% od zadanog posla. Znači da je napravio samo ¼ vještačenja te bi njegova naknada trebala iznositi 750,00 kn od zatraženog iznosa. Smatra i da isti nije mjerenje izvršio s obzirom na najnižu kotu objekta, a kako je to pobliže pojašnjeno u očitovanju. Zaključno, tužiteljica se protivi nalazu vještaka iz kojih je vidljiva sumnja u njegovu nepristranost, nekompetentnost. Isti je izjavio da mu je to prvo mjerenje. U prilog svojih tvrdnji prilaže sliku iz tehničkog izvješća geometra, a koja se nalazi u spisu na 50. stranici, a koju je priložio punomoćnik V. Radi otklanjanja nejasnoća i zabluda, jer nalaz vještaka nije razjasnio činjenice, tužiteljica se obratila Zavodu za urbanizam i izgradnju i prilaže njihovo mjerenje. Iz navedenog je vidljivo stvarno stanje na terenu i stvarna visina objekta u odnosu na sve četiri točke. U predmetu se nalaze dva mjerenja koja pokazuju prekomjernu visinu. Tužiteljica je do sada investirala u tri mjerenja visine i za to platila 8.500,00 kn radi neodgovornog, bahatog i nezakonitog ponašanja investitora sporne nekretnine. Kao još jedan dokaz prilaže fotografije umjetno zasutog i povišenog terena sporne nekretnine, a kao dokaz se prilažu tri fotografije, gdje je na prvoj vidljivo da nestaje temelj tužiteljičinog zida, prvi red blokova zida i dio drugog reda blokova zida. Na drugoj je prikazana visina ispod odvodne cijevi i na trećoj vrh žardinjere po kojoj je vještak također mjerio.

16. Opunomoćenik zainteresirane osobe izjavljuje da ostaje kod odgovora na tužbu i svih navoda iz istoga. Ističe da ne stavlja nikakve primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka, budući je isti u korelaciji sa stvarnim i geodetskim stanjem koje je utvrđeno tijekom provedenog postupka na temelju svih mjerenja. Smatra da se prigovori tužiteljice odnose na tehničke stvari i da isti nemaju utjecaja na utvrđenu činjenicu da visina predmetnog objekta ne odstupa od zakonskih okvira te da su i njeni prigovori neosnovani.

17. Opunomoćenik tužiteljice se protivio navodima opunomoćenika zainteresirane osobe te ističe da je postupak rezultat kontroverznog postupanja inspektorice J. i to na način kako je obrazloženo u tužbi i svim podnescima te navodima sa prethodnog ročišta.

18. Tijekom dokaznoga postupka sud je izvršio uvid u spis, nalaz i mišljenje vještaka K. K. te uvid u spis tuženika i sve isprave koje prileže istima.

19. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, a sukladno odredbi članka 55. stavak 3. ZUS sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

20. Prema stanju spisa predmeta upravnog postupka te dokaza koji prileže istome proizlazi da je temeljem prijave tužiteljice od 18. lipnja 2018. nadležnom uredu inspekcijski nadzor glede zakonitosti građenja na građevinske inspekcije u Osijeku

lokaciji u O. obavljen dana 8. studenoga 2018. i 16. studenoga 2018. prilikom kojega je utvrđeno da je građevina izvedena prema glavnom projektu te je izdana obavijest nakon kojega je podnositeljica prijave, ovdje tužiteljica izdavanjem obavijesti KLASA: 362-02/18-16/2040, URBROJ: 531-07-1-4-7-18-4 od dana 19. studenoga 2018. obaviještena da nisu povrijeđene odredbe Zakona o gradnji te da nema elemenata za postupanje građevinske inspekcije.

21. Po ponovljenoj prijavi tužiteljice od 27. studenoga 2018. prvostupanjsko tijelo je obavilo očevid na terenu radi inspekcijskog nadzora 6. prosinca 2018. prilikom kojega je izmjereno da visina od podne ploče prizemlja iznosi 7,52 m nakon kojega je izdana obavijest KLASA: 363-02/18-16/2040, URBROJ: 531-07-1-4-7-18-7 od 7. prosinca 2018. u kojoj se tužiteljica upućuje da ukoliko građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi da nema povrede propisa o tome obavještava poznatog podnosioca prijave. Ističe se da je po njezinoj prijavi utvrđeno da nema povrede odredbi Zakona o gradnji te da je po prijavi već postupljeno izdavanjem prethodne obavijesti, također da se postupanje u predmetnoj upravnoj stvari smatra dovršenim.

22. Dana 12. rujna 2019. tužiteljica podnosi prijavu Državnom inspektoratu Republike Hrvatske na okolnosti nezakonitosti u radu Građevinske inspekcije u O. u kojem opisuje prethodno naveden tijek događaja te napominje da je građevinska inspektorica na očevidu koristila samo fotoaparat. Navodi da je nekoliko dana nakon 5. studenoga 2018. investitor srušio zid sjevernog pročelja koji nije bio po projektu i smanjio njegovu visinu za više od 1 metra te da je ostao sporni zapadni zid koji je prekomjerne visine. Napominje da građevinska inspekcija u svojoj obavijesti ne navodi točnu visinu nego samo konstatira da je visina prema projektu.

23. Državni inspektorat je izdao obavijest KLASA: 362-02/19-12/346, URBROJ: 443-01-18-02/1-20-04 od 21. rujna 2020. U obavijesti se očituje da se ukupna visina mjeri od konačno zaravnata i uređena terena na kojem se gradi te da je iz geodetskog situacijskog nacrta stvarnog stanja razvidno da je odstupanje izvedenog stanja u okviru dopuštenog kako je propisno člankom 19. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17, 39/19, dalje: Zakon o gradnji) te da radi iznijetoga nisu utvrđene nepravilnosti u postupanju nadležne građevinske inspekcije u predmetnoj stvari. Protiv rješenja Državnog inspektorata KLASA: UP/I-362-02/20-26/3, URBROJ: 443-01-19-01/1-20-1 od 15. listopada 2020. kojim je odbijen prigovor tužiteljice, kod ovog suda je vođen sudski spor pod brojem poslovni broj: 6 UsI-1260/2020-9 od 18. ožujka 2021. kojim je predmetno rješenje poništeno i predmet vraćen na ponovni postupak u kojem je doneseno rješenje koje je predmet tužbenog zahtjeva.

24. Osporavano rješenje doneseno je temeljem podataka iz spisa prvostupanjskog postupka te geodetskog situacijskog nacrta stvarnog stanja oznake 038-19/NG-2020 od 27. lipnja 2020. izrađenom po ovlaštenom inženjeru geodezije D. D., dipl.ing.geod. za koji treba ukazati da je naknadno ispravljen što je vidljivo iz tehničkog izvješća u kojem se navodi da je dopunjen podatak o visini između projektiranog vrha završnog nivoa na koji će se postaviti betonske ploče i vrha objekta te iz istog proizlazi da trenutna visina 7,91 m, dok visina od projektirane visine tla do vrha objekta iznosi 7,70 m koju drugostupanjsko tijelo uzima kao relevantan podatak. Također je utvrđeno da se mjerenje podudara s mjerenjem građevinske inspektorice obavljenim dana 23. lipnja 2020.

25. Iz spisa je vidljivo i da je tužiteljica u prvostupanjskom postupku inzistirala na utvrđenju visine građevine te osporava visinu koju je u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrdila građevinska inspektorica, odnosno da je visina 7,70 m, ukazujući da

sud

se podaci ne podudaraju s podacima iz geodetskog situacijskog nacrta, stoga je na prijedlog tužiteljice odredio vještačenje po ovlaštenom sudskom vještaku sa zadatkom utvrditi visinu objekta koji se nalazi na adresi …, odnosno njegovu usklađenost s pripadajućom građevinskom dozvolom i izrađenim elaboratom, a sve kako bi se utvrdile relevantne činjenice i okolnosti o tome da li se u konkretnom slučaju radi o odstupanju koje predviđa Zakona o gradnji. Radi navedenoga sud ostale dokazne prijedloge uključujući i predmetni geodetski situacijski nacrt oznake 038-19/NG-2020 od 27. lipnja 2020. izrađen po ovlaštenom inženjeru geodezije D. D., dipl.ing.geod., za koji je utvrđeno da je naknadno dopunjen s podatkom kojim visinu utvrđuje u odnosu na postojeći i budući teren, ne smatra relevantnim jer nisu niti izrađeni za potrebe utvrđivanja visine građevine u odnosu na dopuštena odstupanja određena Zakonom o gradnji.

26. Ovlašteni sudski vještak za građevinske radove K. K. je dana 4. veljače 2022. obavio vještačenje na predmetnoj nekretnini o čemu je dostavio Elaborat vještačenja i utvrđivanja visine objekta koji se nalazi na adresi …. od 26. veljače 2022. u kojem dostavlja svoje mišljenje kako je prilikom građenja došlo do odstupanja između izvedene visine građevine i projektirane visine građevine i to za 20 cm. Izvedena kuća je za 20 cm viša od projektirane. Ukazuje da članak 19. stavak 2. dopušta odstupanje od 30 cm u pogledu vanjske mjere građevine i to samo između visine, između projektiranog stanja i izvedenog stanja.

27. Tužiteljica se podneskom od 30. ožujka 2022. očituje na nalaz i mišljenje sudskog vještaka u kojem ističe da nije primila rješenje kojim se određuje provođenje vještačenja i termin provođenja dokaza. Navodi da vještak nije u roku dostavio obrazloženi nalaz i mišljenje, osporava navod vještaka koji navodi na licu mjesta jer prisutni punomoćnik tužiteljice Z. Đ. nije bio na predmetnoj k.č. broj ….. nego na javnoj površini. Napominje da osoba koja je obavila vještačenje nije predočila službenu iskaznicu te da se obraćao isključivo M. R. koji nije stranka u postupku, dok je opunomoćenika tužiteljice ignorirao. Osporava utvrđenu visinu zapadnog zida, navodi da vještak nije koristio idejni projekt kojim je određena visina građevine od 7,64 m od najniže kote terena +/- 0,00 metara, ističe da je vještak sam naveo da je mjerio od dna odvodne cijevi, a koje se nalazi na čestici tužiteljice. Ističe da je vještak u nalazu naveo da je visina utvrđena od zaravnatog terena koji se ne spominje niti u građevinskoj dozvoli i idejnom projektu te da je kao najnižu točku koristio vrh žardinjere za cvijeće. Dalje navodi da je visinu utvrdio protivno pravilima struke jer je umjesto zbrajanja visine terena i građevine isto oduzeo te je dobio visinu koja se razlikuje za 0,52 m u odnosu na projektiranu visinu od 7,64 m koja je predviđena idejnim projektom. Dodaje da je vještak mjerio od dijela terena na kojem je M. R. nasuo dva kamiona šljunka i povisio teren za 40 cm. Posebno naglašava da je vještak uzimao povišene točke mjerenja te da je isto suprotno najnižoj koti terena +/- 0,00 metara. Ukazuje da je vještaku pomagao u mjerenju M. R., a da opunomoćenik tužiteljice nije mogao vidjeti od koje početne točke se vrši mjerenje niti brojke koje su izmjerene. Ističe da je vještak upozoren da je M. R. parkirao automobil kako bi se ometalo vještačenje, jer zaklanja pogled na kojem se vidi da je teren nasut. Traži očitovanje vještaka.

28. Uzevši u obzir da je opunomoćenik tužiteljice bio prisutan prilikom obavljanja očevida od strane sudskog vještaka sud smatra da je tužiteljica bila upoznata sa vremenom održavanja očevida.

29. U odnosu na ostale navode sudski vještak K. K. dana 6. lipnja 2022. dostavlja podnesak u kojem obavještava sud o nemogućnosti prisustvovanja ročištu zbog loma noge te se nastavno na podnesak tužiteljice očituje da je Elaborat izradio sukladno pravilima struke objektivno i samostalno sukladno dosadašnjem iskustvu u vještačenjima u raznim pravnim stvarima koristeći se profesionalnom opremom. Osporava navode tužiteljice te ističe da nije njegov zadatak tijekom obavljanja očevida voditi računa gdje se nalazi opunomoćenik tužiteljice, da li je na nogostupu ili na predmetnoj nekretnini, ukazuje da su opunomoćenik tužiteljice i njegov brat cijelo vrijeme očevida njega navodili kako bi trebao raditi na što se nije obazirao nego se koncentrirao na zadatak koji mu je sud odredio. Ukazuje da je utvrdio sve potrebne činjenice za utvrditi visinu objekta, odnosno njegovu usklađenost s građevinskom dozvolom i izrađenim elaboratom kako bi se utvrdile relevantne činjenice i okolnosti o tome da li se u konkretnom slučaju radi o odstupanju koje predviđa članak 19. Zakona o gradnji. Ističe da je elaboratom u cijelosti izvršio zadatak koji mu je sud rješenjem odredio te da smatra da je elaborat izrađen detaljno i obrazložen također da sadrži crtež sa svim mjerenjima uz sam objekt i to od njegove najviše točke, što je također navedeno u elaboratu. Dodaje kako smatra da su odgovori na sva pitanja tužitelja sadržani u elaboratu te da ostaje kod izrađenog elaborata i utvrđene visine objekta.

30. Članak 19. stavak 2. Zakona o gradnji propisuje da je iznimno prilikom građenja građevine dopušteno odstupanje u odnosu na glavni projekt u pogledu vanjske mjere građevine do 0,30 metara, osim u pogledu odstupanja od obveznog građevinskog pravca i najmanje udaljenosti od međe, te prilikom građenja ili rekonstrukcije građevine upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske ili građevine koja se nalazi u kulturno-povijesnoj cjelini upisanoj u taj Registar. 31. Članak 16. stavak 2. Zakona o građevinskoj inspekciji („Narodne novine“ broj 153/13, dalje: Zakon o građevinskoj inspekciji) određuje ukoliko građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi da nije povrijeđen propis čije izvršenje je ovlašten nadzirati pa stoga nema uvjeta za pokretanje upravnog postupka, pisanim putem će o tome obavijestiti poznatog podnosioca prijave u roku od osam dana od dana utvrđenja činjeničnog stanja.

32. Sud mišljenje vještaka smatra stručnim te ga u predmetnom postupku u potpunosti cijeni i koristi kao dokaz da li je odstupanje u visini zapadnog zida građevine u odnosu na glavni projekt u okviru dozvoljenog odstupanja koje predviđa Zakon o gradnji te je temeljem mišljenja vještaka utvrđeno da se radi o odstupanju u visini građevine te da visina od konačno zaravnatog terena iznosi 7,84 m što je odstupanje od 20 cm u odnosu na projektiranu visinu od 7,64 m a za koje odstupanje je utvrđeno da je < 0,30 m te kao takvo dozvoljeno člankom 19. stavkom 2. Zakona o gradnji.

33. Iako tužiteljica u spis dostavlja elaborate izrađene po ovlaštenim osobama kojima osporava utvrđeno iste sud ne može prihvatiti kao dokaz radi kojega bi odbacio mišljenje vještaka koji je postupao prema zadacima suda u predmetnom postupku. Sud ukazuje da je tužiteljica tijekom postupka mišljenje vještaka mogla osporiti samo mišljenjem drugog sudskog vještaka izrađenim za potrebe ovog sudskog postupka ukoliko se isto razlikuje od mišljenja predmetnog sudskog vještaka. Obzirom na navedeno sud uvažava mišljenje stručne osobe čije mišljenje je i traženo na inzistiranje tužiteljice radi utvrđivanja činjenica koje sud nije ovlašten utvrđivati, a radi se o činjenici je li odstupanje u gradnji ˃ 0,30 m.

34. U odnosu na navode tužiteljice koja ističe u odnosu na protek roka od 60 dana treba napomenuti da se radi o instruktivnom roku za donošenje rješenje te da je tuženik rješenje donio čime je otklonio navedeni prigovor, a rješenje zbog toga nije nezakonito. Također što se tiče navoda da drugostupanjsko tijelo nije imalo volje utvrditi visinu objekta osporavajući što nije nepristran građevinski inspektor ili sudski vještak izvršio očevid, treba napomenuti da je drugostupanjsko tijelo postupalo u svemu prema načelima ZUP koristeći podatke iz spisa prvostupanjskog postupka te uvažavajući obavljene radnje od strane građevinske inspektorice i ostale isprave koje prileže istome. Dakle, treba ukazati da je u sudskom sporu izvedeno sudsko vještačenje na okolnost utvrđivanja visine čime se sud priklonio stajalištu tužiteljice da nepristrana i stručna osoba treba izvršiti mjerenje sporne visine i utvrditi isto i na temelju tog vještačena je utvrđena pravilnost inspekcijskog postupka tuženika 35. Radi iznijetoga utvrđeno je da je nadležno tijelo u provedbi inspekcijskog nadzora pravilno postupilo izdavanjem obavijesti prema članku 16. stavak 2. Zakonu o građevinskoj inspekciji jer je utvrdilo da nema povrede Zakona o gradnji, što je potvrđeno rješenjem tuženika.

36. S obzirom na navedeno, sud je sukladno odredbi članka 57. stavka 1. ZUS odlučio kao točki I izreke presude.

37. Odluka o troškovima upravnog spora donijeta je temeljem članka 79. ZUS, a kako je tužiteljica u cijelosti izgubila spor sukladno stavku 4. istoga članka u cijelosti snosi sve troškove spora.

38. Prilikom odlučivanja o troškovima upravnog spora sud je stajališta kako se mora raditi o opravdanim troškovima, koji su bili nužni za zastupanje i okončanje upravnog spora.

39. Zainteresirana osoba je putem opunomoćenika zatražila trošak od 2.500,00 kuna i PDV za odgovor na tužbu te navedeni iznos za pristup raspravi dana 30. studenoga 2021. i 7. lipnja 2022., odnosno trošak u ukupnom iznosu od 9.375,00 kuna te su zatraženi troškovi priznati kao opravdani troškovi.

40. Visina troškova određena je na temelju Tbr. 23. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine, broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22“), u svezi članka 79. stavka 1. i 2. ZUS te je zainteresiranoj osobi, a koju je tijekom upravnog spora zastupao kvalificirani opunomoćenik – odvjetnik, s osnove sastava odgovora na tužbu temeljem Tbr. 23. točke 1. Tarife priznat iznos od 2.500,00 kn, a s osnove zastupanja na raspravi održanoj 30. studenoga 2021. i 7. lipnja 2022., temeljem Tbr. 23. točke 2. Tarife priznat iznos od 2.500,00 kn za svaku radnju te pripadajući PDV, dakle ukupno 9.375,00 kn.

41. Trošak tužiteljice u iznosu od 3.000,00 kuna, s osnove uplate predujma za vještačenje je neosnovan, jer osoba koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove.

42. Stoga je temeljem članka 79. stavak 4. ZUS riješeno kao u točki II i III izreke presude.

U Osijeku 14. lipnja 2022.

Sudac

Berislav Babić v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude sukladno odredbi članka 66. stavka 5. ZUS-a.