REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev 852/2018-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i suca izvjestitelja, Branka Medančića člana vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i Damira Kontreca člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ĆE iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Ante Ćurković, odvjetnik u Splitu, protiv tuženika SE iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Marijo Vrnoga, odvjetnik u Metkoviću, radi utvrđenja, odlučujući o reviziji tužiteljice protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-5798/16-6 od 23. siječnja 2018., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Metkoviću, poslovni broj P-1417/15 od 29. lipnja 2016., u sjednici održanoj 14. lipnja 2022.,
p r e s u d i o j e
I. Revizija tužiteljice odbija se kao neosnovana.
II. Zahtjev tuženika za naknadom troškova u povodu revizije se odbija kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Drugostupanjskom presudom potvrđena je presuda prvostupanjskog suda kojom je odbijen tužbeni zahtjev na utvrđenje da je tužiteljica vlasnica u cijelosti nekretnine zemljišno-knjižne oznake čest. zem. [katastarska čestica] ZU 222 k. o. [katastarska općina], te da je ovlaštena postići uknjižbu prava vlasništva na predmetnoj nekretnini na svoje ime u cijelosti, uz istovremeni upis brisanja tog prava s imena tuženika, kao i zahtjev da joj tuženik preda u posjed dio nekretnine navedene oznake, što u naravi predstavlja prostor ispod terase, slobodan od osoba i svojih stvari (t. I. izreke). Naloženo je tužiteljici da tuženiku naknadi parnični trošak u iznosu od 11.180,00 kuna (t. II. izreke).
2. Protiv drugostupanjske presude tužiteljica je podnijela reviziju pozivom na odredbu čl. 382. st. 1. t. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13. i 89/14.- Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske - dalje: ZPP) zbog bitne postupovne povrede i pogrešne primjene materijalnog prava.
Zahtijeva troškove postupka u povodu revizije.
3. U odgovoru na reviziju tuženik se protivi osnovanosti navoda revizije i predlaže je odbiti. Zahtjeva troškove u povodu revizije.
4. U ovoj pravnoj stvari dopuštena je revizija iz čl. 382. st. 1. t. 1. ZPP jer vrijednost predmeta spora prelazi iznos od 200.000,00 kuna.
5. Sukladno odredbi čl. 392.a st. 1. ZPP ovaj sud ispitao je pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.
6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za utvrđenje njezina prava vlasništva na nekretnini opisanoj u odlomku 1. ovog obrazloženja, i to za cijelo, uz istodobno trpljenje tuženika za brisanjem njegova prava vlasništva i upisa tužiteljičinog, te zahtjev za predaju u posjed. Ona osporava sadržaj upisa prava vlasništva tuženika u postupku preoblikovanja zemljišne knjige, tvrdeći da su njezin otac, kao njezin prednik, i ona stekli pravo vlasništva diobom i nasljeđivanjem, podredno dosjelošću i građenjem.
7. Nižestupanjski sudovi su zaključili da tužiteljica nije dokazala da dio od 1/3 dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (za koji dio je pravomoćnom presudom utvrđeno da je njezino suvlasništvo u tom dijelu) predstavlja upravo spornu novoformiranu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]., zatim da ni tužiteljica niti njezin pokojni otac nikada nisu bili u posjedu predmeta spora već upravo tuženik i njegova majka, koja je kao udovica pok. VE nagodbom sklopljenom s djedom stranaka 1951. stekla dio te čestice, te da je od dijela te čestice u postupku preoblikovanja zemljišne knjige nastala novoformirana čest. zem. [katastarska čestica] ZU 222 k. o. [katastarska općina], na kojoj je kao vlasnik upisan tuženik. Ocjenjuju nedokazanim da bi majka tuženika za svoj suvlasnički dio bila isplaćena, pri čemu da ona uopće nije bila sudionik diobe 29. listopada 1970. između oca tužiteljice i stričeva stranaka, kada je utanačena ta obaveza.
8. Ispitujući pobijanu presudu ovaj sud ne nalazi da bila počinjena bitna povreda parničnog postupka budući da su jasni, potpuni i pravilni razlozi zbog čega nižestupanjski sudovi smatraju tužbeni zahtjev neosnovanim, a isto tako pobijana presuda nema nedostataka uslijed kojih se ista ne bi mogla ispitati. Radi navedenog nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP na koje se ukazuje u reviziji.
9. Revizijski navodi pretežito se iscrpljuju u prigovorima o nepravilno utvrđenom činjeničnom stanju i s tim u vezi s nepravilnim zaključcima sudova i s pogrešno primijenjenim materijalnim pravom. Prema odredbi čl. 385. st. 1. ZPP reviziju nije dopušteno podnijeti zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, slijedom čega ovaj sud nije mogao ni ispitivati niti uzeti u razmatranje te prigovore.
10. Pogrešna primjena materijalnog prava postoji kada sud nije primijenio odredbu materijalnog prava koju je trebao primijeniti ili kada takvu odredbu nije pravilno primijenio (članak 356. ZPP). Budući da se u reviziji ne navodi odredba materijalnog prava koja nije primijenjena, a trebalo ju je primijeniti, odnosno koja nije pravilno primijenjena, navedeni revizijski razlog nije obrazložen.
11. Stoga taj revizijski razlog sud nije uzeo u obzir, sukladno odredbi članka 386. ZPP, kojom je određeno da u reviziji stranka treba određeno navesti i obrazložiti razloge zbog kojih je podnosi te da se razlozi koji nisu tako obrazloženi neće uzeti u obzir.
12. Slijedom navedenog, na temelju odredbe članka 393. ZPP, o reviziji tužiteljice odlučeno je kao u izreci pod t. I.
13. Tuženiku nije dosuđen trošak povodom njegova zahtijeva za naknadu troškova postupka u povodu revizije, jer odgovor na reviziju nije potreban trošak u smislu čl. 155. st. 1. ZPP. Na temelju odredbe čl. 166. st. 1. ZPP odlučeno je kao pod t. II. izreke.
Zagreb, 14. lipnja 2022.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
