Republika Hrvatska

Županijski sud u Bjelovaru

Bjelovar, Josipa Jelačića 1

Poslovni broj: Gž-585/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Bjelovaru kao drugostupanjski sud, po sucu toga suda mr. sc. Alenu Golubu, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice B. V. G. iz

Z., …, OIB: …, protiv tuženika E. M. d.o.o. Z.,

…., OIB: …, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-1917/2022-4 od 27. travnja 2022., 14. lipnja 2022.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba tužiteljice kao osnovana te se ukida rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-1917/2022-4 od 27. travnja 2022. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje

Obrazloženje

1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-1917/2022-4 od 27. travnja 2022. odbačena je tužba tužiteljice od 4. travnja 2022.

2. Protiv prethodno naznačenog prvostupanjskog rješenja pravovremeno je žalbu podnijela tužiteljica ne navodeći određene žalbene razloge u kojoj ističe kako nije bilo razloga odbaciti tužbu te da je prvostupanjski sud bez osnove pozvao tužiteljicu na dopunu tužbe, jer je tužiteljica već u samoj tužbi navela tko je tuženik i na koju se stranku pravni odnos odnosi, ali da protiv rješenja kojim je tužiteljica pozvana na dopunu tužbe nije dopuštena žalba, pa stoga pobija prvostupanjsko rješenje te predlaže da se "odbaci gore navedeno rješenje u cijelosti i prihvati tužba tužiteljice u cijelosti", iz čega proizlazi da tužiteljica žalbenim navodima ukazuje na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP-a u vezi čl. 109. st. 4. ZPP-a.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. Ispitujući pobijano prvostupanjsko rješenje u smislu članka 365. stavka 2. Zakona o parničnom postupku, („Narodne novine“, broj 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. i 70/19. – dalje: ZPP), u vezi članka 381. ZPP-a, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 13.

i 14. ZPP-a, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj drugostupanjski sud smatra kako prilikom donošenja pobijanog prvostupanjskog rješenja nije počinjena niti jedna od prethodno naznačenih bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

6.Prvostupanjski sud je prethodno donesenim rješenjem od 13. travnja 2022. pravilno tužiteljicu pozvao na dopunu tužbe tako da precizno navede sadržaj presude čije donošenje predlaže, jer doista iz formulacije predložene izreke presude nije precizno naznačeno u odnosu na koju se stranku predlaže utvrditi nepostojanje prava i pravnog odnosa, a uz to nije razvidno niti kojeg prava i pravnog odnosa. Kako tužiteljica u određenom roku od 8 dana nije dopunila tužbu na prethodno naznačeni način, već je prvostupanjskom sudu ponovno dostavila tužbu bez dopune u skladu s navedenom uputom prvostupanjskom sudu, prvostupanjski sud je odbacio tužbu tužiteljice pozivajući se pri tome na odredbu čl. 109. st. 4. ZPP-a.

7. Međutim, prvostupanjski sud je pogrešno primijenio odredbu čl. 109. st. 4. ZPP-a, jer nije navedenu odredbu tumačio u skladu s načelom prava pristupa sudu te nije pozvao tužiteljicu pred sud te joj razjasnio na koji način valja ispraviti odnosno dopuniti tužbu i tek tada joj naložio pod prijetnjom odbacivanja tužbe ispravak odnosno dopunu tužbe u roku od 8 dana, a s obzirom da tužiteljica nema kvalificiranog punomoćnika u ovom parničnom postupku te se može smatrati neukom strankom. Time je prvostupanjski sud ujedno povrijedio tužiteljici pravo na pristup sudu zajamčeno odredbom članak 29. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske prema kojoj se osigurava svakome pravo da od suda zatraži i dobije djelotvornu sudsku zaštitu u vezi sa svojim pravima ili obvezama. Riječ je o "pravu na sud", kojemu je važan aspekt i pravo na pristup sudu. Pravo na pristup sudu ne uključuje samo pravo pokrenuti postupak već i pravo na ''rješavanje'' spora od strane suda. Pravo na pristup sudu nije i ne može biti apsolutno pravo. Ono je podvrgnuto ograničenjima (osobito kad je riječ o pretpostavkama koje se tiču dopuštenosti ulaganja pravnih sredstava) jer po samoj svojoj naravi zahtijeva regulaciju države koja u tom pitanju ima izvjesnu slobodu procjene. Ta ograničenja, međutim, ne smiju umanjiti pristup sudu na takav način ili do takve mjere da time bude narušena sama bit "prava na sud". Nadalje, ograničenje prava na pristup sudu neće biti spojivo s pravom na pravično suđenje ako ne teži legitimnom cilju te ako ne postoji razuman odnos razmjernosti između upotrijebljenih sredstava i legitimnog cilja koji se nastoji ostvariti (vidi, na primjer, odluke Ustavnog suda broj: U-III-2466/2017 od 23. listopada 2019. i U-III-4567/2019 od 20. veljače 2020., www.usud.hr, te predmete Europskog suda za ljudska prava Egić protiv Hrvatske, br. 32806/09, § 48. presuda od 5. lipnja 2014., i Zubac protiv Hrvatske, [Vv], br. 40160/12, § 78. presuda od 5. travnja 2018.).

8. Iz izloženih razloga, valjalo je uvažiti žalbu tužiteljice te ukinuti pobijano prvostupanjsko rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak kako bi se tužiteljicu poučilo i razjasnilo joj na koji način valja dopuniti odnosno ispraviti tužbu te u skladu s time kako bi nakon toga sud naložio tužiteljici da u zakonom propisanom roku dopuni ili ispravi tužbu na takav način sukladno uputi prvostupanjskog suda.

9. Iz izloženih razloga na temelju čl. 380. st. 1. toč. 3. ZPP-a riješeno je kao u izreci.

Bjelovar, 14. lipnja 2022.

Sudac

mr. sc. Alen Golub, v.r.