REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Berislavićeva 11, Zagreb
Poslovni broj: 89 Pž-5955/2021-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Draženke Deladio, predsjednice vijeća, Josipa Turkalja, suca izvjestitelja i Tatjane Kujundžić Novak, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja REPUBLIKA HRVATSKA, OIB ..., kojeg zastupa Županijsko državno odvjetništvo u R., protiv tuženika GRAD R., OIB ..., R., kojeg zastupa punomoćnik D. K., odvjetnica u Zajedničkom odvjetničkom uredu D. K. i J. P., R., radi utvrđenja prava vlasništva i trpljenja upisa, odlučujući o tuženikovoj žalbi protiv presude Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj P-492/2020-15 od 27. listopada 2021., u sjednici vijeća održanoj 14. lipnja 2022.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tuženika Grad R. kao neosnovana i potvrđuje presuda Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj P-492/2020-15 od 27. listopada 2021.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja utvrđeno je da je tužitelj vlasnik sedam stanova u R. pobliže opisanih u točki I. izreke prvostupanjske presude (točka I. izreke), odlučeno je da je tuženik dužan trpjeti uknjižbu prava vlasništva sedam stanova pobliže opisanih u točki II. izreke (točka II. izreke) te je naloženo tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 6.000,00 kn s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom (točka III. izreke).
2. Protiv ove presude žali se tuženik zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19; dalje: ZPP), te predlaže pobijanu presudu preinačiti. Traži trošak žalbenog postupka u iznosu od 1.992,50 kn.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Suprotno navodima žalbe sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka propisanu odredbom članka 354. stavka 1. u vezi s odredbom članka 109. ZPP-a iz razloga što je vratio tužitelju tužbu na ispravak rješenjem donesenim na pripremnom ročištu 31. svibnja 2021. (strana 93. spisa) zato što tužbeni zahtjev nije sadržavao sve podatke označene u zemljišnoj knjizi.
5. U konkretnom slučaju tužbeni zahtjev nije bio određen, jer nije sadržavao sve podatke o nekretninama na način kako su opisane u zemljišnoj knjizi, a sud ne može raspravljati o neodređenom i neodredivom tužbenom zahtjevu.
6. Nisu počinjene niti bitne povrede odredaba parničnog postupka propisane odredbom članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, a na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe članka 365. stavka 2. ZPP-a.
7. Suprotno navodima žalbe, zbog činjenice što je tužitelj uredio tužbeni zahtjev na način da je nekretnine (stanove) opisao u skladu s opisom u zemljišnoj knjizi nakon što mu je tužba vraćena na ispravak, nije došlo do preinake tužbe. Naime, tužbenim zahtjevom traži se utvrđenje prava vlasništva i trpljenje upisa za istih sedam stanova kao što je to naznačeno u tužbi, s time da su tužiteljevim podneskom od 2. lipnja 2021. (strana 95. do 97. spisa) opisani u skladu s opisom u zemljišnim knjigama, a zbog čega nije došlo do promjene predmeta tužbenog zahtjeva.
8. Sud prvog stupnja svoju odluku temelji na stajalištu da je tužitelj vlasništvo predmetnih stanova stekao stupanjem na snagu Zakona o upravljanju državnom imovinom („Narodne novine“ broj 145/10 i 70/12; dalje: ZUDI) 1. siječnja 2011.
9. Među strankama nije prijeporno da je tuženik u zemljišnim knjigama Općinskog suda u R. uknjižen kao vlasnik predmetnih stanova temeljem pravomoćnih presuda zbog ogluhe Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj P- 3171/11-4 od 9. rujna 2011. i P-3603/11 od 29. veljače 2012. u kojima je tuženik bila N. d.d. za građevinarstvo R., da je u odnosu na predmetne stanove bilo upisano društveno vlasništvo, a kao nositelj prava korištenja bila je upisana G. N. K., O. G. operativa R., dok su pravo korištenja upravljanja i raspolaganja imali R. S. R. i R. I., da predmetni stanovi nisu procijenjeni u društveni kapital društva u postupku pretvorbe, a niti su prodani nositeljima stanarskih prava, da su predmetni stanovi, odlukama R. savjeta, G. društvenog poduzeća N., društvenog poduzeća I. i poduzeća S. (strana 42., 46. i 47. spisa) predani na upravljanje tadašnjem fondu u komunalno stambenoj djelatnosti Općine R..
10. Na temelju ovako valjano i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pravilno je sud prvog stupnja primijenio odredbu članka 49. stavka 2. ZUDI-a kada je utvrdio da je tužitelj na temelju zakona stekao pravo vlasništva na predmetnim stanovima, koje stanove su društvena poduzeća u postupku pretvorbe prenijela fondovima u stambenom i komunalnom gospodarstvu, a koji stanovi nisu prodani nositeljima stanarskog prava na temelju Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo. Dakle, tužitelj je stupanjem na snagu Zakona o upravljanju državnom imovinom 1. siječnja 2011. stekao vlasništvo predmetnih stanova.
11. Neodlučni su žalbeni navodi da je tuženik pravo vlasništva stekao na temelju pravomoćnih presuda zbog ogluhe, jer presude djeluju inter partes, a tužitelj nije bio sudionik tog parničnog postupka.
12. Neosnovano se tuženik poziva na načelo povjerenja u zemljišne knjige, jer tuženik nije stjecao pravo vlasništva na temelju pravnog posla od upisanog zk. vlasnika. U zemljišnim knjigama je bilo upisano društveno vlasništvo s pravom korištenja upravljanja i raspolaganja ranijeg društvenog poduzeća. Tek u slučaju da je tuženik trećoj osobi prodao predmetne stanove, treća osoba se mogla pozivati na načelo povjerenja u zemljišne knjige.
13. S obzirom na to da je tuženik znao i morao znati na koji način su predmetni stanovi preneseni njegovom predniku na upravljanje, te da je u takvim slučajevima tužitelj stekao pravo vlasništva po zakonu 1. siječnja 2011., nije došlo do povrede prava vlasništva tuženika, jer je tuženik nakon 1. siječnja 2011. postao nepošteni posjednik.
14. Pravilna je i odluka o parničnom trošku, kako po osnovi tako i visini.
15. Slijedom svega navedenog, valjalo je na temelju odredbe članka 368. stavka 1. ZPP-a odlučiti kao u izreci ove drugostupanjske presude.
Zagreb, 14. lipnja 2022.
Predsjednica vijeća
Draženka Deladio, v.r.
