REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 3208/2021-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca dr.sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Branka Medančića člana vijeća i suca izvjestitelja i Slavka Pavkovića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja I. P. iz O. H., (OIB: … ), kojeg zastupa punomoćnik B. G., odvjetnik u Z. odvjetničkom uredu B. G. i H. B. iz O., protiv I. tuženika I. B. iz O. H., (OIB: … ) i II. tuženice Z. B. iz O. H., (OIB: … ), koje zastupa punomoćnik I. B., odvjetnik iz Z., radi predaje dijela nekretnine u posjed, odlučujući o prijedlogu tuženika da im se dopusti revizija protiv presude Županijskog suda u Zagrebu posl. br. Gž-1699/2019-2 od 23. ožujka 2021. kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Karlovcu, Stalne službe u Ogulinu posl. br. P-473/2018- 19 od 21. veljače 2019., u sjednici održanoj 14. lipnja 2022.,
r i j e š i o j e :
Tuženicima se dopušta revizija protiv presude Županijskog suda u Zagrebu posl. br. Gž-1699/2019-2 od 23. ožujka 2021. u odnosu na u njihovom prijedlogu za dopuštenje revizije naznačena pitanja:
„Može li se tužiteljevom vlasničkopravnom zahtjevu na predaju posjeda određenog realnog dijela nekretnine, temeljenom na činjeničnom utvrđenju da je taj dio nekretnine u sastavu nekretnine koja je po katastarskim (pa time i međašnim) oznakama u zemljišnim knjigama upisana kao njegovo vlasništvo i da kao takav nije naznačen u pisanom sadržaju kupoprodajnog ugovora na temelju kojeg se tuženik upisao kao vlasnik susjedne (kupljene) nekretnine, tuženik sa uspjehom suprotstaviti prigovorom da je taj dio nekretnine stekao u vlasništvo na jedan od originarnih načina, osnovom instituta dosjelosti - kao pošteni posjednik toga dijela kroz razdoblje potrebno za dosjedanje, sve u vremenskom slijedu posjeda sa prednikom - od kojeg je taj dio kupio sa navedenom susjednom nekretninom?“
„Može li se shvaćanje o nesavjesnosti ili nepoštenju tuženikova posjeda određenog realnog dijela nekretnine sa uspjehom (ili osnovano) temeljiti samo na činjenici da taj dio nekretnine prelazi u katastarskim operatima naznačenu međašnu oznaku nekretnine koju je tuženik kupio i na kojoj se upisao kao vlasnik (prema pisanom sadržaju kupoprodajnog ugovora) - te činjenici da je prema podacima iz istih katastarskih operata u sastavu susjedne nekretnine, one koja je po katastarskim oznakama u zemljišnim knjigama upisana kao vlasništvo tužitelja?“
Obrazloženje
1. Drugostupanjskom presudom preinačena je prvostupanjska presuda tako da je:
- I. tuženiku i II. tuženici naloženo predati u posjed tužitelju „dio kč.br. 502 u površini 31 m2 i dio kč.br. 501/1 u površini 125 m2 od potpornog zida i zida gospodarskog objekta izgrađenog na kč.br. 502 do stvarne međe s kč.br. 497, koja površina je u skici izmjere (koja prileži na listu 82 spisa) označena oznakama A-1-2-3-4-5-6-7-8-9- 10-11-E-D-C-B-A, u roku od 15 dana“ - i odlučeno da „svaka stranka snosi svoj trošak cijelog postupka“,
- odbijena žalba I. tuženika i II. tuženice „izjavljena protiv odluke o parničnom trošku sadržane u presudi Općinskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu, poslovni broj P-473/2018-19 od 21. veljače 2019. u dijelu pod točkom 2. izreke za trošak sa kojim nisu uspjeli“.
2. Tuženici su sukladno čl. 387. i 385. Zakona o parničnom postupku podnijeli prijedlog da im se protiv te drugostupanjske presude dopusti revizija, a sve zbog pravnih pitanja koje (kako navode) drže važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
3. Tužitelj je odgovorio na prijedlog za dopuštenje revizije i predložio da se ovaj odbije kao neutemeljen.
4. Prijedlog je osnovan.
5. Pobijana drugostupanjska presuda donesena je 23. ožujka 2021., slijedom čega se, a na temelju odredbe čl. 117. st. 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 70/19), na snazi od 1. rujna 2019. (prema kojoj: "Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, odredbe ovoga Zakona o reviziji primjenjivati će se i na sve postupke u tijeku u kojima do stupanja na snagu ovoga Zakona nije donesena drugostupanjska odluka."), na ovaj spor glede dopuštenosti revizije (prema njegovom sadržaju) primjenjuje novelirana odredba čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11 - 148/11 pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP-a), prema kojoj stranke mogu podnijeti reviziju "protiv presude donesene u drugom stupnju ako je Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio podnošenje revizije."
6. Podneseni prijedlog valja razmotriti u smislu odredaba ZPP-a koje uređuju pitanje dopuštenosti revizije, i to:
- odredbe čl. 387. st. 3., koja propisuje obvezatni sadržaj prijedloga stranke za dopuštenost revizije - da bi on bio dopušten, a prema kojoj: "U prijedlogu stranka mora određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg predlaže da joj se dopusti podnošenje revizije te određeno izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno u smislu odredaba članka 385.a stavka 1. ovoga Zakona. Ako se prijedlog za dopuštenje revizije podnosi zbog različite prakse viših sudova, stranka je uz prijedlog dužna dostaviti odluke sudova na koje se poziva ili ih određeno naznačiti.",
- odredbe čl. 385.a st. 1., prema kojoj: „Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako se može očekivati odluka o nekom pravnom pitanju koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu...“.
7. Tuženici su predložili da im se protiv drugostupanjske presude dopusti revizija, pa su, uz navod da odluka o predmetu spora ovisi od pitanja važnih i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, u prijedlogu naveli da ovog podnose zbog pitanja:
„1. Primjenjuje li se načelo povjerenja u zemljišne knjige i na katastarsku izmjeru i na utvrđenu među tom katastarskom izmjerom?
2. Mogu li se posjednici koji posjeduju nekretninu preko katastarske međe, a pritom opravdano smatrajući da među predstavljaju kameni međaši ili neke druge jasno uočljive fizičke granice smatrati poštenim posjednicima nekretnine, odnosno dijela nekretnine?
3. Može li posjednik biti pošten iako posjeduje samo dio nekretnine?
4. Može li posjednik koji posjeduje dio nekretnine dosjelošću steći pravo vlasništva upravo na tom dijelu nekretnine?“,
koja se u svojoj suštini svode na pitanja:
„Može li se tužiteljevom vlasničkopravnom zahtjevu na predaju posjeda određenog realnog dijela nekretnine, temeljenom na činjeničnom utvrđenju da je taj dio nekretnine u sastavu nekretnine koja je po katastarskim (pa time i međašnim) oznakama u zemljišnim knjigama upisana kao njegovo vlasništvo i da kao takav nije naznačen u pisanom sadržaju kupoprodajnog ugovora na temelju kojeg se tuženik upisao kao vlasnik susjedne (kupljene) nekretnine, tuženik sa uspjehom suprotstaviti prigovorom da je taj dio nekretnine stekao u vlasništvo na jedan od originarnih načina, osnovom instituta dosjelosti - kao pošteni posjednik toga dijela kroz razdoblje potrebno za dosjedanje, sve u vremenskom slijedu posjeda sa prednikom - od kojeg je taj dio kupio sa navedenom susjednom nekretninom?“
„Može li se shvaćanje o nesavjesnosti ili nepoštenju tuženikova posjeda određenog realnog dijela nekretnine sa uspjehom (ili osnovano) temeljiti samo na činjenici da taj dio nekretnine prelazi u katastarskim operatima naznačenu međašnu oznaku nekretnine koju je tuženik kupio i na kojoj se upisao kao vlasnik (prema pisanom sadržaju kupoprodajnog ugovora) - te činjenici da je prema podacima iz istih katastarskih operata u sastavu susjedne nekretnine, one koja je po katastarskim oznakama u zemljišnim knjigama upisana kao vlasništvo tužitelja?“
8. Ta pitanja valja sagledati imajući na umu da odredbe čl. 385.a ZPP-a predviđaju postojanje u prijedlogu za dopuštenje revizije određeno formuliranog pravnog pitanja zbog kojeg se prijedlog podnosi i postojanje u osporenoj odluci pravnog shvaćanja koje je suprotno sudskoj praksi ili (u očekivanju) nesigurno ili neujednačeno, toliko da ga treba još i tumačiti - sve kako bi u odnosu na postavljeno pitanje i to shvaćanje Vrhovni sud Republike Hrvatske imao opravdani razlog i mogao ispuniti svoju svrhu („osigurati jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni“), tumačenjem zakona i ujednačavanjem sudske prakse.
9. Polazeći od toga i odredbe čl. 387. st. 1. ZPP-a, prema kojoj: "Vrhovni sud Republike Hrvatske odlučuje o dopuštenosti revizije na temelju prijedloga za dopuštenje revizije." - dakle i u granicama u prijedlogu formuliranog pitanja, u prijedlogu tuženika postavljena pitanja Vrhovni sud Republike Hrvatske ocijenjuje važnim za odluku u konkretnom pravnom odnosu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni: osporena presuda temeljena je na shvaćanju za koje postoji i može se očekivati neujednačena i nesigurna praksa.
10. Stoga je pravilno za zaključiti:
10.1. da u odnosu na u prijedlogu postavljena pitanja (svedena na dva: naznačena) postoje pretpostavke iz odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a za ujednačavanje primjene prava i preispitivanje sudske prakse po Vrhovnom sudu Republike Hrvatske (u ostvarenju svrhe: „osigurati jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni),
10.2. da su (time) u odnosu na ta pitanja nastali uvjeti za dopuštenje revizije: sve kako bi se povodom revizije mogla preispitati osporena presuda,
te odlučiti kao u izreci ovoga rješenja (primjenom odredaba čl. 387. st. 4. i 6. ZPP-a).
Zagreb, 14. lipnja 2022.
Predsjednik vijeća:
dr.sc. Jadranko Jug, v.r.
