REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-5469/2022
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Snježane Oset, članica vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika Roberta Završkog, zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okr. L. Š. i dr., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 4. i dr. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17. i 126/19.), odlučujući o žalbi okr. I. Š., podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Karlovcu od 28. prosinca 2021., broj 29 Pp J-280/2020-23, u sjednici vijeća održanoj 14. lipnja 2022.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba okr. I. Š., a u povodu te žalbe po službenoj dužnosti u odnosu na okr. L. Š., ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Karlovcu od 28. prosinca 2021., broj 29 Pp J-280/2020-23, okr. L. Š. je proglašen krivim da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 22. st. 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a okr. I. Š. prekršaj iz čl. 22. st. 3. istog Zakona, za što je okr. L. Š. izrečena kazna zatvora u trajanju 30 dana, a okr. I. Š. kazna zatvora u trajanju 15 dana i, na temelju, čl. 44. Prekršajnog zakona, prema oboje okrivljenih, primijenjena uvjetna osuda na način da se izrečene kazne zatvora neće izvršiti ako okrivljenici u roku šest mjeseci ne počine prekršaj kažnjiv po Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji za koje je propisana zatvorska kazna.
1.1. Istom presudom, prema oboje okrivljenih, na temelju čl. 16. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, izrečena je zaštitna mjera zabrane međusobnog približavanja na udaljenost manju od tri metra u zatvorenom prostoru i na udaljenost manju od pet metara na svakom javnom mjestu na kojem se istovremeno zateknu, u trajanju šest mjeseci, dok je u odnosu na troškove prekršajnog postupka odlučeno da su okrivljenici obvezni naknaditi iste u iznosu 400,00 kuna, svaki okrivljenik.
-
2-
2. Protiv te presude, žalbu je podnijela okr. I. Š., putem branitelja odvjetnika Ž. Š., zbog svih žalbenih osnova. Predlaže da se žalba prihvati i pobijana presuda djelomično preinači na način da se okr. I. Š. oslobodi od optužbe odnosno da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku odnosno da se djelomično preinači na način da se okr. I. Š. izrekne blaža kazna.
3. Žalba je osnovana.
4. Razmotrivši predmet i navode žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, utvrdio je da okr. I. Š. osnovano pobija prvostupanjsku presudu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, budući da odlučne činjenice, za sada, nisu nedvojbeno utvrđene.
5. U pravu je okrivljenica kada u žalbi ističe da se okrivljenici mogu braniti na način za koji smatraju da je za njih najpovoljniji pa tako i iznošenjem neistinitih tvrdnji, zbog čega se, i po ocjeni ovog suda, u konkretnom slučaju, na obranama okr. L. Š. i okr. I. Š., čiji međusobni odnosi su, kako to proizlazi iz provedenog dokaznog postupka, trajno i teško poremećeni, i koji se međusobno terete a ne priznaju svoje inkriminiranog ponašanje, ne može zasnivati odluka o krivnji. Iz navedenog razloga ne može se prihvatiti zaključak prvostupanjskog suda (odlomak 19): „Nesporno je tijekom postupka utvrđeno navodima iz obrane 1. i 2. okr. da su se pogrdnim riječima obraćali jedno drugom unatoč činjenici da to negiraju“.
6. Nadalje, s obzirom da su malodobna djeca okrivljenih, koja su sada u dobi od 11 odnosno 13 godina, bila nazočna inkriminiranom događaju, osnovano se u žalbi osporava odluka prvostupanjskog suda da ne izvede predloženi dokaz njihovim ispitivanjem. Ovaj sud smatra da se prvostupanjski sud neosnovano poziva na nalaz i mišljenje vještaka J. P., jer se radi o vještačenju koje je provedeno u listopadu 2017., dakle nepune tri godine prije inkriminiranog događaja odnosno preko četiri godine od vođenja prvostupanjskog postupka. S obzirom na kontekst u kojem je predmetni nalaz i mišljenje vještaka J. P. nastao (radi donošenja odluke o roditeljskoj skrbi i uzdržavanju), kao i s obzirom na protek vremena, ovaj sud smatra da isti ne može biti valjana i jednako vrijedna osnova za donošenje odluke o neispitivanju djece kao svjedoka u ovom prekršajnom postupku. Ovo tim više što iz navedenog vještačenja (list 13) proizlazi da su djeca, u vrijeme provođenja vještačenja, „za sada dobrog psiho-fizičkog stanja, što svjedoči dobroj nasljednoj podlozi i u načelu zdravoj psihičkoj strukturi oba roditelja“.
7. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud, u cilju pravilnog i točnog utvrđenja činjenica koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke, nije dovoljno kritički i savjesno ocijenio provedene dokaze odnosno nije izveo sve potrebne dokaze, zbog čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje.
8. S obzirom da je u povodu žalbe okr. I. Š. utvrđeno da razlozi zbog kojih pobijanu presudu treba ukinuti postoje i u odnosu na okr. L. Š., to je primjenjujući načelo blagodati spojenosti (beneficium cohaesionis), na temelju čl. 202. st. 6. Prekršajnog zakona, po službenoj dužnosti, postupljeno kao da takva žalba postoji.
9. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će, uvažavajući primjedbe dane u ovoj odluci, provesti sve već provedene dokaze, dokaze na koje mu je ukazano ovom
-
3-
odlukom, a po potrebi i druge, te će pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti. Pritom će prvostupanjski sud, u slučaju eventualne ponovne osuđujuće presude, obratiti pažnju da rok kušnje u uvjetnoj osudi izrekne sukladno čl. 46. Prekršajnog zakona, koji za opoziv roka kušnje ne postavlja uvjet počinjenja prekršaja određene vrste (a prvostupanjski sud je u pobijanoj presudi opoziv roka kušnje ograničio na počinjenje prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji), niti propisuje da se mora radi o prekršaju za koji je „propisana“ kazna zatvora, kako to navodi prvostupanjski sud, nego o prekršaju za koji mu bude „izrečena ista ili teža kazna od izrečene uvjetnom osudom“.
10. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 14. lipnja 2022.
Zapisničar:
Predsjednica vijeća:
Robert Završki, v.r.
Kristina Gašparac Orlić, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Karlovcu u 6 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenike, branitelja, CSS i tužitelja.
