Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: 17 Gž-1929/2021-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vesne Žulj, predsjednice vijeća, Roberta Jambora, člana vijeća i suca izvjestitelja i Mirele Mijoč Kramar, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja S. P. iz V., OIB: …, zastupanog po punomoćnici I. D. Ž., odvjetnici u V., protiv tuženika R. A. d.d., Z., OIB: …, zastupanog po punomoćniku N. S., odvjetniku u Odvjetničkom društvu G. & G. d.o.o., Z., radi utvrđenja ništetnosti i isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv rješenja predsjednika suda Općinskog suda u Vinkovcima poslovni broj Su-60/2020-2 od 12. veljače 2020. i presude Općinskog suda u Vinkovcima poslovni broj P-613/19-31 od 14. travnja 2021., u sjednici vijeća održanoj dana 14. lipnja 2022.
r i j e š i o j e
I. Uvažava se žalba tuženika. ukida se rješenje predsjednika suda Općinskog suda u Vinkovcima poslovni broj Su-60/2020-2 od 12. veljače 2020. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak.
II. Ukida se presuda Općinskog suda u Vinkovcima poslovni broj P-613/19-31 od 14. travnja 2021. u pobijanom dijelu pod točkom I., II., III. IV. i VI. izreke, te se predmet u tom dijelu vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
III. Ostavlja se o troškovima žalbenog postupka odlučiti u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja utvrđena je ništetnom odredba sadržana u čl. 2. Ugovora o kreditu broj … od 31. srpnja 2007.g. koji Ugovor je solemniziran kod javnog bilježnika M. K. pod brojem OV-15288/2007 dana 2. kolovoza 2007., koji je sklopljen između tužitelja kao korisnika kredita i tuženika kao kreditora, a kojim se tužitelj obvezao tuženiku platiti redovnu kamatu po stopi koja je tijekom postojanja obveze po Ugovoru promjenjiva sukladno Odluci o kamatnim stopama Kreditora (točka I. izreke). Također, utvrđena je ništetnom i odredba čl. 7. Ugovora o kreditu broj … od 31. srpnja 2007. koji Ugovor je solemniziran kod javnog bilježnika M. K. pod brojem OV-15288/2007 dana 2. kolovoza 2007., koji je sklopljen između tužitelja kao korisnika kredita i tuženika kao kreditora, prema kojima se kredit otplaćuje uz valutnu klauzulu, u jednakim mjesečnim anuitetima u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju Kreditora za CHF, važećem na dan dospijeća , a prema otplatnom planu, koji će biti uručen korisniku kredita po isplati kredita,…te se uplate po kreditu valutiraju s danom odobrenja računa banke.(točka II. izreke).
2. Tuženiku je naloženo i da tužitelju isplati preplaćeni iznos na ime otplate kredita temeljem ništetne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi u iznosu od 5.639,67 kn (točka III. izreke), te preplaćeni iznos na ime otplate kredita koji je nastao uslijed povećanja tečaja u iznosu od 22.200,70 kn (točka IV. izreke) sve sa pripadajućim zateznim kamatama, dok je tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan u odnosu na isplatu preplaćenog iznosa na ime otplate kredita temeljem ništetne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi u visini od 330,33 kuna, te u odnosu na isplatu preplaćenog iznosa na ime otplate kredita koji je nastao uslijed povećanja tečaja u iznosu od 800,30 kn (točka V. izreke). Na kraju, tuženiku je naloženo i da tužitelju nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 10.940,00 kn sa zateznim kamatama tekućim od 14. travnja 2021. do isplate (točka VI. izreke).
3. Protiv točke I., II., III. IV. i VI. izreke presude žali se tuženik iz svih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19 - dalje: ZPP), te predlaže pobijanu presudu preinačiti i tužbeni zahtjev odbiti, odnosno podredno, istu ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
4. Istodobno, i u okviru žalbe protiv prvostupanjske presude, tuženik je žalbu podnio i protiv rješenja predsjednika suda Općinskog suda u Vinkovcima posl. broj Su- 60/2020-2 od 12. veljače 2020., protiv kojeg rješenja, sukladno čl. 74. st. 5. ZPP, nije bila dopuštena posebna žalba, te u odnosu na to rješenje predlaže da se isto ukine.
5. Žalbe su osnovane.
6. Kako je ranije navedeno, tuženik je u okviru žalbe protiv prvostupanjske presude podnio i žalbu protiv rješenja predsjednika suda Općinskog suda u Vinkovcima posl. broj Su-60/2020-2 od 12. veljače 2020. kojim je odbijen zahtjev tuženika za izuzećem sutkinje koja je donijela pobijanu prvostupanjsku presudu. Protiv rješenja predsjednika suda nije dopuštena posebna žalba već se to rješenje može pobijati u okviru žalbe protiv presude. Slijedom toga, najprije je bilo potrebno razmotriti žalbu koju je tuženik podnio protiv rješenja predsjednika suda kojim je odbijen tuženikov zahtjev za izuzećem.
7. U postupku koji je prethodio donošenju pobijanog rješenja predsjednika suda utvrđeno je:
- da je predmet spora utvrđenje ništetnosti odredbi ugovora o kreditu o valutnoj klauzuli i promjenjivoj kamatnoj stopi,
- da je raspravna sutkinja prije početka postupanja u predmetu dopisom od 11. lipnja 2019. izvijestila suca ovlaštenog za obavljanje poslova sudske uprave da podnijela tužbu protiv tuženika A. b. d.d. radi utvrđenja ništetnosti Ugovora u kreditu u valuti CHF i da predlaže donošenje rješenja kojim će biti izuzeta od suđenja u predmetu posl. broj P-613/19,
- da je povodom zahtjeva sutkinje iz dopisa od 11. lipnja 2019. rješenjem predsjednika suda Općinskog suda u Vinkovcima posl. broj Su-299/2019-2 od 15. listopada 2019. utvrđeno da ne postoje razlozi za izuzećem raspravne sutkinje u predmetu posl. broj P-613/2019,
- da je tuženik dana 21. siječnja 2020. u postupku podnio zahtjev za izuzećem raspravne sutkinje,
- da je u izjavi od 21. siječnja 2020. danoj povodom tuženikova zahtjeva za izuzećem, raspravna sutkinja navela da je točno da je s tuženikom dana 1. rujna 2006. sklopila ugovor o kreditu s valutnom klauzulom u valuti CHF, te da je iznos kredita otplatila 2010. godine, ali da protiv tuženika nije podnijela tužbu radi utvrđivanja ništetnosti odredbi o valutnoj klauzuli i promjenjivoj kamatnoj stopi,
- da je raspravna sutkinja ranije izuzimana od postupanja u predmetima radi utvrđivanja ništetnosti ugovora o kreditu koja ništetnost se odnosi na valutnu klauzulu i promjenjivu kamatnu stopu i to iz razloga što je podnijela tužbu protiv A. b. d.d.,
- da u identičnim predmetima u kojima je predmet utvrđenje ništetnosti ugovora o kreditu postoji ustaljena sudska praksa, kako županijskih sudova, tako i Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
8. Na temelju utvrđenja da raspravna sutkinja kojoj je predmet dodijeljen u rad nije u sporu sa tuženikom i postojanja sudske prakse u identičnim predmetima, predsjednik suda je smatrao da ne postoje okolnosti iz čl. 75. toč. 7. ZPP koje bi dovele u sumnju nepristranost raspravne sutkinje, te je zahtjev tuženika za izuzećem odbio.
9. Odredbom čl. 6. st. 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori", br. 18/97, 6/99-pročišćeni tekst, 8/99-ispr., 14/02, 1/06, 13/17 - u daljnjem tekstu: Konvencija) propisano je da radi utvrđivanja svojih prava i obveza građanske naravi ili u slučaju podizanja optužnice za kazneno djelo protiv njega svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično, javno i u razumnom roku ispita njegov slučaj.
10. Odredbom čl. 71. toč. 7. ZPP, propisano je da sudac ne može obavljati sudačku dužnost ako postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristranost. 11. Dakle, pravo na neovisni i nepristrani sud jedan je od elemenata prava na pošteno suđenje propisan čl. 6. st. 1. Konvencije. Neovisnost suca znači da nitko ne smije sucu koji odlučuje u konkretnoj pravnoj stvari određivati kako će suditi, dok nepristranost suca znači da u pojedinim slučajevima ne smiju postojati okolnosti koje bi mogle dovesti u pitanje objektivnost suca koji sudjeluje u suđenju.
12. Europski sud za ljudska prava je u odnosu na pravo na nepristrani sud kao jednog od aspekata šireg prava na pošteno suđenje u više je svojih odluka (primjerice, Micallef protiv Malte, zahtjev br. 17056/06), pa i u onima u koji se odnose na Republiku Hrvatsku (primjerice, Malić protiv Hrvatske, zahtjev br. 8402/17, Ramljak protiv Hrvatske, zahtjev br. 5856/13) izrazio shvaćanje da postojanje nepristranosti u smislu čl. 6. st. 1. Konvencije mora biti utvrđeno prema subjektivnom i objektivnom testu.
13. Prema subjektivnom testu se mora uzeti u obzir osobno uvjerenje i ponašanje konkretnog suca, to jest, je li sudac imao neke osobne predrasude ili pristranosti u tom predmetu, dok se prema objektivnom testu provjerava je li sam sud, kao i njegov sastav, nudio dovoljno jamstava kako bi se isključila svaka legitimna sumnja glede njegove nepristranosti.
14. Subjektivni test se odnosi na osobnu nepristranost suca koja se mora pretpostaviti dok se ne dokaže suprotno (npr. dokaže se njegovo neprijateljstvo ili zlonamjernost iz osobnih razloga), dok se objektivni test najviše odnosi na hijerarhijske i druge veze između suca i drugih sudionika u postupku. Kod objektivnog testa potrebno je utvrditi, sasvim odvojeno od ponašanja suca, postoje li činjenice koje mogu izazvati dvojbe o nepristranosti suda. Stoga se u svakom pojedinom predmetu mora odlučiti je li odnos o kojemu je riječ takve prirode i stupnja da ukazuje na nepostojanje nepristranosti suda. U tom pogledu čak i dojam može imati određenu važnost prilikom utvrđivanja postoji li legitimna sumnja u sučevu nepristranost. To iz razloga jer se radi o povjerenju koje sudovi u demokratskom društvu moraju poticati u javnosti. Stoga se svaki sudac za kojeg postoji opravdani razlog za bojazan da nije nepristran mora izuzeti (Micallef protiv Malte, stavci 97., 98. i 102.).
15. U ovom konkretnom slučaju, predsjednik suda je pobijanim rješenjem odbio tuženikov zahtjev za izuzećem raspravne sutkinje smatrajući da ne postoje okolnosti koje dovode u sumnju njezinu nepristranost opravdavajući takvu svoju odluku da sutkinja nije u sporu sa tuženikom te da u sporu koji sudi postoji ustaljena sudska praksa. Međutim, predsjednik suda nije u dovoljnoj mjeri cijenio okolnost da je sutkinja odmah po dodjeli predmeta u rad zatražila da ju se izuzme od suđenja iz čega se može zaključiti i da je sama sutkinja smatrala da postoje okolnosti koje bi kod samih stranaka mogle izazvati sumnju u njezinu nepristranost. Također, predsjednik suda nije u dovoljnoj mjeri uzeo u obzir da je sutkinja zadužena za postupanje u predmetu koji je u konačnici rezultirao donošenjem pobijane prvostupanjske presude vodi, iako ne protiv tuženika, istovrsni postupak, dakle, da se kao stranka u tom postupku nalazi u identičnoj pravnoj, pa i životnoj situaciji kao i tužitelj. Navedene okolnosti, suprotno stavu predsjednika prvostupanjskog suda, mogu kod stranaka, posebice tuženika, ali i u javnosti, izazvati legitimne dvojbe u pogledu nepristranosti raspravne sutkinje, pa je stoga predsjednik suda donošenjem rješenja kojim je odbio tuženikov zahtjev za izuzećem pogrešno primijenio odredbu čl. 71. toč. 7. ZPP. Predmetno postupanje utjecalo je donošenje pravilnog i zakonitog rješenja čime je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi s čl. 71. toč. 7. ZPP. Slijedom toga, valjalo je temeljem čl. 380. toč. 3. ZPP, uvažiti žalbu tuženika, pobijano rješenje predsjednika suda ukinuti, te predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak.
16. Obzirom da je rješenje kojim je zahtjev za izuzećem suca odbijen ukinuto, to je posljedično i u odnosu na pobijanu presudu ostvaren žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi s čl. 71. toč. 7. ZPP. Stoga je temeljem čl. 369. st. 1. ZPP, i prvostupanjsku presudu valjalo u pobijanom dijelu ukinuti i u tom dijelu predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
17. Odluka o troškovima žalbenog postupka ostavljena je za konačnu odluku, sukladno odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.
18. U ponovljenom postupku predsjednik suda će otkloniti bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje mu je ovaj sud ukazao ovim rješenjem te će ponovno donijeti novu odluku o tuženikovom zahtjevu za izuzećem suca pri čemu će nepristranost suca utvrđivati provedbom subjektivnog i objektivnog testa prema kriterijima koje je ovaj sud naveo ranije u rješenju. Nakon što donese novu pravilnu i zakonitu odluku o tuženikovom zahtjevu za izuzećem raspravne sutkinje, sud prvog stupnja će o tužiteljevom tužbenom zahtjevu moći donijeti novu pravilnu i zakonitu odluku,
19. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu, 14. lipnja 2022.
Predsjednica vijeća:
Vesna Žulj, v.r.
