Poslovni broj: 8 K-92/20-101

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru po sutkinji mr. sc. Aleksandri Leljak kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Blaženke Žugec kao zapisničarke, u kaznenom postupku protiv optužene M. O., zbog kaznenog djela opisanog i kažnjivog po članku 233. stavku 1. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17 i 118/18, dalje: KZ/11), u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Zlataru broj: K-DO-95/2016 od 8. rujna 2016. činjeničnog opisa izmijenjenog u podnesku od 21. rujna 2018., nakon javne rasprave dovršene 8. lipnja 2022. u prisutnosti zamjenice općinskog državnog odvjetnika u Zlataru Maje Čižmek Habazin, optužene M. O. uz braniteljicu, odvjetnicu N. B., a odsutnosti predstavnika oštećenog društva, direktora P. G., 13. lipnja 2022. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Optužena M. O. rođena B., OIB:…, kći I. i A. B., rođene G., rođena ….. u Z., s prebivalištem u M. B., pismena, sa završenom srednjom školom, hotelijersko- turističke tehničarka, zaposlena u „V. V.“, s plaćom 4.500,00 kuna, udana, bez djece, Hrvatica, državljanka Republike Hrvatske, vlasnica osobnog automobila marke Peugeot 206 proizvedenog 2004., bez druge imovine, neosuđivana, nalazi se na slobodi

k r i v a  j e

što je:

u vremenskom razdoblju od 01. srpnja 2015. do 30. rujna 2015. u S. S. , u nakani da se nepripadno materijalno okoristi, kao zaposlenica trgovačkog društva „M. – u.“ d.o.o., sa sjedištem u Z., na radnom mjestu zaposlenice caffe bara, odgovorna za obračun i polaganje gotovog novca na blagajnu trgovačkog društva Z. m. d.o.o., a koje trgovačko društvo vodi poslove računovodstva za trgovačko društvo M. – u. d.o.o., iz dnevnih utržaka uzela dio gotovog novca u iznosu od 57.300,97 kuna i zadržala ga za sebe, a za koji iznos je oštetila trgovačko društvo M. – u. d.o.o. (sada K. d.o.o, sa sjedištem u Z.),

dakle, protupravno prisvojila tuđu pokretnu stvar koja joj je povjerena na radu,

čime je počinila kazneno djelo protiv imovine - pronevjerom – opisano i kažnjivo po članku 233. stavku 1. KKZ/11

II.Zbog toga se po članku 233. stavku 1. KZ/11. optužena M. O.

o s u đ u j e  n a

KAZNU ZATVORA U TRAJANJU 10 (DESET) MJESECI

te se na temelju članka 56. stavka 1. KZ/11.

i z r i č e

UVJETNA OSUDA

pa kazna zatvora neće biti izvršena ukoliko optužena M. O. u roku 2 (dvije) godine ne počini novo kazneno djelo.

III.Na temelju članka 56. stavka 4. KZ/11. optuženoj M. O. određuje se posebna obveza iz članka 62. stavka 1. točka 1. KZ/11; i to da u roku 6 (šest) mjeseci od dana pravomoćnosti presude oštećenom društvu K. d.o.o., Z. OIB: … nadoknadi štetu u iznosu od 57.300,97 kuna (pedesetsedamtisućatristokunaidevedesetsedamlipa).

Na temelju članka 58. stavka 5. KZ/11. sud može opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje izrečene kazne zatvora optuženiku koji u roku koji mu je određen ne izvrši u potpunosti ili većoj mjeri posebnu obvezu.

IV.Na temelju članka 158. stavak 2. ZKP/08. oštećenom društvu K. d.o.o., Z., OIB: …. djelomično se dosuđuje imovinskopravni zahtjev na način da se nalaže optuženoj M. O. da društvu K. d.o.o., Z., OIB: … naknadi štetu u iznosu 57.300,97 kuna (pedesetsedamtisućatristokunaidevedesetsedamlipa), u roku 6 (šest) mjeseci, dok se ostali dio imovinskopravnog zahtjeva do iznosa 82.544,53 kn oštećeno društvo upućuje ostvarivati u parnici.

V.Na temelju članka 148. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13., 145/13. i 152/14, dalje: ZKP/08.) nalaže se optuženoj M. O. platiti troškove kaznenog postupka u vezi sa člankom 142. stavkom 1. i stavkom 2. točkom 6. ZKP/08 u paušalnom iznosu 1.200,00 kn (tisućudvjestokuna), kao i troškove u vezi sa člankom 142. stavkom 1. i stavkom 2. točkom 6. ZKP/08 u iznosu 17.886,93 kn (sedamnaesttisućaosamstoosamdesetšestkunaidevedesettrilipe), u roku 1 (jedne) godine.

Obrazloženje

1.1.Općinsko državno odvjetništvo u Zlataru podnijelo je ovom sudu uvodno citiranu optužnicu, izmijenjenu podneskom od 21. rujna 2018.

1.2.Predstavnik oštećenog društva postavio je na raspravi 21. ožujka 2017. imovinskopravni zahtjev u iznosu 82.544,53 kn.

2.1. Po provedenom postupku ovaj sud donio je presudu poslovni broj: K-2/17 od 16. rujna 2019., koju je Županijski sud u Varaždinu ukinuo rješenjem poslovni broj:Kž- 563/2019 od 10. ožujka 2020. i vratio predmet ovom sudu na ponovno suđenje.

2.2. I u ponovljenom postupku Općinsko državno odvjetništvo u Zlataru ostalo je kod uvodno citirane optužnice, dok je oštećeno društvo ostalo kod postavljenog imovinskopravnog zahtjeva.

3.Pozvana da se očituje o osnovanosti optužbe, optuženica je opet izjavila da se ne smatra krivom za inkriminirano joj kazneno djelo te je osporila osnovanost imovinskopravnog zahtjeva.

4.1.Sud je u tijeku dokaznog postupka ponovno ispitao svjedoke P. G. (823-824 i 861), I. S. (list 860) i M. G. (list 842) te je i pročitao iskaze svjedoka ispitanih na raspravi u postupku koji je prethodio donošenju ukinute presude: P. G., I. O. (list 469- 470), I. S. (list 483 - 484 ), D. R. i S. P. (list 498-499), G. H., M. G., M. V. i K. B. (list 510-513), kao i iskaze vještaka M. P. i V. M. (list 766- list 766).

4.2.Također je pročitao: kaznenu prijavu oštećenog trgovačkog društva M. u. d.o.o. od 19. listopada 2015. (list 16), financijske kartice za razdoblje od 01. listopada do 31. prosinca 2013., za razdoblje od 01. siječnja 2014. do 31. prosinca 2014., i za razdoblje od 01. siječnja 2015. do 31. prosinca 2015. (list 17-22), ugovor o radu za M. O. od 13. rujna 2013. (list 23-25), ugovor o radu za M. O. od 25. listopada 2013. (list 26-28), posebno izvješće Službe kriminalističke policije, broj: 511-17-14/1-K-7/2016 od 04. veljače 2016. (list 31-32), ugovor o radu za M. O. od 28. travnja 2014. (list 41-43), ugovor o radu za M. O. od 28. svibnja 2014. (list 44-46), ugovor o radu za M. O. od 28. lipnja 2014. (list 47-49), ugovor o radu za M. O. od 29. srpnja 2014. (list 50-52), ugovor o radu za M. O. od 01. rujna 2014. (list 53-55), ugovor o radu za M. O. od 0. listopada 2014. (list 56-58), ugovor o radu za M. O. od 10. studenoga 2014. (list 59-61), ugovor o radu za M. O. od 4. prosinca 2014. (list 62-64), ugovor o radu za M. O. od 5. siječnja 2015. (list 65-67), ugovor o radu za M. O. od 6. veljače 2015. (list 68-70), ugovor o radu za M. O. od 6. ožujka 2015. (list 71-73), ugovor o radu za M. O. od 8. travnja 2015. (list 74-76), ugovor o radu za M. O. od 7. svibnja 2015. (list 77-79), ugovor o radu za M. O. od 19. lipnja 2015. (list 80-82), ugovor o radu za M. O. od 10. srpnja 2015. (list 83-85), ugovor o radu za M. O. od 7. kolovoza 2015. (list 86-88), ugovor o radu za M. O. od 13. rujna 2015. (list 89-91), potvrdu o prestanku ugovora o radu od 14. listopada 2015. (list 92), prijavu prestanka osiguranja od 14. listopada 2015. (list 93), ugovore o radu za radnicu I. S. (list 94-149), ugovor o radu za P. G. od 02. siječnja 2010. (list 150-152), opis radnog mjesta u caffe baru (list 153), opis radnog mjesta poslovođe benzinske postaje i autopraonice (list 154) financijsku dokumentaciju (list155-192), povijesni izvadak iz sudskog registra za trgovačko društvo M.

– u. d.o.o. (list 211-212), povijesni izvadak iz sudskog registra za trgovačko društvo Z. –m. d.o.o. (list 213-218), zapisnik o ispitivanju svjedokinje I. S. od 25. travnja 2016. (list 245- 247), zapisnik o ispitivanju svjedoka J. B. od 25. travnja 2016. (list 249-251), zapisnik o ispitivanju svjedoka I. O. od 25. travnja 2016. (list 252-254), uplatnicu od 5. listopada 2015. (list 255), zapisnik o ispitivanju svjedoka D. R. od 26. travnja 2016. (list 256-258), zapisnik o ispitivanju svjedoka S. P. od 26. travnja 2016. (list 259-261), zapisnik o ispitivanju svjedokinje M. G. od 26. travnja 2016. (list 262-264), zapisnik o ispitivanju svjedoka Ž. H. od 27. travnja 2016. (list 265-266), zapisnik o ispitivanju svjedoka Ž. S. od 27. travnja 2016. (list 267-269), zapisnik o ispitivanju svjedoka T. R. od 16. svibnja 2016. (list 272- 274), zapisnik o ispitivanju svjedoka K. B. od 16. svibnja 2016. (list 275-277), zapisnik o ispitivanju svjedoka V. Š. od 08. lipnja 2016. (list 286-287), zapisnik o ispitivanju svjedoka J. L. od 08. lipnja 2016. (list 288-289), zapisnik o ispitivanju svjedoka B. K. od 08. lipnja 2016. (list 290-291), zapisnik o ispitivanju svjedoka A. Z. od 09. lipnja 2016. (list 298-299), zapisnik o ispitivanju svjedoka B. S. od 09. lipnja 2016. (list 300-301), zapisnik o ispitivanju svjedoka M. V. od 09. lipnja 2016. (list 302-303), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka M. P. od 24. rujna 2016. s dokumentacijom (list 341-366), podnesak Službe kriminalističke policije PU K.-Z. od 29. ožujka 2017. (list 418), potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta broj: 0446780 (list 419) uz priloge DVD, USB (list 420), temeljnice za knjiženje broj. 23 od 31. srpnja 2015. s prilozima (list 423-429), br. 26 od 31. kolovoza 2015. s prilozima (list 430-436), br. 33 od 30. rujna 2015. s prilozima (list 437 – 441), salda konti otvorene stavke sa 28. ožujka 2017. (list 442), salda konti od 1. siječnja 2015. do 1. prosinca 2015. (list 443-446), uplatnicu br. 28, dnevnik 22 (list 447) , uplatnicu br. 33, dnevnik 24 (list 448), uplatnicu br. 34, dnevnik 25 (list 449), izvadak o stanju i prometu RBA 2. listopada 2015. (list 450-451), ugovor o zakupu i uslugama od 23. prosinca 2012. (list 452-455), dopunu nalaza i mišljenja vještaka M. P. od 12. srpnja 2017. (list 460-464), zatim od 28. rujna 2017. (list 477- 480), podnesak vještaka M. P. od 19. siječnja 2018. (list 493-494 spisa), povijesni izvadak iz sudskog registra za društvo K. d.o.o. (list 501- 507), dopunu nalaz i mišljenja vještaka M. P. od 12. lipnja 2018. (list 514-517), nalaz i mišljenje vještaka V. M. od 14. rujna 2018. (list 531-548) uz dopunu dokumentacije (list 551-756), podnesak obrane od 1. listopada 2018. ( list 762).

4.3.Drugih dokaznih prijedloga više nije bilo.

4.3.Na kraju dokaznog postupka sud je pročitao izvadak iz kaznene evidencije za optuženicu (list 906) te je ona iznijela obranu (list 903).

5.1.Optuženica se brani navodeći (list 781) da se zaposlila u društvu M. u listopadu 2013., a posao je dobila zbog oca koji je bio zaposlen u istom društvu. Zaposlila se kao konobarica u kafiću, znala je skuhati kavu jer je prije bila na praksi, ali nikakve druge poslove nije znala raditi, nego ju je u sve uveo P. G.. On je za nju tamo bio „bog i batina“. Prvo je radila sama, a novce od utrška kafića nosila u sef u ured P. G.. U jednom trenutku on je rekao da bi bolje bilo da novce čuva sama, jer se on „buni“ kada ima kod sebe u sefu i novce iz benzinske. Također joj je rekao da si sama nađe mjesto gdje će novce držati.

5.2.Nekako u to vrijeme u kafiću je počela raditi i I. S. jer se posao poboljšao. Nije dobila sef za novce pa je novce čuvala u skladištu koje se nalazilo iza šanka, u jednom ormaru gdje su držale i robu, u jednoj ljubičastoj kutiji. Budući da su u kafiću radile dvije djelatnice, svaka je na kraju svoje smjene napravila obračun i pospremila novce u kutijicu. Njoj je P. G. dao uputu da novce jednom mjesečno nosi na blagajnu društva Z. M., i to na kraju mjeseca. Zbog toga je tako i postupala.

5.3.Osim nje, pristup skladištu imali su i I. S. te P. G.. Nekada je P. G. mijenjao konobarice. Terasa kafića bila je preko ceste i kada je išla na terasu, nije vidjela što se dešava u kafiću. Jednom je vidjela da nedostaje 200 kuna, ali kako su robu plaćale gotovinom, pomislila je da su krivo zbrojile novce i da zbog toga nedostaje tih 200 kuna. Međutim u srpnju 2015. vidjela je da nedostaje jedan veći iznos.

5.4.Smatra da je njena krivnja u tome što nije ništa rekla niti ocu niti P. G..

5.5.Bila je svjesna da je zaposlena zbog svog oca i da bi on odgovarao za neke njene eventualne propuste. Na kraju je njen otac i dobio otkaz u veljači 2017. Nju i oca je direktor pitao da vrate novce koji su prikazani kao manjak i rekao je da će reći da su novci nađeni iza frižidera, ali nije na to htjela pristati jer novce nije uzela. Ona je tada stanovala s ocem, majkom i bakom, s kojima stanuje i sada, a istaknula je da bi njen otac sve napravio za nju pa nikada nije ni u čemu oskudijevala. Nije imala nikakve potrebe za nekim skupim stvarima, a dok je radila u M. novaca je imala jer je dobivala i plaću i određeni postotak na ruke.

5.6.Novce bi prebrojala na kraju mjeseca, a kada je trebala nositi utržak u M. i shvatila da ima manjak, nije znala kako bi reagirala. Rekla je S. iz benzinske da zbroji novce, ali je on došao do istog iznosa kao i ona. Prestrašila se, sjela u auto s namjerom da odnese novce u M. i mislila, sada vidi da je to bilo naivno, da će se sve nekako riješiti. Poslala je ocu poruku da joj oprosti i da nije kriva i nekako se našla u M. B.. Tamo je otac došao po nju. Svog oca jako voli i nije nikako željela da on zbog nje ima neke posljedice. Utržak kojeg je imala sa sobom na dan kada je završila u M. B. drugi dan je namjeravala odnijeti u M., ali je toga dana završila u bolnici jer je imala neke probleme. Zaključno je rekla da novce uzela nije i da se ne smatra krivom.

5.7.Inače je i P. G. radio u kafiću, jedna osoba radila je na benzinskoj, a jedna u kafiću. I. S. imala je pristup ključu i novcima. U jednom trenutku su napravile kopiju ključa i svaka je od njih imala svoj ključ. Ona je otišla sredinom kolovoza 2015., a optuženica je prije toga bila tri dana na godišnjem odmoru pa da nije imala pristup, ne bi mogla raditi te dane. Od listopada 2013. na njen rad nije bilo nikakvih prigovora. P. G. povremeno je uzimao novce, kao pozajmicu, i za dva do tri dana ih je vratio. Također joj je nosio račune za robu, a ona bi mu davala gotovinu i tu nije bilo manjka.

5.8.Zna da su po noći djelatnici benzinske dolazili u kafić, kuhali si kavu i tamo pušili pa je čak bilo prigovora zašto oni to rade, a na benzinskoj si ljudi sami toče gorivo. Vrata između benzinske i kafića bila su na senzor, ali on nije radio i vrata su zapravo bila otvorena. Njoj je neposredno nadređen bio P. G.. Kada je išla na godišnji, njega je pitala da joj odobri godišnji odmor.

5.9. Ona se 3. travnja 2017. zaposlila kod sadašnjeg poslodavca i otad je tamo u neprekinutom radnom odnosu, u okviru posla je zadužena za novce, a 18. rujna 2020. se udala.

6.1.Slijedom takve obrane u postupku nije bilo sporno da je optuženica u razdoblju od 1. srpnja 2015. do 30. rujna 2015. u S.S., bila zaposlenica trgovačkog društva „M. – u.“ d.o.o., sa sjedištem u Z., na radnom mjestu zaposlenice caffe bara.

6.2.Ostalo je sporno je li bila odgovorna za obračun i polaganje gotovog novca na blagajnu trgovačkog društva Z. m. d.o.o., a koje vodi poslove računovodstva za trgovačko društvo M. – u. d.o.o. Također, je li iz dnevnih utržaka uzela dio gotovog novca u iznosu od 57.300,97 kuna i zadržala ga za sebe u nakani da se nepripadno materijalno okoristi. S tim u vezi, bilo je sporno tko je sve imao doticaj s utrškom koji se čuvao u ormaru u skladištu te tko je i po kojoj osnovi izvršio naknade uplate nepoloženog utrška.

7.1.U odnosu na činjenicu je li optuženica bila odgovorna za obračun i polaganje gotovog novca na blagajnu trgovačkog društva Z. m. d.o.o., valja ukazati na opisa radnog mjesta-rad u caffe baru (list 153), a na koje je optuženica prema, više puta produljivanima, ugovorima o radu bila raspoređena. U opisu tog radnog mjesta jasno je, između ostalog, navedeno: „organizira, kontrolira i odgovoran je za blagajničko poslovanje (naplata i polaganje novca) prema uputama nadležne osobe“.

7.2.Valja reći i da je optuženica u obrani zapravo vrlo jasno iskazala da je ona bila osoba odgovorna za kontrolu i polaganje utrška na mjesečnoj razini, a prema uputi P. G. kao neposredno nadređenog.

7.3.Okolnost je li društvo Z. m. d.o.o. imalo odgovarajuće uvjete za vršenje poslova računovodstva za društvo M.-u.d.o.o. u kontekstu inkriminiranog kaznenog djela nije bitno utvrđivati jer je ista van objektivnih i subjektivnih obilježja djela koje se optuženici stavlja na teret.

8.1.Činjenicu je li došlo do manjka gotovine iz dnevnih utržaka za inkriminirano razdoblje sud je utvrdio pomoću nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka V. M. (list 531-548).

8.2.Zadatak vještaka bio je utvrditi koliki je bio ukupni utržak ostvaren u caffe barovima društva M. – u. d.o.o. u O., V. T. i Z. uz benzinsku postaju J., u razdoblju od 01.srpnja do 30.rujna 2015.godine, je li taj utržak, u cijelosti ili djelomično položen u blagajnu društva M. – u. d.o.o. u propisanim rokovima te jesu li se u navedenom razdoblju u predmetnim kafićima vršila gotovinska plaćanja robe i u kojim pojedinačnim iznosima.

8.3.Vještak navodi da je iz saldakonti kartica razvidno je da je u inkriminiranom razdoblju, od 1.srpnja do 30.rujna 2015.godine u caffe baru V. T. evidentirano potraživanje s osnova gotovinskog prometa u iznosu 112.585,60 kuna, a u caffe baru Z. potraživanje s osnova gotovinskog prometa iznosi 32.829,00 kuna, što ukupno iznosi 145.414,60 kuna.

8.4. promet uredno je evidentiran u knjiženjima mjesečne realizacije gotovinske prodaje i pregledima ulaza i izlaza repromaterijala.

8.5.Iz pojedinačnih obrazloženja evidentiranog prometa u caffe baru V. T. utvrđeno je da su nakon inkriminiranog razdoblja vršene uplate koje se mogu pripisati prometu toga razdoblja, pa se saldo potraživanja za inkriminirano razdoblje, od 1.07. do 30.09. 2015. godine za uplate izvršene od 02.10. do 30.10.2015.godine može umanjiti za iznos od 55.284,63 kuna, tako da ukupni saldo potraživanja za inkriminirano razdoblje iznosi 57.300,97 kuna i u cijelosti pripada prometu caffe bara V. T..

8.6.Saldo potraživanja u caffe baru Z. za inkriminirano razdoblje iznosi 32.829,00 kuna i može se smatrati da je u cijelosti plaćen s obzirom na pretplatu od 7.916,00 kuna i da saldo na dan 30.studeni 2015.godine iznosi 0,00 kuna.

8.7.Blagajničko poslovanje ne vodi se sukladno čl.66. Općeg poreznog zakona, po kojem je društvo obvezno primitke i izdatke bilježiti svakodnevno slijedom njihova nastanka.

8.9.Gotovina položena na blagajnu djelomično se uplaćuje na žiro-račun društva a djelomično koristi za gotovinska plaćanja računa.

8.10.Na temelju pregleda saldakonti kartica, prometa blagajne i prometa žiro- račun razvidno je da utržak iz razdoblja, od 1.07. do 30.09.2015.godine u propisanim rokovima nije polagan u blagajnu, niti uplaćivan na žiro-račun, pa saldo potraživanja za nepoloženi utržak, na dan 30.09.2015.godine iznosi 112.585,60 kuna.

8.11.Izvršene uplate u razdoblju od 2.10. do 30.10.2015.godine u ukupnom iznosu 55.284,63 kuna evidentirane su u saldakonti kartici potraživanja za caffe bara V. T. kao uplaćeni utržak, isti iznos je i u Izvodima žiro-računa.

8.12.Vještak smatra da navedeni iznos uplata od 55.284,63 kuna treba tretirati kao polog prometa inkriminiranog razdoblja, te ukupni iznos potraživanja za neuplaćeni utržak u inkriminiranom razdoblju od 112.585,60 kuna umanjiti za 55.284,63 kuna, tako da ukupno potraživanje za nepoloženi utržak gotovine u inkriminiranom razdoblju, od 1.srpnja do 30.rujna 2015.godine iznosi 57.300,97 kuna i u cijelosti se odnosi na promet u caffe baru V. T..

8.13.Prema nalazu vještaka P. iskazano je potraživanje za neuplaćeni utržak u iznosu 82.544,53 kuna i također tereti caffe bar V. T..

8.14.Prethodni vještak je priznao gotovinske uplate u iznosu 30.041,07 kuna i iza taj iznos umanjio potraživanje od 112.585,60 kuna, dok vještak M. smatra da se treba priznati cijeli iznos uplata gotovine od 55.284,63 kuna uplaćen u razdoblju od 02.10. do 30.10.2015.godine.

8.15.Razlog ovom stavu temelji na podatku da je zadnje potraživanje za neuplaćeni utržak knjiženo sa 30.09.2015.godine, nakon toga od 2.10.2015.godine vrše se uplate gotovine koje se mogu pripisati jedino prometu razdoblja od 1.07. do 30.09. 2015. godine, jer se slijedeće potraživanje za neuplaćeni utržak evidentira 31.10.2015.godine, pa sve uplate do 30.10.2015. godine mogu pripadati samo prethodnom razdoblju, nikako ne razdoblju koje tek dolazi.

8.16. Slijedom navedenog za uplate izvršene od 2.10. do 30.10.2015.godine u iznosu 55.284,63 kuna treba umanjiti iskazani saldo na dan 30.09.2015.godine od 112.585,60 kuna, pa potraživanje za neuplaćeni gotovinski promet u inkriminiranom razdoblju od 01.07. do 30.09.2015. godine iznosi 57.300,97 kuna. Potvrda takvom stavu je priznavanje prethodnog vještaka izvršenih uplata u caffe baru Z., gdje je bila gotovo identična situacija.

8.17.Gotovinska plaćanja računa do dozvoljenih 5.000,00 kuna po pojedinim računu provode se u blagajničkom dnevniku i u inkriminiranom razdoblju od 01.07. do 30.09.2015.godine izvršene su gotovinske uplate u srpnju i kolovozu koje se odnose na promet nastao u svibnju i lipnju 2015.godine. Dio uplaćene gotovine transferiran je na žiro-račun a dio je korišten za gotovinska plaćanja računa do 5.000,00 kuna, što je sukladno čl.28. Zakona o fiskalizaciji. Isplata gotovine sa blagajne evidentirana je putem Isplatnica, isplaćeni novac po svakoj isplatnici odgovara iznosu po plaćenom računu.

8.18.Vještak je nalaz dopunio na raspravi navodeći (list 766) da se na podnesak obrane na listu 762 spisa očitovao na način da je u svom nalazu i mišljenju ispunio zadaću koju mu je dao sud, a koja nije obuhvaćala i analizu vjerodostojnosti knjigovodstvene dokumentacije. Za ono što je izdalo knjigovodstvo nekog društva odgovaraju odgovorne osobe u tom društvu. U tablici 1 nalaza, strana 3 nalaza, stoji prikaz i u bitnome je to odgovor na zadaću vještačenja. Svoje su zaključke provjerili i putem analize prometa po žiro računu i blagajni i na taj način je došao do zaključka da to sve odgovara, dakle da knjigovodstvene isprave odgovaraju žiro računu i blagajni.

8.19.Braniteljica je ukazala da temeljnice nisu bile potpisane od strane odgovorne osobe za zastupanje poduzetnika te da knjigovodstvo nije vodilo oštećeno društvo, nego društvo kojem je to društvo povjerilo vođenje knjigovodstva. Vještak je objasnio da to za ispravno vođenje knjigovodstva nije relevantno. Naime, temeljnica nije nikakav dokument, jer se ona uopće ne mora sačiniti, a moguće je i da ju automatski sačini program. Vjerodostojne isprave su računi, a račune nisu mogli prilikom izrade nalaza i mišljenja sve pregledati jer je riječ o masi računa. Međutim, knjigovodstvo u svom radu te račune knjiži i postoji odgovornost za ispravno vođenje knjigovodstva. Njega kao vještaka nije zanimalo niti postoje li temeljnice niti tko ih je sačinio.

8.20.Predmet vještačenja nije bilo je li društvo koje je vodilo knjigovodstvo bilo registrirano za vođenje poslova knjigovodstva. Inače zna da to nije niti potrebno, nego, nažalost, knjigovodstvene usluge može pružati bilo tko.

8.21.Zašto je u caffe baru Z. bio "višak" od nešto više od 7 tisuća kuna ne može znati, je li to utržak od caffe bara u V. T., ali taj iznos ne odgovara gotovinskom prometu za dužno razdoblju.

8.22.Vještak je nalaz sačinio na temelju cjelokupne potrebne dokumentacije i odgovorio je na sva pitanja suda. Također je nalaz dopunio na raspravi odgovarajući na pitanja obrane. Sud ocjenjuje da nije ostalo nikakvih nejasnoća ili nelogičnosti u nalazu, a niti su stranke nisu imale daljnjih primjedbi.

8.23.Posebno valja naglasiti da je nalaz i mišljenje prvobitno sačinio stalni sudski vještak M. P., koji na raspravi nije mogao odgovoriti na postavljena pitanja, niti je nalaz sačinio na temelju cjelokupne potrebne dokumentacije, što se pokazao kada je drugi vještak upotpunio dokumentaciju potrebnu za izradu nalaza i mišljenja. Stoga sud njegov nalaz niti ne analizira, budući da je zatražio mišljenje drugog vještaka u smislu članka 318. ZKP/08.

8.24.Kako je vještak M. objasnio zbog čega je došlo do razlike u zaključcima vještaka, a te su razlike u konačnosti bile u korist optuženice i dovele do promjene pravne kvalifikacije djela na temeljni oblik, tako sud nije našao potrebu da se vještaci usuglasuju na raspravi radi točnog i potpunog utvrđivanja činjeničnog stanja, niti su to tražile stranke.

8.25.Putem nalaza i mišljenja vještaka M. sud je, dakle, utvrdio da za razdoblje od 1. srpnja do 30. rujna 2015. nije položen dio dnevnog utrška za kafić u iznosu 57.300,97 kn, u što su uračunate naknade uplate na račun, nakon što je optuženici prestao radni odnos.

9.1.Da je za polaganje dnevnih utržaka bila odgovorna optuženica proizlazi iz naprijed navedenih dokaza.

9.2.Stoga je sud proveo dokazni postupak, ispitivanjem svjedoka kojima su poznate okolnosti rada optuženice, na okolnost je li optuženica položila dnevni utržak koji nedostaje ili je to propustila učiniti.

10.1.Svjedok I. O., optuženičin otac, iskazao je (list 469) da se njegova kćerka zaposlila 2014., da cijelo vrijeme žive u zajedničkom kućanstvu i nikada se na ništa nije žalila, niti se itko žalio na nju. Često je pitao kćerku ima li kakvih problema na poslu, a isto tako i njenog nadređenog G.. 30. rujna 2015. na putu u skladište u 15,15 nazvao je kćerku, ona se nije javljala na mobitel niti je mogao s njom uspostaviti kontakt. U firmi je oko 16,00 sati došao u Upravu i čistačica mu je rekla da su problemi s M. u vezi s pologom. On je oko 18,00 sati došao u kontakt s kćeri i saznao da se nalazi u M. B. u crkvi na otvorenom. Našao ju je uplakanu, nije razgovarala te ju je drugi dan vodio na Hitnu psihijatru. Nikada nije doznao tko je uzeo novce, ali na kćeri nije primijetio nikakve promjene niti u ponašanju niti u trošenju na način da bi posumnjao da bi raspolagala većom količinom novca. Nije kupovala nikakvu skupu garderobu, izlaziti nije niti stigla jer je sama radila. Kćer mu je rekla da je vidjela da joj se skuplja manjak koji je s vremenom rastao, ali da nikome nije o tome govorila jer ju je bilo strah, već je manjak pokrivala na razne načine, primjerice prebacivanjem iz mjeseca u mjesec. Kod sebe je imala novce, a to je saznao u nedjelju nakon ovog četvrtka kada ju je našao u M. B., i to je imala 21.060,00 kuna, što se odnosilo na utržak od rujna 2015., a koji novac je ona taj dan mislila predati, ali su je nazvali iz računovodstva. Te je novce on uplatio.

10.2.Od kćeri je dobio poruku tog 30. rujna 2015.: "oprosti tata!“, ali ne može reći na što se poruka odnosi jer je kćerka tada bila psihički rastrojena i moguće niti sama nije znala zašto je to napisala. Kćerka nikad prije nije imala takvu pretjeranu reakciju na neki stresni događaj, bila je u panici i njega je to jako iznenadilo. Ne vjeruje da bi kćerka imala dugova koje bi trebala vraćati.

10.3.Direktor mu je dao dva tjedna da nađe gdje je novac završio. Također mu je direktor R. ponudio da plati manjak i da se protiv kćeri neće voditi postupak, ali je on bio uvjeren da kćerka nije uzela novce.

11.1.Svjedok P. G. (list 469) iskazao je je zaposlen na radnom mjestu poslovođa benzinske crpke, a na toj crpki je optuženica bila voditeljica Caffe bara. Što se tiče polaganja utrška, on je u razgovoru optuženici rekao da je on jednom mjesečno vozio novce na blagajnu u Z. m.. Tada je cesta bila u rekonstrukciji i dnevni utrošci su bili jako mali pa je mjesečni utržak bio od tri do pet tisuće kuna. Međutim, dok je optuženica radila, cesta je bila otvorena i utršci su bili veći. Optuženici je rekao da se u vezi polaganja utrška dogovori sa šeficom računovodstva M. G.. Nije ništa primijetio u smislu da bi mu nešto bilo sumnjivo, a da je do manjka došlo, rekao mu je direktor. Ne zna na koji način se utvrdio dnevni utržak na radnom mjestu optuženice. Njemu se optuženica nije žalila da ima problema, niti je primijetio da bi bilo problema sa djelatnicom I. S..

11.2.Postojali su računi gdje bi on kupovao stvari za kafić svojim novcima i za benzinsku pumpu, te račune bi predavao optuženici i ona bi mu refundirala novce iz blagajne, a račun predala u blagajnu. To nisu bili veliki iznosi. Također su postojali računi koje je on našao jer ga je poslodavac poslao da ih potraži, a bili su u Caffe baru u V. T. u ladici u jednom fasciklu, i to su bili računi gdje je optuženica kupovala kavu, sok i slično. Te račune predao je nakon što je utvrđen manjak. Ne zna je li za te račune optuženica uzimala novce iz kase, vjerojatno je jer drugačije ne bi mogla kupovati. To su bili računi od prodajnih predstavnika Julius Meinl, Coca Cola i slično; dobavljača s kojima se poslovalo. Računi koje je on plaćao su bili od Ikea-e , za čaše i slično, gorivo za kosilicu.

11.3.Za vrijeme dok je on bio zadužen za kafić prije dok je došla zaposlenica, iz kompjutera bi sebi isprintao stanje blagajne i na taj način vidio utržak. Optuženicu nije uputio u to kako da si ona gleda utržak. Benzinska postaja i kafić su u istoj zgradi, time da se toaleti nalaze u kafiću pa i nakon radnog vremena kafića klijenti benzinske koriste toalet u kafiću, do toaleta se dolazi kroz kafić pa je stoga on i nakon radnog vremena bio otključan. Skladište je bilo zaključano, on je rekao djelatnicama kafića da zaključavaju skladište nakon radnog vremena. Nije bio nadređen optuženici, a tko joj je bio nadređen ne zna, možda računovodstvo.

11.4.Prvih 15 dana nakon što se optuženica zaposlila, utržak je stavljala u sef od benzinske. Njegov ured je otključan, a sef ima rupu u koju se ubacuju novci. Ne zna tko je optuženici rekao da stavlja novce u taj sef, ali joj je on rekao da to više ne čini jer neće biti odgovoran za te novce. Također joj je rekao da se dogovori s M. G..

11.5.On je u skladištu našao jednu kutiju, kartonsku kutiju koja se nije zatvarala s bravom ili nečim sličnim, ne zna gdje je ta kutija u skladištu bila, na otvorenom ili zatvorenom. U toj kutiji našao je gotovinu i te je novce uplatio u banci, i to samo jednom, par dana nakon što je optuženici prestao radni odnos. Također je i račune koje je našao tom prilikom odnio u računovodstvo, novce je u računovodstvu djelatnica odmah isplatila i uplatila, to se vodi kao bezgotovinska uplata.

11.6.On je na dnevnoj bazi polagao novce u kasu od utrška vezano uz rad kafića nakon 1. listopada 2015.

11.7.M. O. vodila je i kafić u Z., osim kafića u V. T. na kojeg se sve ovo odnosi.

11.8.Nije primijetio nikakve promjene u ponašanju optuženice tijekom 2015., niti je primijetio da ima skupu robu ili nekakvu drugu imovinu koja bi ukazivala da troši puno novaca. Njemu je direktor nakon 1. listopada 2015. rekao da vodi kafić, kako što ga i sad dalje vodi. On je optuženicu naučio zaduživati robu, a za vrijeme dok je ona radila nije imao nikakve veze s kafićem. Onaj tko im je prodao program, rekao mu je kako izvršiti obračun. U firmi je pitao i dozvolili su mu da polaže gotov novac u blagajnu jer nije bilo ceste. U skladištu se nalazio toalet za djelatnike kafića, dok su djelatnici benzinske pumpe imali svoj WC. Također se u skladištu nalazila škrinja i druga roba za kafić. U skladištu se nije nalazilo ništa što je imalo veze s benzinskom postajom. Ne zna tko je imao ključeve od skladišta, tko je skladište otključao niti jesu li konobarice novce od utrška nosile kući. Nakon 1. listopada 2015. radila je jedna konobarica u kafiću, skladište je bilo otključano.

11.9.Pozvan da pojasni na što se odnose iznosi koje je uplatio 7. i 13. listopada 2015., svjedok je pojasnio (list 823-824) da nije uplatio novac, nego su to bili gotovinski R-1 računi koje je našao u ladici u skladištu kafića. Dakle, te račune, koji su se odnosili na kupnju robe – kava, Coca cola i slično, za potrebe kafića, oduzeli su od iznosa pronevjerenog novca.

11.10.Što se tiče uplata i prije i nakon 14. listopada 2015., kao dana kada optuženica više nije bila zaposlena kod njih, mora naglasiti da se kafić uopće nije zatvorio, da je on radio cijelo vrijeme, svi su utršci išli preko banke. U izvadcima se vidi datum utrška, u pozivu na broj.

11.11.Ne zna tko je sve imao pristup novcu koji se držao u kutiju u skladišnom ormaru, niti tko je imao ključ od ormara.

11.12.On je gotovinske račune 7. i 13. listopada predao na blagajni u M., i to blagajnici koja je tada radila. Moguće je dostaviti dokaz na tu okolnost.

11.13.Vještak je u spisu uz nalaz priložio priloge na kojima temelji svoj nalaz pa tako u omotu na listovima 553-600 spisa stoje, između ostalog i ulazni računi od čega se računi na listovima 581-600 spisa s datumom 6. listopada 2015., a koji su po navodu svjedoka tada prikazani sa 7. listopada 2015., odnose na robu kako je on opisao.

11.14.Svjedok je objasnio, gotovinski računi koje je našao i uplatio naknadno, su se nalazili u cijelom prostoru kafića, i u skladištu i u ladicama oko šanka, nisu bili u zaključanom prostoru. Njemu je dana dužnost da se bavi kafićem iako je bio voditelj benzinske postaje nakon što je otišla optuženica zato što nije imao tko drugi to preuzeti. Dan do dva prije nego što je preuzeo kafić tamo je radila jedna konobarica čijeg imena se sada ne sjeća. Nema saznanja o tome tko je nju uveo u posao, samo zna da je brzo otišla. Podatak o njenom imenu bi firma mogla dostaviti.

11.15.Svjedok je također objasnio (list 861) da se ne sjeća da bi svjedokinja S. sa njim razgovarala o zasnivanju radnog odnosa na neodređeno, moguće, ali se sada toga više ne sjeća. U to vrijeme u kafiću su se konobarice zapošljavale na određeno vrijeme. Koliko se sjeća, svjedokinja S. je rekla da više ne želi raditi u kafiću, a razlog ne zna.

12.1.Svjedokinja I. S. (list 483-484) iskazala je da je radila u kafiću na benzinskoj postaji u V. T.. Radile su M. O. i ona, a po potrebi su naplaćivale gorivo i na benzinskoj postaji kada su zaposlenici benzinske postaje kosili ili radili nešto drugo. Nad novcima iz benzinske postaje nisu imale nikakve obaveze.

12.2.U posao ju je uputila M. O. kao nadređena, rekla je da dnevni utržak stavlja u jednu kutiju koja se nalazila u skladištu. Kutija je prvo bila neotključana, par mjeseci, a potom su kutiju stavljali pod ključ. Kutiju su držali u ormaru, kojeg prvo nisu zaključavali a zatim su zaključavali ormar. Ključ od ormara je imala M. O.. Kada bi svjedokinja radila zadnju smjenu u danu, budući da nije imala ključ, novce bi ostavila u kasi, time da bi ispisala traku blagajne za taj dan gdje se je vidjelo koliki je utržak, a novce stavila u blagajnu ispod pregradnog elementa za novce na način da se novci nisu odmah vidjeli kada se blagajna otvorila. Kasa je inače bila zaključana, ali je ključ bio u kasi. Prostor kafića po noći nije bio zaključan. U kafiću je toalet koji su koristili klijenti benzinske. Skladište se zaključavalo po noći. U skladište se ulazilo iza šanka i drugih ulaza nije bilo. Ključ od skladišta se je čuvao u kasi ili na nakon drugom mjestu u kafiću kako bi djelatnica koja radi ujutro mogla otključati skladište.

12.3.Izdvojila je jedan događaj kada je radila popodne, na početku smjene je brojila novce koji su se nalazi u kutiji. M. O. je trebala taj dan novce nositi u blagajnu M.. To su bili novci od više dana i ona je shvatila da je riječ o tri tisuće kuna koji nedostaju. Uz novce od svakog dana se je prilagala i traka blagajne i ona je na taj način, usporedbom novaca koji su bili u kutiji sa stanjem na traci ustanovila da nedostaju tri tisuće kuna.

12.4.Nalog da zbroji novce dala joj je M. O.. Svjedokinja je rekla da bi trebali nekoga nazvati, možda njenog oca koji je radio u M., ali je optuženica rekla da će ona to srediti. Svjedokinja je dala nešto malo da se nadoknade ti novci, možda 500,00 kuna, koje je dala od plaće. Imala je plaću 3.200,00 kuna, ima dvoje djece, a tih 500,00 kuna je dala jer je bila s M. jako dobra i nikada ne bi rekla da je ona novce uzela. Za nikakav drugi manjak ne zna.

12.5.Novci su se iz kutije uzimali jednom mjesečno i nosili na blagajnu Z. m.. Na početku je sudjelovala u zbrajanju novca koji su se nosili u blagajnu, ali kasnije više ne. Možda nekih tjedan dana kasnije nakon što je utvrđen manjak od tri tisuće kuna počeo se zaključavati ormar. Nije znala koliku plaću ima M., niti zna je li M. dala nešto svojih novaca da se pokrije manjak.

12.6.P. G. su se svi bojali, i M. ga se bojala, kada je on nešto naredio, svi su napravili ono što je naredio te bi i M. odmah napravila ono što joj je on rekao.

12.7.Opisala je prilikom ispitivanja pred državnim odvjetništvom jedan događaj kada je po M. nalogu P. G. dala 2 ili 3 tisuće kuna iz kutije, ali ne zna za što su P. G. novci trebali. Opremu za kafić, recimo čaše i šalice, davali su im dobavljači pa je tako Franck dao aparat za kavu i šalice, Ožujsko čaše i slično. Koliko zna, čaše i šalice se nisu kupovale na drugim mjestima. Da su recimo, pri kraju s čašama, rekli bi dobavljačima i oni bi uredno donijeli čaše drugi put, a dolazili su jednom u dva tjedna.

12.8.Kavu su kupovali od dobavljača gotovinom, i to im je priložio račun. Gotovinu bi uzeli iz prometa, i to iz kutije. Račun se pospremio i nosio zajedno s utrškom u blagajnu Z. m.. Sokove na taj način nisu kupovali.

12.9. Kafić u S. S. odnosno u V. T. je jedan te isti kafić. Osim toga je postojao još jedan kafić u Z. za kojeg je bila zadužena M. O.. Ona je po potrebi radila u tom kafiću. U kafiću su inače bile zaposlene dvije djelatnice. Ako M. nije bilo na poslu kada su došli dobavljači za kavu koja se plaćala gotovinom, ona je svjedokinji to pripremila.

12.10.Ormar u kojem se čuvala kutija za novce je i prije imao ključ, ali zbog čega se nije zaključavao ne zna. Nitko joj nije rekao razlog zašto se ormar počeo zaključavati, ali je pretpostavila da je to bilo zbog nestanka tri tisuće kuna. Dala je otkaz jer joj je trebao kredit da si kupi kuću, a nije mogla dobiti radni odnos na neodređeno vrijeme.

12.11.Ne sjeća se kad je nastao manjak od tri tisuće kuna, na početku M. O. nije kontrolirala njen dnevni obračun, a poslije je vršila kontrolu, nakon što su vidjeli da je nastao manjak. Nikada joj ništa u vezi kontrole njenog dnevnog obračuna nije prigovorila.

12.12.Koliko zna, P. G. iz kase nije uzimao novac. Također nije plaćao dobavljačima. Kave i slično koje je konzumirao u kafiću je plaćao, ali se znalo desiti da zaboravi platiti i da ga se treba podsjećati pa je račun stavljen u kasu. Optuženica i ona radile su smjene naizmjenično, jedan tjedan popodne, jedan tjedan ujutro, a po dogovoru bi se i zamijenile.

12.13.Kada je radila ujutro, u kasi ju je dočekao blagajnički minimum kojeg zove polog i koji je je iznosio 200,00 ili 300,00 kuna. Kada su djelatnici benzinske trebali mijenjati novce, ona bi im razmijenila sa novcima iz blagajne, a ako u blagajni nije bilo tada nije mijenjala. Traka blagajne koja se ispisala na kraju dana odnosno smjene čuvala se u kutiji s novcima. Putem e-maila nije slala podatke o prometu. Koliko dugo se čuvala traka blagajne, ne zna. Bila je zaposlena u kafiću oko 1,5 godinu, za to vrijeme samo jednom je bila inventura i tu nije bilo nikakvog manjka. Dnevni promet bio je oko 1.200,00-1.400,00 kuna.

12.14.Kada joj se predočava iskaz svjedoka S. P., odgovara da je točno da je novce za razmjenu na traženje zaposlenika benzinske uzimala iz kutije u skladištu, time da je ormar tada bio otključan. Računi za kavu koja je bila plaćena u gotovini dobavljačima su se čuvali u jednom fasciklu koji se prvo čuvao pored ormara, a u ormaru.

12.15.Na kraju smjene radio se obračun. Njoj se činilo da su novci u blagajni ispod razdjelnog pretinca sigurni. Na kraju svake smjene ispisivala se traka blagajne. U blagajni su imali spremljeno za pojedine smjene šifre I. i M. i svaka se je prebacila kad je došla u smjenu. Misli da je bila šifra i za P. G.. P. G. je recimo mijenjao M. kad bi je poslao nešto obaviti. Radio je pod njenom šifrom. Nije bilo zapreka da recimo ona radi pod M. šifrom jer to nisu bile tajne šifre.

12.16.I naknadno ispitana, svjedokinja je ostala kod ovog iskaza (list 860).

12.17.Na pitanje tko je imao ključ od ormara u kojem se čuvao utržak, navela je da se toga više ne sjeća.

12.18.Nije se mogla sjetiti kakav je bio način postupanja s novcem kada bi M. O. koristila godišnji odmor. Ona je razgovarala s P. G. o tome da joj se odobri ugovor o radu na neodređeno vrijeme, on je rekao da će pitati gazdu, ali se ništa nisu dogovorili. U odnosu na plaćanje Coca cole, sada više nije sigurna, čini joj se da su ispostavili račun, a da nisu plaćali gotovinom dobavljačima, međutim više se točno ne sjeća. U sklopu kafića bila je vanjska terasa, a kad bi posluživale goste na toj terasi, u kafiću, nije nitko pazio na novce. Po noći, kafić je bio otključan. Djelatnici i korisnici benzinske koristili su sanitarne prostorije kafića. Ključ je bio u kasi i teoretski je moguće da je netko od osoba koje su ušle u prostor kafića imao pristup blagajni. Ključ od skladišta bio je u vratima skladišta pa je tijekom noći i bilo tko mogao ući u skladište.

13. Sud je na sporne okolnosti ispitao i djelatnice računovodstva oštećenog društva.

14.1.Svjedokinja M. G. iskazala je (list 511) da je u firmi dobila otkaz upravo zbog ovog duga. Razboljela se zato što su ju u firmi prozvali, liječila se na psihijatriji, a kada joj je u kolovozu 2017. zatvoreno bolovanje, dogovorili su se u firmi da će dobiti poslovno uvjetovani otkaz. Po proteku otkaznog roka u siječnju 2018. prijavila se na zavod za zapošljavanje.

14.2.Što se tiče činjenice da M. O. nije polagala gotovinu, može izdvojiti dva razdoblja gdje ona nije polagala gotovinu. Svjedokinja je tijekom travnja i svibnja 2015. bila na bolovanju. Prije odlaska na bolovanje optuženica je položila svu gotovinu, a nakon toga kada se vratila bio je dug za travanj i svibanj te za tekući mjesec lipanj. Za vrijeme dok je bila na bolovanju sve poslove u računovodstvu obavljala je K. B.. U računovodstvu su bile 4 djelatnice iz Z. m. i 4 iz K.-a kojeg je M. kupio, samo što se djelatnice iz bivšeg K.-a nisu željele u ništa miješati. U istoj prostoriji bilo je 8 djelatnica i to K. B. i ona, M. V., V. Š., B. S., J. L. i A. Z. te B. K.. Više puta su u toj istoj prostoriji razgovarali o tome da M. O. nije donijela novce i kako da ju natjeraju da novce donese, razgovor je bio javan i tko je želio čuti, čuo ga je.

14.3.Također je svaka od njih nazivala optuženicu s upitom kada će donijeti novce. Ona je na kraju za razdoblje do 30. lipnja 2015. novce donijela. Rekla je da ima previše gužvu, da radi cijele dane i da nije to prije stigla napraviti.

14.4.Nakon toga do kolovoza je sve bilo u redu, ali je svjedokinja u kolovozu otišla na godišnji odmor i kada se vratila, vidjela je da M. O. opet nije položila novce za to razdoblje. Te novce u konačnici niti nikada nije donijela. Govorila je da ne stigne, da se ne stigne naći s P. misleći na P. G., da je u gužvi. Inače je P. G. osoba koja je u firmu došla preko direktora T. R., koji se je uvijek javno pozivao na T. i da će s njim sve riješiti te nikome od zaposlenika nije ništa želio objašnjavati. On niti nije došao na neko određeno radno mjesto, direktor ga je postavio za šefa svih pumpi, a prije toga takvog radnog mjesta nije bilo. Također je on preseljen iz jedne druge firme T. R..

14.5.Direktoru R. rekla je da M. ne nosi pologe kada je bila u njegovom uredu 30. rujna 2015. kada je trebao potpisati dokumentaciju za isplatu G. H. kojem je taj dan prestajao radni odnos i direktor ju je pitao ima li novaca na računu. Rekla je da ima i da će valjda M. donijeti pologe, a on je tada skočio, pitao o čemu je riječ i pred njom nazvao M. koja je obećala donijeti novce, ali to nije učinila. 19. listopada 2015. njoj je direktor priopćio da je u firmi više neće gledati pa smatra da je zbog tuđe gluposti dobila otkaz.

14.6. Ona je smatrala da je riječ o nemaru i da će to M. i P. odraditi. Također je objasnila da je P. G. bio šef optuženici, ali joj je on rekao da vezano uz pologe i dokumentaciju kontaktira optuženicu, i to je rekao već na početku kada se ona zaposlila. Zbog toga njemu kada nisu polagani novci ništa nije niti govorila. Novci nisu polagali niti za jedan kafić.

14.7.Njoj je M. O. govorila da će se dogovoriti s P., da je dio novaca kod P. G. te se oni moraju naći i složiti novce. Rekla joj je da ništa ne govori njenom ocu jer će je otac ubiti, a što joj je to značilo i zbog čega je to govorila ne zna. P. G. ništa o nepolaganju pologa nije govorila.

14.8.Blagajnički dnevnik bio je sadržan u programu koji je bio već automatski na blagajni, tako da su sa blagajne dolazili podaci o tome koliko je gotovine položeno. Svakog 20-og u mjesecu u knjigovodstvo su dobivali izvještaj radi poreznih izvještaja o prometu u kafiću, a putem svojih programa za kafić u T. podatke im je slala optuženica, a za kafić u Z. P. G.. Putem tih izvješća znala je da promet za te kafiće nije položen.

14.9.Ako je optuženica kavu za kafić platila gotovinom, tada je gotovinske račune nosila na blagajnu i oni su se priznali kao uplate prometa te su se odbijali od prometa, toliko je manje trebalo položiti gotovine. Sve se je knjižilo preko kompjutorskog programa društva M. iz Č..

14.10.Nakon što je optuženica otišla, gotovinu za sva tri mjeseca za kafić u Z. uplatu je izvršio P. G., a dio za kafić u T. M. otac.

14.11.Naknadno je svjedokinja pojasnila (list 842) da se sjeća da je P. G. donio kompletni dug za kafić u Z., dok je za kafić u V. T. ostao dug od oko 80 tisuća kuna. Ne zna otkud je te novce uzeo.

14.12.Za kafić u T. je optuženičin otac donio 20 tisuća kuna i to je rekao da je te novce našao u kćerkinoj torbici. Ona nije bila prisutna kada je on donio novce, ali je ova situacija tada bila „top tema“ i blagajnica je odmah po uplati došla i rekla da je O. donio novce. Napomenula je da je prošlo pet godina od događaja, otad ne radi i sve ovo ju opterećuje.

14.13.Ne zna na koji način su se u knjigovodstvu knjižili naknadno pronađeni računi za kupnju robe pomoću kojeg se umanjivao dug. Nadalje odgovara, da je P. G. kada je donio novce, rekao da se oni „knjiže za Z.“ . Dokumentaciju uz te novce nije donio.

15.1.Svjedokinja K. B. iskazala je (list 513) da je radila u društvu K. koje se 1. listopada 2014. pripojilo društvu Z. M.. O spornom slučaju zna da se desio 2015., kada se još uhodavala i nije imala iskustva u radu u ovakvoj vrsti posla. M. G. ju je učila poslu i tada nije znala na koji način optuženica treba polagati novce. Koliko se sjeća, M. G. nije bila niti mjesec dana na bolovanju te istoj nije ništa govorila da optuženica nije položila novce. U ono vrijeme M. G. na mail dolazio je podatak o mjesečnom prometu u kafićima. U kancelariji se nije razgovaralo o manjku, odnosno o tome da optuženica ne polaže gotovinu. U istoj kancelariji bilo je 8 djelatnica knjigovodstva.

15.2.Svjedokinja M. V. iskazala je (list 512) da joj je poznato da je M. G. govorila da M. O. ne nosi novce na vrijeme. Također zna da je M. G. zvala optuženicu vezano uz nepoloženi utržak. Radi pola radnog vremena i nema saznanja o tome da su i druge djelatnice računovodstva zvale M. O. da donese novce.

15.3.Na blagajni je gotove novce primala J. V. Š., a u banku ih je nosila ili ona ili M. B., time da ima saznanja da su se novci odmah nosili. K. B. mijenjala je M. G., ali ne zna u kojem razdoblju. Blagajnički dnevnik vodila je blagajnica kompjuterski, dnevno se vodio ispis blagajničkog dnevnika i odmah je bio vidljiv svaki upis blagajnice u blagajnički dnevnik.

16.Sud je ispitao i djelatnike benzinske postaje na okolnost tko je imao pristup skladištu.

17.1.Svjedok D. R. iskazao je (list 498) da misli da su konobarice kod sebe držale dnevni utržak. Kada mu se predočava njegov iskaz na listu 257 spisa iz kojeg slijedi da je optuženica novac držala u kutiji u skladištu, prisjeća se da bi to bilo tako. 17.2.On je radio na benzinskoj, koji put je trebao razmijeniti novčanice i tada bi mu konobarice dale sitni novac. Pretpostavlja da su novce uzimale u skladištu, ali ne zna od kud su točno uzele novac za razmjenjivanje.

17.3.P. G. bio je "šef" na pumpi, tamo gdje se toči gorivo, a tko je bio "šef" za kafić, ne zna. Pretpostavlja da je to bila M.. Zvao je P. G. da ga obavijesti o jednom događaju kada M. nije mogla doći na posao, njega je zvao zato što nije znao koga bi drugog zvao. P. G. pomagao je konobaricama kada su tek došle raditi, ali im nije bio nadređen. Benzinska postaja i kafić su bili razdvojeni staklenim vratima koja su i po noći bila otključana, po noći su si znali kuhati kavu u kafiću, ali zna da su vrata skladišta bila zaključana. Toalet za stranke nalazi se u kafiću te su i stranke mogle ući u kafić preko noći zbog odlaska na toalet. Zna da je skladište po noći bilo zaključano jer su si ujutro konobarice otključavale skladište. Kroz staklena vrata iz benzinske postaja se vidjelo u kafić i on je viđao svako jutro da konobarice otključavaju skladište. Misli da je P. G. povremeno znao kupovati čaše i druge potrepštine za kafić, a zbog čega bi on to kupovao ne zna.

17.4.Misli da P. G. nije imao ključ od skladišta, ali nikada sa njime o tome nije razgovarao. Smjene na pumpi su bile 6-14, 14-22 i 22-06 sati, time da su u smjeni na početku bila po dva radnika na pumpi, a kasnije i po jedan. Što se tiče zaduženja oko toaleta u kafiću kojeg su po noći koristile stranke, oni s pumpe su trebali provjeriti ako je WC čist. Nisu pratili stranke koje su po noći išle na toalet. Ako je bila situacija da je bio u prostoriji pumpe, gledao je što rade stranke, ali je koji put stranka išla na toalet dok je vani točio i tada nije vidio što radi. Vanjska terasa nije bila spojena s objektom. G. iz blagajne pumpe nije uzimao novce, a je li uzimao iz blagajne kafića ne zna. I I. S. i M.

O. imale su ključeve od skladišta.

18.1.Svjedok S. P. iskazao je (list 499) da je radio na benzinskoj postaji na točenju i prodaji goriva. Ima velikih problema sa zdravljem i s pamćenjem. Načelno može reći da su kafić i pumpa bili što se tiče poslovanja odvojeni i da je trebao jako dobro paziti na svom radnom mjestu na klijente jer su znali bježati bez da plate gorivo. Poslovođa benzinske pumpe bio je P. G., a misli da je i on bio šef kafića. Konobarice su držale novce u nekom ormaru u jednom skladištu. Ormar u skladištu bio je i garderobni orma te su ormar konobarice zaključavale, a skladište nisu zaključavale jer su u njemu čuvale robu za kafić. Navečer su zaključale skladište kada su išle kući.

18.2.Može izdvojiti jedan događaj i misli da je to bio zadnji radni dan M. O. kad je ona donijela novce u najlonskoj vrećici, ne zna od kuda ih je donijela i rekla da ih prebroji. Njemu je to bilo čudno i nije znao zašto ga to traži, a M. je bila uplakana i nije mogla odgovarati na pitanja. Dok je brojio novce, bio je ispred video nadzora da se vidi koliko novaca ima. Čini mu se da je bilo riječ o 16.400,00 kuna. Novce je optuženica odnijela u skladište, a što je dalje bilo, ne zna.

18.3.Zna da su novci iz kafića bili u kutiju u ormaru u skladištu jer su mu konobarice povremeno mijenjale novce. I I. S. mu je mijenjala novce. Snimke video nadzora pregledavao je P. G.. Monitor i snimke nalazili su se kod G. u kancelariji. Ne zna je li netko vanjski dolazio pregledavati video nadzor. Ne zna niti koliko dugo su se čuvale snimke video nadzora. U njegovoj smjeni P. G. nije uzimao novce od utrška niti od pume niti iz kafića. On je novce od pumpe stavljao u sef u kancelariju od G., i to kroz otvor. G. je svaki dan dolazio po utržak, i to u jutarnjim satima.

18.4.Po dogovoru je M. O. znala njima ostaviti ključ od kafića da bi se mogla skuhati kava, ali se je sve to bilježilo. Osim toga znali su za video nadzor.

19.1.Svjedok G. H. iskazao je (list 510) da je 2015. radio na benzinskoj postaji, i to prva dva tjedna u V. T. dok kafić nije radio, a potom u Z.. P. G. bio je šef i benzinske i kafića. Gotovina se čuvala u blagajni, a gdje se čuvao dnevni utržak ne zna. Kolege s pumpe mijenjali su novce kod optuženice i I. S., one su im novce dale iz jedne kuverte koja se nalazila kraj kase, a ne zna kakvi su to novci bili. Ključeve skladišta imao je P. G.. Kafić je noću bio zaključan, a ključ se nalazio na vratima. Klijenti benzinske koristili su vanjski toalet, a ne toalet u kafiću. Vrlo rijetko bi si djelatnici benzinske po noći u kafiću kuhali kavu. Utržak od benzinske čuvao se u sefu u uredu P. G., tamo je bio samo jedan sef i misli da se i u tom sefu čuvao i utržak od kafića. Ne zna je li se utržak od kafića čuvao u tom istom sefu gdje se čuvao utržak od benzinske cijelo vrijeme. Njemu se optuženica nije žalila da ima manjak.

19.2.Oni iz benzinske su na kraju dana napravili obračun i to su osobno stavljali u šefov sef. Sef je bio zatvoren, ali postoji jedan otvor kuda se mogao stavljati utržak. Šef je nosio novce dalje. Cure iz kafića govorile su da stavljaju utržak u taj isti sef. Nije čuo za neke probleme zbog kojih bi djelatnice kafića prestale koristiti taj isti sef.

20.1.Konačno, radi utvrđivanja prostornih specifičnost kafića iz kojeg su otuđeni novci, sud je proveo očevid na lokaciji (list 866-870).

20.2.Tom se prilikom ušlo u prostor kafića i optuženica je pokazala da se između prostora kafića i prostora benzinske postaje nalaze klizna vrata, za koja je navela da su po danu većinom bila otvorena, a po noći su bila zaključana sa strane benzinske postaje, a također je i svjedok P. G. naveo da su vrata po noći sa strane benzinske postaje mogli otvoriti djelatnici benzinske postaje.

20.3.Unutar objekta, iza šanka nalaze se dvoja vrata, lijevo od šanka, vrata od toaleta, a druga vrata od skladišta, time da je između vrata otprilike tri meta, a optuženica je objasnila da se uz mjesto gdje je sada šank nalazila i škrinja.

20.4.Optuženica i svjedok P. G. suglasno su naveli da su takva vrata bila i prije i da je to toalet koji je služio i za potrebe klijenata benzinske postaje.

20.5.Optuženica je pokazala da se u skladište iza šanka nalazio ormar u kojem su se čuvali novci, a kojeg više nema.

20.6.Optuženica i svjedok P. G. suglasno navode da se vanjska terasa nalazi preko puta ceste koja služi za vozila benzinske postaje na udaljenosti 10 koraka.

20.7.Neposrednim je opažanjem utvrđeno da objekt kafića ima staklene stijene kroz koje se vidi u unutrašnjost kafića, što demantira optuženičinu obranu da nije to bila u mogućnosti kada je posluživala goste na terasi.

21.1.Optuženica u svojoj obrani, koju nije bilo moguće razjasniti s obzirom da nije željela odgovarati niti na pitanja suda niti na pitanja optužbe, ukazuje da bi zapravo do manjka došlo tek u posljednjem utršku, kojeg je trebala predati u rujnu 2015., na zadnji radni dan kod istog poslodavca.

21.2.Iz iskaza svjedoka I. O., njenog oca, proizlazi da se njemu optuženica žalila da se manjak stvarao kroz dulje vrijeme.

21.3. Dakle, optuženica u svojoj obrani na raspravi potpuno suprotno opisuje način nastanka manjka u odnosu na način nastanka manjka kojeg je predočila svom ocu.

21.4.Sud ocjenjuje da je do proturječnosti došlo stoga što optuženica nije govorila istinu niti sudu, niti ocu. Razlog za takvo njeno iskazivanje ima se, po ocjeni suda, naći u činjenici da je u firmu došla putem oca, kao i da je riječ o relativno mladoj osobi, bez životnog iskustva. Inkriminirani događaji odvijali su se prije više godina kada je bila još mlađa, neudana te je kao takva bila u jednom odnosu emocionalne ovisnosti prema svom ocu. Također iz njene obrane na raspravi proizlazi da se u tom ovisnom odnosu prema ocu nalazila i nakon spornih događaja. Stoga sud ocjenjuje da optuženica kao takva nije bila u stanju zrelo razgovarati o počinjenom kaznenom djelu sa ocem koju ju tretira kao dijete, a ne kao odraslu ženu.

22.Naprotiv, putem nalaza i mišljenje vještaka M. sud je na pouzdan način utvrdio iznos manjka, kao i razdoblje u kojem je taj manjak po osnovi nepoloženog utrška gotovine nastao.

23.1.Svjedokinja M. G., koja je uslijed svega kao voditelj računovodstva dobila otkaz jer nije javila odgovornoj osobi poslodavca o uočenim propustima optuženice, opisala je da je do manjkova dolazilo u dva navrata, svaki put kada je ona bila odsutna. Također je opisala da je to bilo u vrijeme kada su se dva društva spojila pa se djelatnice drugog društva nisu upuštale u poslovanje oštećenog društva. Objasnila je da je optuženica sa zakašnjenjem donijela novce po osnovi manjka koji se ispostavio u vrijeme bolovanja svjedokinje G., dok nikada nije nadoknadila manjak koji je nastao za vrijeme korištenja godišnjeg odmora svjedokinje u kolovozu i nastavno. Također je objasnila da je direktoru priopćila za probleme u radu optuženice na dan kada je jednom djelatniku prestao radni odnos i direktor je pitao ima li na računu društva sredstava kako bi se tom djelatniku isplatili dužni iznosi. Okolnost da svjedokinja nije znala točno objasniti naknade uplate sud pripisuje tome što ona nije niti radila nakon što se otkrilo za problem s polaganjem utrška pa niti nadalje te se ne može sjetiti niti znati za sporne okolnosti, a također nije mogla obnoviti sjećanje uvidom u dokumentaciju.

23.2.Iskaz ove svjedokinje sud ocjenjuje istinitim, s obzirom da ga potvrđuje iskaz svjedokinje M. V., a niti optuženica ne navodi da je utržak predala računovodstvu, nego navodi da je znala da postoji manjak i da nije otišla u računovodstvo nakon što je pozvana položiti utržak.

23.3.Za okolnost da svjedokinja K. B. iskazuje suprotno od svjedokinje G. sud nalazi objašnjenje u iskazu svjedokinje G. da je ista bila djelatnica tek spojenog društva K. i nije se željela miješati u spornu situaciju. Također, da je svjedokinja G. dobila otkaz pa je logično da se svjedokinja B., koja je ostala raditi za istog poslodavca, boji posljedica za sebe ako bi se otkrilo da je ona znala da optuženica ne polaže predujam, a nije o tome obavijestila poslodavca. Sud ocjenjuje iskaz svjedokinje M. G. vjerodostojnim i stoga što ista nudi logično objašnjenje za propust da prijavi optuženicu nadređenima, da je smatrala da će P. G., koji je očito bio u dobrim odnosima sa optuženičinim ocem te optuženica, kao kćerka zaposlenika koje na njegovu preporuku došla u društvu, riješiti nastalu situaciju i da će se manjak položiti.

23.4.Svjedok I. O. iskazao je da na njen zadnji dan rada u oštećenom društvu nije mogao uspostaviti kontakt sa svojom kćeri te ju je kasno poslijepodne zatekao u svetištu M. B., u stanju da nije uopće bilo u mogućnosti kontaktirati zbog čega je idućeg dana za nju zatražio psihijatrijsku pomoć. Takvo ponašanje optuženice nije logično niti životno uvjerljivo ponašanje osobe koja nije ništa skrivila.

23.5.Optuženica se sada brani da je njena krivnja u tome što niti svog neposredno nadređenog niti oca nije obavijestila o tome što se dešava. Međutim, ne može se prihvatiti takva obrana s obzirom na iskaz svjedokinje I. S., koja je iskazala na okolnost da su jednom uočili manjak i da je savjetovala optuženicu da barem ocu kaže što se dogodilo. Isto tako, niti s obzirom na okolnost da je postojao videonadzor prostora poslovnog objekta pa je optuženica, kao osoba odgovorna za polaganje novaca, imala prilike tada, a što je predložila tek u ovom postupku nakon što su istekli rokovi čuvanja snimki videonadzora, tražiti da se pregledaju snimke i provjeri je li netko ulazio u skladište i uzeo novce.

23.6.Ponašanje optuženice na dan kada su je pozvali da dostavi utržak, u smislu da je zatražila od djelatnika benzinske S. P. da provjeri u kojem je iznosu riječ, ne može se smatrati kao ponašanje osobe koja je slučajno otkrila manjak, s obzirom da je ovdje riječ o manjku koji se protezao kroz jedno dulje razdoblje te nije bila prva situacija da optuženica nije položila utržak, nego već druga, i to u vrijeme kada je M. G. kao voditeljica računovodstva bila odsutna.

23.7.Nije životno niti uvjerljivo da optuženica u cijelom razdoblju u kojem je nastao manjak, ne bi usporedila blagajničku traku i iznos novaca koje čuva i za koje je odgovorna.

24.Optuženica prešutno aludira i da bi novce uzeo P. G.. Međutim, riječ je o osobi koja je sada direktor oštećenog društva, a da u međuvremenu niti za koju drugu organizacijsku jedinicu za koju bi isti bio odgovoran, nije nastao manjak. Također je P. G. dulje vrijeme i prije i nakon događaja bio zaposlen kod istog poslodavca. Osim toga, optuženica se zapliće u nelogičnosti kada u obrani navodi da je pogriješila jer o svemu nije obavijestila niti oca niti P. G.. Po ocjeni suda, ne postoji logični razlog da obavijesti potonjeg ako je sumnjala u zakonitost njegovog postupanja.

25.Optuženica je, po ocjeni suda, imala na raspolaganju više mehanizama kako bi zaštitila sebe kao osobu odgovornu za skupljanje i polaganje novca, i to na način da je zaključavala novce, da je čuvala ključ na nekom posebnom mjestu i da je na vrijeme obavijestila nadređene o utvrđenom manjku. Ništa od toga optuženica nije poduzela.

26.Stoga sud ocjenjuje da je optuženica počinila djelo koje joj je stavljeno na teret, a da je njena obrana nevjerodostojna, sračunata ka izbjegavanju kaznene odgovornosti i u potpunosti prilagođena rezultatima provedenog dokaznog postupka na način da priznaje jedino one činjenice koje su, po stavu obrane, utvrđene provedenim dokazima.

27.Okolnost da u postupku nije utvrđeno na koji način je optuženica sa novcima raspolagala, na što ih je potrošila, nije od utjecaja na njenu kaznenopravnu odgovornost jer niti nije zadaća ovog postupka da se utvrdi koja je bila sudbina tih novaca. U trenutku kada nije položila dnevne utrške optuženica je njima raspolagala kao vlasnik, odnosno zadržala ih je za sebe.

28.1.Optuženica u tijeku postupka, raznim dokaznim prijedlozima, ide za tim da dokaže da su novce možebitno uzeli djelatnici benzinske postaje, njena kolegica I. S., klijenti koji su koristili toalet po noći ili P. G.. Međutim, sud ocjenjuje da takva obrana nije logična. Kao prvo, sud je putem očevida utvrdio da su vrata kafića staklena i da je optuženica, kada je odlazila uslužiti goste na terasu, vidjela punu unutrašnjost kafića pa da je netko od klijenata ulazio u skladište, ona bi to vidjela. Optuženica se, pak, neistinito brani da to nije bio slučaj.

28.2.Zatim, da je novce uzeo netko od klijenata benzinske, tada nije logično da bi se dulje vrijeme stvarao manjak, nego bi bilo logično da je bila riječ o jednom izoliranom slučaju kada bi nestao određeni iznos.

28.3.Da je novce uzeo netko od djelatnika benzinske postaje, također nije logično da isti nisu imali problema u poslovanju na benzinskoj postaji gdje su bili zaposleni, a osim toga znali su za videonadzor.

28.4.Sud također ocjenjuje da nastali manjak nije niti rezultat jednog optuženičinog neiskustva i nesnalaženja u novim odgovornostima koje su optuženici bile zadane u mladoj životnoj dobi, nikakvog logičnog objašnjenja za situaciju u kojoj se optuženica našla nema, a niti optuženica takvo objašnjenje nudi u svojoj obrani, koju sudu daje bez mogućnosti razjašnjenja ili provjere putem postavljanja pitanja. Naprotiv, optuženica u obrani zaobilazi okolnosti koje ju terete, da je M. G. znala da ona ne polaže gotovinu i da ju je na to upozoravala.

28.5.Svjedok P. G. iskazao je da je naknadno vršio kontrolu poslovnih prostora za koje je bila zadužena optuženica te je našao račune i novce, koji su naknadno i uplaćeni. Sud ocjenjuje takvo objašnjenje logičnim i nalazi da bi P. G., da je kod sebe imao novce, izbjegao sebe dovesti u vezu s tim novcima te ih ne bi naknadno uplaćivao. 28.6. Putem financijsko-knjigovodstvenog vještačenja utvrđeno je da nije položen utržak kojeg je optuženica bila dužna položiti za razdoblje od 1. srpnja 2015. do 30. rujna 2015. u iznosu ukupno 82.544,53 kn.

28.7. Sada se izmijenjenom optužnicom stavlja na teret optuženici da nje položila ukupno 30.041,07 kn, koji iznos se dobiva kada se od nepoloženog utrška oduzme iznos naknadnih uplata od ukupno 55.284,63 kn. Prema nalazu i mišljenju vještaka M. sve te naknade uplate priznate su kao uplate optuženice i to vještak detaljno, budući da je riječ o odstupanju od nalaza i mišljenja vještaka P., obrazlaže na listu 546 spisa, a listu 15 nalaza. Od toga se iznos 21.060,00 kn odnosi na novce koje je optuženica imala kod sebe kada je nazvala oca iz M. B. i taj je iznos on položio. Daljnji iznosi od 5.645,02 kn i 2.101.05 kn odnose se na uplate za nepoznato razdoblje prometa koje je uplatio P. G. i objasnio da je našao račune za robu koja se plaćala gotovinom od prometa pa su ti računi zapravo priznati kao uplate i za njih je umanjen iznos nepoloženog utrška. Računi se i nalaze u spisu na listovima 581-600. Ostale uplate za koje se ne zna tko ih je položio umanjuju iznos nepoloženog utrška kojeg je optuženica bila dužna položiti. Dakle, ostala je dvojba oko toga je li riječ o nepoloženom utršku i tko ga je položio, a dvojbu o postojanju bitnih činjenica je sud dužan otkloniti u korist optuženice. Ovdje te uplate umanjuju njenu kaznenopravnu odgovornost, i to na način da joj se stavlja na teret temeljni, a ne više kvalificirani oblik djela. S obzirom da činjenice utvrđene u postupku, da je optuženica bila dužna polagati utržak, da je koristila razdoblje kada nije radila M. G. kao odgovorna osoba u računovodstvu te tada nije polagala utržak, da nije nikoga obavijestila da joj nedostaje utržak, da je kod sebe imala relativno veliku svotu od 21.060,00 kn prvi put kada je njen otac uopće saznao da ima probleme u radu, a ranije o tome nije oca obavještavala, da je P. G. uzeo truda da umanji njenu odgovornost prikupivši račune koje neurednim obavljanjem posla nije donijela na blagajnu i time umanjio njenu obavezu, sud ocjenjuje da je upravo optuženica počinila djelo kako joj se stavlja na teret. Okolnost da su uplate izvršene naknadno, nakon što je optuženici prestao radni odnos kod poslodavca sud ocjenjuje logičnim s obzirom da se tada saznalo za to da je optuženica postupala nezakonito.

29.Na ovaj način sud je utvrdio da je optuženica protupravno prisvojila tuđu pokretnu stvar koja joj je povjerena na radu.

30.1.Što se tiče subjektivnih obilježja djela, valja reći da je u postupku utvrđeno da je optuženica svjesno propustila položiti iznos dnevnog utrška iako je to novac koji joj je bio povjeren u vezu s poslom, a ne novac kojim je mogla slobodno raspolagati, odnosno da je postupala sa izravnom namjerom.

30.2.Ubrojivost i svijest o protupravnosti pritom ničim nisu dovedeni u pitanje.

30.3.Naime, optuženica je osoba koja je u trenutku počinjenja mogla vladati svojom voljom i bila je svjesna što radi, a notorna je činjenica da je zabranjeno pribavljati sebi imovinsku korist putem protupravnog prisvajanja novaca koji su joj povjereni u radu.

31.Provedenim dokaznim postupkom sud je utvrdio da je optuženica počinila kazneno djelo koje joj se stavlja na teret pa je istu za to djelo proglasio krivim i kaznio. 32.1.Odlučujući o odmjeravanju kazne, sud se rukovodio temeljima kazne i okolnostima bitnima za odmjeravanje kazne iz članka 47. stavak 1. i 2. KZ/11., imajući na umu svrhe kažnjavanja utvrđene člankom 41. KZ/11.

32.2.Prethodna neosuđivanost optuženice u postupku nije imala posebni značaj s obzirom da je djelo počinjeno 2015., a ona je rođena 1990.

32.3.Kao olakotno sud je cijenio organizacijske propuste na strani poslodavca koji su doprinijeli počinjenju djela, što nije bilo jasno propisanih obrazaca postupanja s utrškom pa je bila potrebna manja kriminalna količina da se djelo počini te niti način počinjenja djela nije iziskivao nikakvo posebno planiranje i promišljanje.

32.4.Kao otegotno sud je cijenio stupanj povrede kaznenim djelom zaštićenog dobra, koji se očituje u tome da je optuženice počinjenjem djela stekla imovinsku korist koja se približava iznosu od 60.000,00 kn koji je potreban za strožu kvalifikaciju djela.

32.5.Protek vremena od počinjenja djela pa do presuđenja sud nije cijenio kao olakotnu okolnost jer je do dugotrajnog vođenja postupka došlo velikim dijelom zahvaljujući zloupotrebama procesnih ovlaštenja na strani obrane.

32.6.Stoga je optuženici za počinjeno djelo sud odmjerio kaznu zatvora od deset mjeseci odnosno kaznu u visini iznad posebnog minimuma, smatrajući da je ovakva kazna potrebna da se optuženica kloni daljnjeg protupravnog ponašanja. Sud ocjenjuje da je za ove konkretne okolnosti, uvažavajući i osobine optuženice i okolnosti počinjenja djela, kazna zatvora u tom trajanju primjerena da se ostvare sve svrhe kažnjavanja, a da izricanje neke strože kazne nema uporišta u nabrojenim olakotnim i otegotnim okolnostima konkretnog slučaja.

32.7.U ovoj situaciji sud smatra kako je na optuženicu potrebno djelovati samo prijetnjom izvršenja kazne zatvora te će zasad istoga biti dovoljno nadzirati kroz rok kušnje od dvije godine, koje vrijeme se ukazuje dovoljnim da se prati ponašanje optuženice i utječe na njenu svijest da ne ponovi istovrsno djelo.

33.Kako je sud usvojio imovinskopravni zahtjev oštećenika u visini iznosa protupravne imovinske koristi, tako je izostala odluka o oduzimanju imovinske koristi.

34.Isto tako, na temelju u izreci citiranih odredbi ZKP/08, sud je oštećenika uputio da imovinskopravni zahtjev u ostalom iznosu, koji premašuje iznos naveden u optužnici (nakon što je ista usklađena s nalazom i mišljenjem vještaka, ostvaruje u parnici.

35.Sud je optuženici izrekao posebnu obavezu, naloživši joj da u roku 6 mjeseci isplati pronevjereni iznos oštećeniku, nalazeći da će se na taj način postići prije svega svrha specijalne prevencije.

36.1.Odluka o naknadi troškova kaznenog postupka temelji se na odredbama kao u izreci, time da se iznos od 1.200,00 kn odnosi na troškove paušala, koji su odmjereni u iznosu utvrđenom Rješenjem Ministarstva pravosuđa o određivanju paušalnog iznosa za troškove kaznenog postupka (NN 145/11.), sukladno trajanju i složenosti postupka te imovnom stanju optuženice koja je mlada, radno sposobna, zaposlena i nema dužnosti uzdržavanja.

36.2.Optuženica je također dužna platiti troškove izrade pisanog nalaza i mišljenja po vještaku P. u iznosu 4.312,50 kn (list 376), kao i u iznosima 1.236,58 kn (list 466) i 1.279,00 kn (list 486) te za dolazak vještaka na raspravu 400,00 kn (list 524). Također, putne troškove svjedoka S. P. i D. R. u iznosima po 70,00 kn (list 508 i 509). Isto tako je dužna platiti troškove pisanog nalaza i mišljenja vještaka M. u iznosu 9,968,75 kn (list 757) i za dolazak vještaka na raspravu 550,00 kn (list 772.

36.3.Troškovi su odmjereni pojedinačnim rješenjima suda na temelju članka 15. Pravilnika o naknadi troškova u kaznenom postupku (NN 58/12 i 111/12) u vezi sa člankom 145. stavkom 2. točkom 1. ZKP/08. i člankom 22. stavkom 1. Pravilnika o stalnim sudskim vještacima (38/2014, 123/2015), u odnosu na troškove vještaka, a na temelju članka 7. stavka 1. i 2. Pravilnika o naknadi troškova u kaznenom postupku (NN 58/12 i 111/12, dalje: Pravilnik) u vezi sa člankom 145. stavkom 2. točkom 1. ZKP/08. u odnosu na troškove svjedoka.

36.4.Sud ocjenjuje da plaćanjem troškova optuženici neće biti otežano uzdržavanje, nego da će iste moći platiti na rate, tijekom jedne godine.

36.5.Drugih troškova nije bilo.

U Zlataru 13. lipnja 2022.

S U T K I N J A

mr.  sc.  Aleksandra  Leljak, v.r.

Za točnost otpravka – ovlašteni službenik

Jadranka Pavlina

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude državni odvjetnik, okrivljenik i njegov branitelj te oštećenik (protiv odluke o troškovima postupka i vezano uz imovinskopravni zahtjev) mogu podnijeli žalbu u roku od 15 dana od dana primitka njenog otpravka. Žalba se podnosi ovom sudu u tri istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje Županijski sud u Varaždinu.

DOSTAVITI:

1. ODO Zlatar, na broj: K-DO-95/2016

2. M. O., B.

3. Odvjetnica N. B.

4. Oštećeno društvo