REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

Rijeka, Erazma Barčića 5

Poslovni broj: 11 Us I-398/2022-4

U I M E R E PU B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničarke Glorije Fićor, u upravnom sporu tužitelja L. d.d. K., kojeg zastupa opunomoćenik K. R., odvjetnik u O., protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Z., radi odbačaja zahtjeva za izdavanje rješenja, 13. lipnja 2022.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine KLASA: UP/I-940-01/21-06/29, URBROJ: 531-09-02-01-01/01-22-6 od 14. veljače 2022.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem tuženika KLASA: UP/I-940-01/21-06/29, URBROJ: 531-09-02-01- 01/01-22-6 od 14. veljače 2022. odbačen je zahtjev za izdavanjem rješenja o uređenju imovinskopravnih odnosa prema Zakonu o neprocijenjenom građevinskom zemljištu ("Narodne novine" broj 50/20), čl. 8., 17. i 31. i ostalim člancima relevantnim za predmetni postupak u odnosu na nekretninu k.č. … i k.č. … k.o. Z. (gospodarska zgrada) od 30. travnja 2021. jer podnositelj zahtjeva u dodijeljenom roku nije dopunio svoj zahtjev niti otklonio nedostatke u podnesku, a po podnesku se ne može postupiti.

2. Tužitelj je u cilju osporavanja zakonitosti navedenog rješenja tuženika pravodobno podnio tužbu ovom sudu radi povrede pravila postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te povrede materijalnog prava. Nastavno u tužbi ističe kako je tijekom upravnog postupka tuženiku uputio podnesak da je procedura izrade geodetsko elaborata nejasna i da ne postoji zakonska praksa kod izrade istih. Nadalje, zatražena je dostava preciznih uputa i objašnjenja o proceduri i načinu izrade elaborata kao i produljenje roka za izradu i dostavu geodetskih elaborata. Tuženik je na navedeni dopis odgovorio pobijanim rješenjem obrazlažući da je donio oduku na temelju čl. 73. st. 1. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj 47/09 i 110/21, dalje: ZUP) jer tužitelj nije uklonio nedostatak da bi tuženik postupio po podnesku odnosno ako je nerazumljiv ili nepotpun. U svom obrazloženju tuženik ne ukazuje tužitelju koji je to zakonski način i procedura izrade geodetskog elaborata koji traži da se priloži uz zahtjev. U Zakonu o neprocijenjenom građevinskom zemljištu i to odredbom čl. 19. st. 4., a u svezi st. 2. istog članka kojim je definirano ukoliko stranka ne priloži geodetsku situaciju stvarnog stanja, geodetski elaborat i dr., da će to tuženik pribaviti po službenoj dužnosti na teret trgovačkog društva. Znači, ono što je tuženik morao sam bez obzira na potpun zahtjev to nije učinio, a ovakvim postupanjem je onemogućio tužitelja u zaštiti njegovih prava zbog sada prekoračenja roka važenja istog zakona, a to nije sam uradio.

3. Nastavno tužitelj ukazuje na povredu odredaba čl. 6. ZUP-a kojom je utvrđeno načelo razmjernosti u zaštiti prava građana i javnog interesa te čl. 7. ZUP-a kojom se uređuje načelo pomoći stranci. Tužitelj smatra kako je zakonodavac odredbom čl. 7. ZUP-a želio produbiti dužnost aktivnog štićenja prava stranke jer službene osobe u tijelima javne uprave ne smiju stranku šutke prepuštati "stihiji" upravnog postupka, već su ju dužna upozoravati na sve posljedice koje bi njezina neaktivnost ili moguće postupovno neznanje ili neukost mogle proizvesti. Također ističe i vrlo blisku povezanost načela razmjernosti s načelom prava stranke na pravni lijek, načelom zaštite stečenih prava stranaka, kao i s načelom saslušanja stranke (koje treba "pronaći" u odredbi čl. 30. ZUP-a). Na ovaj način povrijeđeno je načelo razmjernosti u zaštiti prava stranaka i javnog interesa, a u ZUP-u ogleda se u propisivanju da postupanje kojim se ograničava pravo stranke mora biti nužno te razmjerno cilju koji se želi postići. Stoga, u upravnom postupku treba precizno utvrditi hoće li podjelom nekog prava pojedincu istovremeno povrijediti javni interes, čime ostvarivanje ovog načela postaje jedno od najtežih zadaća službene osobe u upravnom postupku. Dakle, da bi se neko pravo stranke ograničilo ili čak ukinulo moraju kumulativno biti ispunjenja dva uvjeta: takvo ograničenje prava mora predviđati zakon te se njime mora postići svrha utvrđena zakonom, ali ograničenje prava uvijek mora odgovarati svrsi koja se primjenom materijalnog zakona treba postići, što znači da ono za stranku mora biti što moguće olakotnije, jer će se samo tako u najvećoj mjeri zaštititi njezina prava i pravni interesi. Isto tako, kada se, na temelju propisa, stranci nalaže kakva obveza, prema njoj se moraju primijeniti one mjere za ispunjenje te obveze koje su za nju najpovoljnije, ako se takvim mjerama postiže svrha propisa i samo do mjere ispunjenja svrhe propisa koji utvrđuje nametanje takve obveze, a ne i preko nje. To ovdje nije slučaj zaključuje tužitelj.

4. Vezano za bitnu povredu upravnog postupka tužitelj ukazuje na povredu odredaba čl. 5. ZUP-a kojom je propisano načelo zakonitosti i čl. 8. ZUP-a kojom je propisano načelo utvrđivanja materijalne istine te u vezi sa potonjim ističe kako tuženik nije uopće koristio svu dostupnu dokumentaciju, a i onu koju je morao sam po Zakonu o neprocijenjenom građevinskom zemljištu u skladu s odredbom čl. 19. st. 4., u svezi st. 2.

5. Zaključno, tužitelj smatra kako je ovakvim postupanjem tuženika povrijeđeno načelo samostalnosti i slobodne ocjene dokaza te je stoga tužbenih zahtjevom zatraženo donošenje presude kojom će se poništiti rješenje tuženika te predmet vratiti nadležnom tijelu radi donošenja rješenja kojim se tužitelju ostavlja dodatni rok za nadopunu zahtjeva. Ujedno je zatražena naknada troškova postupka.

6. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao u cijelosti kod svih navoda iznijetih u obrazloženju osporavanog rješenja. U odgovoru nastavno ističe kako je tužitelj 30. travnja 2021. podnio tuženiku zahtjev za izdavanje rješenja o uređenju imovinskopravnih odnosa prema Zakonu o neprocijenjenom građevinskom zemljištu, čl. 8., 17. i 31. i ostalim relevantnim zakonskim člancima. U svom zahtjevu tužitelj nije naveo zemljišnoknjižne oznake nekretnina niti je dostavio geodetski elaborat iz kojeg bi isto bilo vidljivo, također nije dostavio niti bilo kakve druge podatke, slijedom čega nije bilo razvidno niti što je konkretno predmet zahtjeva te ga je tuženik zaključkom od 30. srpnja 2021. KLASA: UP/I-940-01/21-06/29, URBROJ: 531-09-02-01-01/01-21-2 pozvao da u roku osam dana od dana primitka istoga dostavi dokaz da je ovlašten podnijeti takav zahtjev te da isti dopuni u smislu odredbe čl. 71. st. 2. i 73. st. 1. ZUP- a, sve u vezi s čl. 6. i 7., 18. i 19., odnosno čl. 30. Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu, uz upozorenje da će se sukladno čl. 73. st. 2. istog Zakona zahtjev odbaciti rješenjem ako podnositelj zahtjeva ne udovolji traženome.

7. Nastavno na navedeni zaključak, tužitelj je 27. rujna 2021. uputio dopis kojim je dostavio presliku rješenja Hrvatskog fonda za privatizaciju KLASA: UP/I-943-01/98- 02/43, URBROJ: 563-04-403/98-3 od 1. travnja 1998. te presliku rješenja Trgovačkog suda u Rijeci od 9. ožujka 2004. poslovni broj Tt-… o pripajanju društva R. d.o.o. i društva T. d.o.o. Budući da u svojem očitovanju od 27. rujna 2021. tužitelj nije naveo zemljišnoknjižnu oznaku nekretnine niti pobliže odredio lokaciju iz dostavljenog rješenja Hrvatskog fonda za privatizaciju, a nije dostavio niti geodetski elaborat, tuženik ga je zaključkom od 26. listopada 2021. KLASA: UP/I-940-01/21-06/29, URBROJ: 531-09-02-01-01/01-21-4 pozvao da u dodatnom roku od 30 dana od dana primitka istoga pojasni zahtjev na način da navede koja je lokacija predmet ovog zahtjeva u smislu da naznači točku i oznaku rješenja iz postupka pretvorbe društvenog poduzeća u kojem je ista lokacija navedena, da dostavi geodetski elaborat sukladno Zakonu o neprocijenjenom građevinskom zemljištu, odnosno da dostavi potvrdu da je takav elaborat uputio nadležnom tijelu radi izdavanja potvrde o usklađenosti te otkloni nedostatke u podnesku, pojasni zahtjev te isti dopuni u smislu odredbe čl. 71. st. 2. i čl. 73. st. 1. ZUP-a, sve u vezi s čl. 6. i 7., 18. i 19., odnosno čl. 30. Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu, uz upozorenje da će se sukladno čl. 73. st. 2. istog Zakona zahtjev odbaciti rješenjem ako podnositelj zahtjeva ne udovolji traženome. Tužitelj je 29. prosinca 2021. uputio očitovanje u kojem je naveo da je procedura izrade geodetskih elaborata nejasna te da ne postoji zakonska praksa kod izrade istih; tražio je dostavu preciznih uputa i objašnjenja o proceduri i načinu izrade elaborata, kao i produljenje roka za izradu i dostavu geodetskih elaborata, te u istom očitovanju nije udovoljio niti jednom od postavljenih zahtjeva iz zaključka ovog Ministarstva KLASA: UP/I-940-01/21-06/29, URBROJ: 531-09-02-01-01/01-21-4 od 26. listopada 2021. Odredbom čl. 79. st. 1. ZUP-a propisano je da e za poduzimanje pojedinih radnji u postupku određuju rokovi, st. 2. istog članka propisano je da će, kad rok nije propisan, službena osoba odrediti odgovarajući rok za obavljanje radnje u postupku, dok je st. 3. propisano da se rok koji je odredila službena osoba, kao i rok za koji je propisano da se može produžavati, može iz opravdanih razloga produžiti. S obzirom na to da je tužitelj podnio zahtjev iz kojeg nije moguće konkretno utvrditi predmet zahtjeva, da nije dostavio niti geodetski elaborat ili barem potvrdu da je takav elaborat u izradi, a isto nije učinio niti u dodatnom roku koju mu je tuženik dodijelio, tuženik je ocijenio kako nema opravdanog razloga za dodatnim produljenjem roka temeljem čl. 79. st. 3. ZUP-a te je u skladu s odredbom čl. 73. st. 2. ZUP-a rješenjem odbacio predmetni zahtjev te u cijelosti ostaje kod donesenog rješenja smatrajući ga pravilnim i na zakonu osnovanim.

8. Pored navedenog, tuženik ističe kako se tužitelj u tužbi poziva na čl. 19. st. 4. Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu, ali nije razvidno koja bi bila osnova primjene istoga, s obzirom da iz dostavljene dokumentacije uopće nije razvidno što je konkretno predmet zahtjeva, a posebno nije razvidno da bi predmet zahtjeva bilo turističko zemljište na kojem su izgrađeni kampovi, a na koje se odnosi navedeni stavak Zakona. Također, tuženik osporava navode tužitelja da je rješenjem kojim se odbacuje zahtjev povrijeđeno bilo koje od načela upravnog postupka koje tužitelj paušalno navodi u svojoj tužbi, napominjući kako je tužitelj dva puta bio pozvan dopuniti svoj zahtjev, na način da barem odredi lokaciju ili bilo koju drugu poveznicu s nekretninama iz dostavljenog rješenja Hrvatskog fonda za privatizaciju, odnosno da dostavi podatke o zemljišnoknjižnim oznakama nekretnina ili da dostavi geodetski elaborat, odnosno potvrdu da je elaborat u izradu, a čemu tužitelj nije udovoljio u svojim očitovanjima. Dodijeljene rokove za pojašnjenje i dopunu zahtjeva, odnosno barem navođenje zemljišnoknjižne oznake nekretnine i poveznice s nekretninama iz dostavljenog rješenja Hrvatskog fonda za privatizaciju, tuženik smatra odgovarajućima s obzirom da je Zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu stupio na snagu 2. svibnja 2020. te su čl. 47. navedenog Zakona određeni rokovi za podnošenje zahtjeva od 12 mjeseci, odnosno 24 mjeseca, slijedom čega je trgovačkim društvima ostavljen dovoljan rok za utvrđivanje nekretnina za koje je potrebno pokrenuti postupak sukladno navedenom Zakonu. Stoga je predloženo sudu odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

9. Budući da stranke u tužbi odnosno odgovoru na tužbu nisu izrijekom zahtijevale održavanje rasprave, to je sud na temelju odredbe čl. 36. toč. 4. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17 i 110/21, dalje: ZUS), predmetni spor riješio bez održavanja rasprave.

10. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu ovog spora te u spisu predmeta upravnog postupka koji je prethodio ovom sporu.

11. Na temelju razmatranja svih spornih pitanja, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja neosnovan.

12. Odredbom čl. 73. st. 1. ZUP-a propisano je da će u situaciji kad podnesak sadržava kakav nedostatak koji onemogućuje postupanje po podnesku odnosno ako je podnesak nerazumljiv ili nepotpun, službena osoba zaključkom upozoriti na to stranku i odredit rok u kojem je stranka dužna otkloniti nedostatak, uz upozorenje na pravne posljedice ako to u određenom roku ne učini. Pri tome je st. 2. istog članka određeno da će ako se nedostaci ne otklone u određenom roku, a po podnesku se ne može postupiti, službena osoba rješenjem odbaciti podnesak.

13. Imajući na umu mjerodavni normativni okvir, sud prihvaća stajališta tuženika - kao i razloge dane u prilog tim stajalištima - iznesena u obrazloženju osporavanog rješenja, odnosno u tuženikovu izlaganju u odgovoru na tužbu u ovome sporu te se, radi izbjegavanja suvišnog ponavljanja, tužitelj upućuje na ista.

14. Kako, tužitelj tužbenim navodima nije doveo u sumnju pravilnost primjene mjerodavnog materijalnog prava, to ovaj sud nije našao osnove za usvajanje tužbe te je stoga na temelju odredbe čl. 57. st. 1. ZUS-a, valjalo odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan i riješiti kao pod toč. I. izreke ove presude.

15. Odluka o troškovima spora tužitelja temelji se na odredbi čl. 79. ZUS-a kojom je propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora te je stoga odlučeno kao pod toč. II. izreke ove presude.

U Rijeci 13. lipnja 2022.

Sutkinja

Dubravka Zec v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.