REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Splitu

Poslovni broj: P-2413/2021-20

Ex. vojarna Sv. Križ, Dračevac

21000 Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu tog suda Mislavu Poliću kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja A. T. iz D. R., J., P. cesta – O.: …, zastupanog po punomoćniku H. B. odvjetniku u S.,

protiv tuženika R. H. O.: …, zastupane po

O. S., G.-.., radi utvrđenja

prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 24. svibnja 2022. godine u nazočnosti punomoćnika tužitelja i zamjenika O. J. M., te na ročištu za objavu presude dana 10. lipnja 2022.,

p r e s u d i o  j e

I. Prihvaća se tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:

"Utvrđuje se da dio nekretnine označene kao čest. zem. 5021/4 k.o. J., koja je rješenjem O. suda u S., P. zemljišnoknjižnog odjela u O.,

poslovni broj Z-19742/2018 od 26.listopada 2020. godine, pripojena čest. zem. 8925 k.o. J., i to u dijelu koji je na skici lica mjesta br. 2. u vještvu stalnog sudskog vještaka za geodeziju A. B., ing. geod. (G. Z. d.d. S.) od

25. listopada 2021. godine definiran točkama 1-2-5-6-1 u površini od 30 m2, u naravi ne predstavlja izgrađenu javnu cestu.

Nalaže se uspostava zemljišnoknjižnog stanja u Z. 2898 za čest. zem. 5021/4 k.o. J., kakva je bila prije provedbe G. elaborata izvedenog stanja javne ceste, potvrđenog od D. geodetske uprave, P. ureda za katastar S.,

I. za katastar nekretnina O. pod brojem K. …/129, U.: …-3, dana 08. svibnja 2018. godine, snimke izvedenog stanja,

Očitovanja upravitelja na javnoj cesti, te članka 131., 132. i 133 Zakona o cestama (N.N. 84/11), kojim je poništena čest. zem. 5021/4 i pripojena čest. zem. 8925 u Z.U. 3590 sve k.o. Jesenice, a koja promjena je provedena pod brojem Z-19742/2018."

II. Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:

"Utvrđuje se da dio nekretnine označene kao čest. zem. 5021/4 k.o. J., koja je rješenjem O. suda u S., P. zemljišnoknjižnog odjela u O.,

poslovni broj Z-19742/2018 od 26.listopada 2020. godine, pripojena čest. zem. 8925 k.o. J., i to u dijelu koji je na skici lica mjesta br. 2. u vještvu stalnog sudskog vještaka za geodeziju A. B., ing. geod. (G. Z. d.d. S.) od

25. listopada 2021. godine definiran točkama 2-3-4-5-2 u površini od 60 m2, u naravi ne predstavlja izgrađenu javnu cestu.”

III. Nalaže se tuženoj da u roku od 15 dana naknadi tužitelju parnični trošak u iznosu od 10.912,50 kuna.

Obrazloženje

1. U tužbi zaprimljenoj dana 18.siječnja 2021.godine zatraženo je donošenje presude sadržaja kao u izreci.

2. U historijatu tužbe se navodi da je temeljem geodetskog elaborata izvedenog stanja javne ceste, potvrđenog od D. geodetske uprave, P. ureda za

katastar S., I. za katastar nekretnina O. pod brojem K. …

02/129 od 8. svibnja 2018. godine, snimke izvedenog stanja, te očitovanja upravitelja na javnoj cesti, a temeljem Zakona o cestama, O. sud u S., P.

zemljišnoknjižni odjel u O. donio je rješenje poslovni broj Z-19742/2018 od 26. listopada 2020. godine, kojim se (toč. XXXV.) poništava čest. zem. 5021/4 k.o. J. i pripaja čest. zem. 8925 k.o. J. uz uknjižbu prava vlasništva na toj nekretnini na ime javno dobro u općoj uporabi kao neotuđivo vlasništvo R. H. pod upravom H. cesta d.o.o.

3. Nadalje, da je odredbom članaka 123. i 124. Zakona o cestama u bitnom propisano, da će se javne ceste izgrađene do dana stupanja na snagu toga Zakona, za koje je izrađena snimka izvedenog stanja i koje su evidentirane u katastru ili koje nisu evidentirane u katastru ili nije evidentirano njihovo stvarno stanje, upisati u zemljišne knjige kao javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasništvo R. H.

uz upis pravne osobe koja upravlja javnom cestom, bez obzira na postojeće upise u zemljišne knjige.

4. Poništena čest. zem. 5021/4 k.o. J. koja je pripojena čest. zem. 8925 k.o. J. koja je sada upisana kao javna cesta, u naravi ne predstavlja, niti je ikada predstavljala javnu cestu. Radi se faktično o vlasništvu i posjedu tužitelja, te ona kao takva po svojoj naravi ne može niti fizički predstavljati javnu cestu niti njezin dio, kada je ona nekoliko metara visinski niža u odnosu na predmetnu javnu cestu.

U potpunosti da je neosnovano čest. zem. 5021/4 k.o. J. prikazivati kao dio izgrađene javne ceste kad ona to nije, pa je očito neistinito prikazana kao dio izgrađene i izvedene javne ceste, obzirom ona to nije u niti jednom svom segmentu.

5. Obzirom da je predmetnim elaboratom i snimkom izvedenog stanja, na temelju kojih je moguće bez obzira na postojeće zemljišnoknjižne upise izvršiti upise u zemljišnoj knjizi, prikazano neistinito stanje, to je onda i izvršeni zemljišnoknjižni upis neistinit, čime je izravno povrijeđeno pravo vlasništva tužitelja.

6. Odredbom članka 150. Zakona o zemljišnim knjigama da je propisano da je nositelj knjižnoga prava koje je povrijeđeno uknjižbom u korist neke osobe ovlašten radi zaštite toga svoga prava zahtijevati brisanje svake uknjižbe koja ga vrijeđa i uspostavu prijašnjega zemljišnoknjižnog stanja.

7. Da bi dokazao neistinitost i nevaljanost predmetnog zemljišnoknjižnog upisa tužitelj prethodno mora utvrditi da isprave na temelju kojih je dopušten upis neistinito i nevaljano prikazuju stvarno stanje predmetne nekretnine zbog čega prvenstveno traži i deklaraciju da predmetna nekretnina ne predstavlja u naravi izgrađenu javnu cestu, a onda i brisanje takvog upisa uz uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog prava.

8. Tužitelj da se dana 23. studenog 2020. godine obratio O. državnom odvjetništvu u S. s zahtjevom za mirnim rješenjem spora. Nadležno državno odvjetništvo odbilo je predmetni zahtjev, uz obrazloženje da se gore navedenim zemljišnoknjižnim upisom Z-19742/2018 R. H. upisala kao vlasnica te

da nakon toga sud nije ovlašten utvrđivati da predmetna čestica nije dio javne ceste, jer da je tužitelj trebao koristiti druga pravna sredstva. Međutim, O. ne navodi koja to.

9. Dalje se u historijatu navodi, kako se upis predmetne javne ceste, kao i svaki drugi, vrši jednostrano od strane tuženika odnosno pravne osobe koja se bavi javnim cestama, bez ikakve mogućnosti sudjelovanja tužitelja. Čak da se u upravnom postupku (katastarskom) ne donosi upravni akt, već nadležni katastar samo potvrđuje elaborat izvedenog stanja. I na temelju toga zemljišnik samo „provodi“ predmetni upis. Dakle, niti pred katastrom niti pred zemljišnikom tužitelj nema mogućnosti štiti svoja vlasnička prava.

10. Jedina zaštita prava vlasništva tužitelja jest brisovna tužba.

11. U ovom parničnom postupku da se i može jedino meritorno utvrđivati činjenice, i tako utvrđene činjenice suprotstaviti neistinito prikazanim činjenicama u eleboratu izvedenog stanja temeljem kojega je izvršen upis u zemljišnu knjigu.

12. Predmetnim stavom O. S. u najgrubljem mogućem smislu negira zaštitu prava vlasništva tužitelju u konkretnom slučaju. Hipotetski H. ceste mogu izraditi elaborat izvedenog stanja u kojem se može navesti da sve nekretnine u R. H. predstavljaju javnu cestu, iako to naravno u naravi nisu. Zemljišnik sukladno odredbama Zakona o cestama nema što drugo neko samo „tehnički“ provesti navedeno. Po stavu O. S., nakon upisa prava vlasništva tužene u gore opisanom jednostranom postupku, nitko više ne bi imao pravo tražiti zaštitu svojeg zemljišnoknjižnog prava, već bi sve čestice u R. H. postale javna cesta,

a svi građani ostali bez svojeg vlasništva. Takav stav O.-a S. je s konteksta zaštite prava vlasništva nedopustiv, te da ga vjerojatno ne primjenjuju niti najtotalitarniji režimi u svijetu. Nadalje se ističe da je apsurdan je navod tužene u odgovoru na mirno rješenje spora da je tužitelj trebao koristiti redoviti pravni lijek u zemljišnoknjižnom postupku. Što je zemljišnoknjižno referent odnosno sudac po prigovoru trebao izvršiti očevid na licu mjesta da utvrdi što sporna nekretnina predstavlja u naravi. Pa općepoznata je činjenica da je zemljišnoknjižni postupak strogo formalan i da se u njemu samo po sili zakona vrši provedba, u konkretnom slučaju predmetnog elaborata, koji elaborat očito neistinito odražava faktično stanje, jer je vratio Zakona o cestama za se faktično stanje pretvori u stvarno (u konkretnom slučaju sporna nekretnina uistinu u naravi ne predstavlja izgrađenu javnu cestu). Kako isprava na temelju koje je izvršen upis neistinita, to Zakon o zemljišnim knjigama upravo za takve slučajeve propisuje brisovnu tužbu koju tužitelj konkretno podnosi. Čak štoviše, tužitelj je u roku za žalbu podnio zabilježbu da je predmetni zemljišnoknjižni upis sporan.

13. Obzirom da je predmetni upis izvršen temeljem elaborata izvedenog stanja meritorno je trebalo utvrditi u postupku za mirnim rješenjem spora, predstavlja li sporna nekretnina upravo u naravi javnu cestu ili ne, a ne kako je gore navedeno, otklanjati tužitelju pravo na zaštitu njegovog zemljišnoknjižnog prava. Kako u mirnom postupku nije postignut sporazum između tužitelja i tužene to se tužitelj obraća sudu za zaštitom njegovih prava.

14. Tužitelj je opreza radi, i to radi eventualne zaštite svojeg prava od strane trećih osoba Z. odjelu u O. podnio prijedlog dana 17. studenog 2020.

godine da je predmetni upis pod brojem Z-19742/2018 sporan, pa u daljnjem roku od 60 dana od proteka roka za žalbu tužitelj podnosi ovu tužbu.

15. U odgovoru na tužbu, tuženik je naveo kako se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, navodeći u bitnom da je nekretnina označena kao čest. zem. 5021/4 k.o. J. u postupku predviđenom Zakonom o cestama utvrđena je sastavnim dijelom Državne ceste, Javne ceste D. i kao takova pripojena je čest. zem. 8925 k.o. J. i upisana sa statusom Javno dobro u općoj uporabi - kao neotuđivo vlasništvo R. H. pod upravljanjem: H. ceste d.o.o.

16. Predmetni postupak proveden je u skladu s odredbama čl. 131., 132. I 133. Zakona o cestama, a sve temeljem Geodetskog elaborata izvedenog stanja javne ceste koji je potvrđen od strane D. geodetske uprave, P. ureda za katastar S., I. za katastar nekretnina O. pod brojem klasa: …

02/129 od 08. svibnja 2018. godine, snimke izvedenog stanja i Očitovanja upravitelja na javnoj cesti.

17. Tužena smatra da zemljište nekadašnje oznake čest. zem. 5021/4 k.o. J. nesporno predstavlja sastavni dio državne ceste koja je kao takova i upisana u zemljišnoj knjizi, a ukoliko pak sud odluči izvoditi dokaze predložene u tužbi da pridržavaju pravo dodatnog meritornog očitovanja u pogledu dokumentacije kojom raspolažu H. ceste d.o.o., a koja nije sadržana u zbirci isprava ovog suda poslovnog broja Z-19742/2018.

18. U dokaznom postupku pročitani su podnesci stranaka, izvadak iz zemljišne knjige za K. J. Z. 2898, i Z. 3590, Zahtjev za mirno rješenje spora, očitovanje na zahtjev za mirno rješenje spora, prijedlog ZK odjelu radi zabilježbe brisovne tužbe, presuda zbog ogluhe P-206/2021, odgovor na tužbu tuženika, žalbu tužene, pročitan je spis Z-19742/18, izveden je dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka za geodeziju, te je identificirano lice mjesta, pročitan je pisani nalaz i mišljenje G. zavoda d.d. S. od 25.listopada 2021. godine, te dopuna nalaza i mišljenja od 30.ožujka 2022. godine.

19. Nije sporno među strankama da je rješenjem O. suda u S., P.

zemljišnoknjižnog odjela u O., poslovni broj Z-19742/2018 od 26.listopada 2020. godine na temelju Geodetskog elaborata izvedenog stanja javne ceste, potvrđenog od D. geodetske uprave, P. ureda za katastar S., I. za katastar

nekretnina O. pod brojem K. …129, U.: …-18-3,

dana 08. svibnja 2018. godine, snimke izvedenog stanja, Očitovanja upravitelja na javnoj cesti, te članka 131., 132. i 133. Zakona o cestama (N.N. 84/11), kojim je poništena čest. zem. 5021/4 i pripojena čest. zem. 8925 u Z.U. 3590 sve k.o. J..

20. Među strankama je sporno je li geodetskim elaboratom izvedenog stanja prikazano stvarno stanje izvedene ceste te predstavlja li poništena čest. zem. 5021/4 k.o. J. u naravi izgrađenu javnu cestu.

21. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

22. Da bi utvrdio gore navedene sporne činjenice sud je izveo dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka za geodeziju A. B., ing. geod. (G. Z. d.d. S.). Imenovani vještak izradio je nalaz i mišljenje od

25. listopada 2021. godine te po prigovorima stranaka dopunu nalaza i mišljenja od 30. ožujka 2022. godine. Nakon dopune nalaza i mišljenja vještaka za geodeziju stanke više nisu imale nikakvih primjedbi na isto.

23. Odredbom članka 4. Zakona o cestama („Narodne novine” broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19,144/21, dalje: ZC) propisano je da javnu cestu čini, između ostalog, zemljišni pojas s obiju strana ceste potreban za nesmetano održavanje ceste širine prema projektu ceste, a najmanje jedan metar računajući od crte koja spaja krajnje točke poprečnog presjeka ceste.

24. Odredbom članka 124. stavka 1. i 2. ZC propisano je da javne ceste izgrađene do dana stupanja na snagu Zakona o cestama (»Narodne novine«, br. 84/11.) koje nisu evidentirane u katastru ili nije evidentirano njihovo stvarno stanje, evidentiraju se u katastru na temelju odluke iz članka 7. stavka 2. ovoga Zakona, geodetskog elaborata izvedenog stanja javne ceste i rješenja nadležnog zemljišnoknjižnog suda o provedbi prijavnog lista. Javne ceste iz stavka 1. ovoga članka upisat će se u zemljišnu knjigu kao javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasništvo R. H.

uz upis pravne osobe koja upravlja javnom cestom, bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi.

25. Iz citiranih zakonskih odredbi vidljiva je definicija javne ceste, te način na koji se postojeće javne ceste upisuju u katastar i zemljišnik. Naglasak je na stvarno izvedenom stanju.

26. Sudski vještak za geodeziju izradio je nalaz i mišljenje i njegovu dopunu, a upravo vodeći u stručnom geodetskom smislu da opiše stvarno stanje, izradi njegovu skicu i to sve fotodokumentira je tako i postupio. U konačnici ni stranke na navedeno vještvo i dopunu nisu imale nikakvih primjedbi. I ovaj sud prihvaća predmetni nalaz i mišljenje kao stručan i logičan. Iz predmetnog vještva, a što se i sam sud očevidom imao prilike uvjeriti, vidljiva je javna cesta, potporni zid javne ceste do njegovog dna, te pojas u širini od 1 m od dna potpornog zida. Navedeno je vještak označio točkama 2-3-4-5-2 u površini od 60 m2, pa dakle to upravo opisano i tako označeno odnosno predmetni dio poništene sporne čest. zem. 5021/4 k.o. J. u naravi predstavlja izgrađenu javnu cestu zakonom propisanim pojasom od 1 m. Zbog navedenog je u navedenom dijelu sud odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan pa je odlučeno kao pod toč. II. izreke presude.

27. Nadalje, dio u širini od 1.3 m koji se nastavlja prema jugu i poji predstavlja dio poništene sporne čest. zem. 5021/4 k.o. J., u naravi ne predstavlja dio javne ceste. Pregledom skice, fotoskice ali i samim očevidom na licu mjesta ovaj sud je utvrdio da predmetni preostali dio sporne nekretnine ne predstavlja izgrađenu javnu cestu. Navedeni dio u vještvu vještaka za geodeziju definiran je točkama 1-2-5-6-1 u površini od 30 m2. Tužena do trenutka kada je mogla predložiti relevantne dokaze nije dala nikakav dokaz o tome zašto bi se dio sporne nekretnine u vještvu vještaka za geodeziju definiran točkama 1-2-5-6-1 u površini od 30 m2 trebao smatrati javnom cestom, jer se i ovaj sud očevidom na licu mjesta uvjerio da taj dio ne predstavlja izgrađenu javnu cestu niti ulazi u definiciju javne ceste, a što dodatno potvrđuje vještak za geodeziju u svojem nalazu i mišljenju i njegovoj dopuni. Stoga je na temelju provedenih dokaza, te sukladno pravilima o teretu dokaza sud prihvatio tužbeni zahtjev u predmetnom dijelu i odlučio kao pod toč. I. izreke presude.

28. Kako je sud utvrdio da cijela poništena čest. zem. 5021/4 k.o. J. u naravi ne predstavlja izgrađenu javnu cestu, to je očio da geodetski elaborat izvedenog stanja javne ceste, potvrđenog od D. geodetske uprave, P. ureda za katastar

S., I. za katastar nekretnina O. pod brojem K. …129,

U.: …18-3, dana 08. svibnja 2018. godine i snimka izvedenog stanja koje su prikazale, da cijela čest. zem. 5021/4 k.o. J. predstavlja izgrađenu javnu cestu, temeljem kojih je izvršen upis od strane P. zemljišnoknjižnog odjela u

O., poslovni broj Z-19742/2018 od 26.listopada 2020. godine u zemljišnoknjižnom ulošku 2898 k.o. J., nisu istinito prikazale stvarno stanje.

29. Naime, prema odredbi članka 129. stavak 1. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10 i 55/13), a i sadašnjeg odredbe članka 150. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 63/19, dalje: ZZK), nositelj knjižnog prava koje je povrijeđeno uknjižbom u korist neke osobe ovlašten je radi zaštite tog prava zahtijevati brisanje svake uknjižbe koja bi ga vrijeđala i uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja (brisovna tužba) sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bih mu povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati, ako zakonom nije drukčije određeno.

30. Dakle, brisovna tužba je stvarno-pravna tužba sui generis, kojom nositelj knjižnog prava čije je pravo povrijeđeno neistinitom, nevaljanom uknjižbom štiti svoje knjižno pravo zahtijevajući brisanje nevaljane, neistinite uknjižbe i uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije provedbe nevaljane, neistinite uknjižbe. Pravomoćnom i ovršnom presudom kojom se prihvaća tužbeni zahtjev za brisanje u zemljišnim knjigama uspostaviti će se pravo stanje koje je postojalo prije provedbe neistinitog upisa, tj. ponovno će kao nositelj knjižnog prava biti upisana osoba koja je stvari nositelj tog prava. Učinak takve presude jest da nastaje pravno stanje kao da neistiniti upis nije bio proveden (ex tunc).

31. Institut brisovne tužbe zasnovan je na činjenici da nevaljala, neistinita uknjižba ne može dovesti do valjanog pravnog stjecanja, prijenosa, ograničenja ili prestanka knjižnih prava.

32. Upis će biti valjan, istinit kada je u skladu sa stvarnim, zbiljskim, izvanknjižnim pravnim stanjem nekretnine, jer je u zemljišnoj knjizi kao nositelj knjižnog prava upisana upravo ona osoba koja je zaista stvarni nositelj tog knjižnog prava i jer je knjižno pravo upisano s onim sadržajem, opsegom i prvenstvenim redom koji zaista ima. Isto tako upis će biti istinit kada su u času kada je bio zahtjevan bile ispunjene sve pretpostavke koje se po pravilima koja uređuju knjižno pravo moraju ispuniti da bi se upisom u zemljišne knjige to pravo steklo, promijenilo ili prestalo, te kada su ispunjene sve materijalne i postupovne pretpostavke određene zemljišnoknjižnim pravom potrebne za upis u zemljišne knjige.

33. U konkretnom slučaju je očito da se provedeni zemljišnoknjižni upis i stvarno stanje razlikuju stoga je nužno bilo prihvatiti tužbeni zahtjev pod toč. I. presude uspostava zemljišnoknjižnog stanja u Z. 2898 za čest. zem. 5021/4 k.o. J.,

kakva je bila prije provedbe Geodetskog elaborata izvedenog stanja javne ceste, potvrđenog od D. geodetske uprave, P. ureda za katastar S.,

I. za katastar nekretnina O. pod brojem K. …/129, U.: …18-3, dana 08. svibnja 2018. godine, snimke izvedenog stanja,

Očitovanja upravitelja na javnoj cesti, te članka 131., 132. i 133. Zakona o cestama (N.N. 84/11), kojim je poništena čest. zem. 5021/4 i pripojena čest. zem. 8925 u Z.U. 3590 sve k.o. J., a koja promjena je provedena pod brojem Z-19742/2018, pa je odlučeno kao pod toč. I. izreke presude. Navedeno je bilo nužno prihvatiti i s aspekta zaštite prava vlasništva tužitelja jer je nedopustivo da tužena u jedom specifičnom jednostranom postupku evidentiranja izvedenog stanja javne ceste, da bez valjanih dokaza nešto prikaže i upiše javnom cestom, ikao to u naravi nije, a niti po zakonskoj definiciji ne predstavlja javnu cestu.

34. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 111/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 43/13., 89/14.i 70/19., dalje ZPP) i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br.142/12, 103/14, 118/14 i 107/15, dalje OT). Tužitelj je glede utvrđenja da predmet spora ne predstavlja izgrađenu javnu cestu uspio s 35%, a tužena sa 65%, dok je glede brisovne tužbe tužitelj uspio sa 100%, pa bi dakle ukupni uspjeh tužitelja iznosio 75%.

35. Tužitelju je priznat trošak sastava tužbe, zastupanja na ročištu 31. svibnja 2021. godine, zastupanja na ročištu 17. rujna 2021. godine, zastupanja na ročištu 13. prosinca 2021. godine, sastav podneska od 5. siječnja 2022. godine, sastav podneska od 5. siječnja 2022. godine, sastav podneska od 25. siječnja 2022. godine, zastupanje na ročištu od 25. siječnja 2022. godine, zastupanja na ročištu 24. svibnja 2022. godine od po 100 bodova. Svaki bod iznosi 10 kuna što daje 9.000,00 kuna uvećano za PDV 25% daje ukupno 11.250,00 kuna. Tužitelju je priznat trošak vještačenja u iznosu od 2.500,00 kuna te troškovi sudskih pristojbi tužbe i presude od po 400,00 kuna što ukupno iznosi 14.550,00 kuna, a uvažavajući uspjeh u sporu od 75% iznosi 10.912,50 kuna.

36. Radi navedenog odlučeno je kao pod točkom III. izreke presude.

U Splitu, 10. lipnja 2022.

Sudac

Mislav Polić

v. r.

Pouka o pravnom lijeku: Protiv ove presude dopuštena je žalba koja se podnosi Županijskom sudu putem ovog suda u tri primjerka u roku od 15 dana od dana dostave pisanog otpravka iste.

DNA

- pun tužitelja

- pun tuženika

- u spis