Republika Hrvatska

Općinski sud u Slavonskom Brodu-Stalna služba u Novoj Gradiški

Nova Gradiška

Poslovni broj: 13 P-58/2022-15

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški po sutkinji Jasni Bratek u pravnoj stvari tužiteljice J. A. iz G., OIB…, zastupane po punomoćniku N. N., odvjetniku iz N. G., protiv tuženika A. K., rođ. L., G., sada nepoznatog boravišta, zastupane po privremenom zastupniku D. S., odvjetniku iz N. G., radi utvrđenja prava vlasništva na nekretninama, 10. lipnja 2022., nakon dokončane javne glavne rasprave u nazočnosti tužitelja i njegovog punomoćnika te privremenog zastupnika tuženika, istoga dana

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da je tužiteljica J. A. iz G., OIB… dosjelošću stekla pravo vlasništva na cjelokupnom suvlasničkom dijelu nekretnina tužene A. K., G., koji se sastoji od 4/20 dijela nekretnine upisane u z.k.ul.br. 276 k.o. G. i to kčbr. 8K/2-kuća broj 98 sa dvorištem u m. r. sa 148 čhv, kčbr. 36-sjenokoša kućište u m. sa 1162 čhv, kčbr. 101/2- oranica k. u m. sa 1 jutro 195 čhv, kčbr. 113/2A-šuma u o. sa 1449 čkv, kčbr. 116/1-vinograd u b. sa 279 čhv, kčbr. 116/3-oranica u b. sa 488 čhv, kčbr. 120/3-oranica u b. sa 360 čhv, kčbr. 124/3-oranica u b. sa 300 čhv, kčbr.134/2- voćnjak č. u m. sa 112 čhv, kčbr.150/1-voćnjak d. b. u b. sa 308 čhv, kčbr. 150/2-vrt d.. b. u b. sa 110 čhv, kčbr. 162/1-oranica u b. sa 320 čhv, kčbr. 170/2-oranica k. u b. sa 824 čhv, kčbr. 175-oranica u b. sa 800 čhv i kčbr. 254/2-oranica u v. sa 599 čhv, a što je tužena A. K. dužna priznati te trpjeti da se tužiteljica J. A. temeljem ove presude u zemljišnim knjigama upiše kao vlasnica na označenim nekretninama.

Obrazloženje

1.Tužiteljica je po punomoćniku podnijela kod ovoga suda tužbu s istaknutim tužbenim zahtjevom kojim traži da joj sud pruži pravnu zaštitu presudom kojom bi se utvrdilo da je tužitelj stekao pravo suvlasništva na cjelokupnim suvlasničkim dijelovima nekretnina tužene upisanim u z.k.ul.br. 276 k.o. G.

1.2.U tužbi se između ostalog navodi da je u zemljišnim knjigama ovoga suda na nekretnini upisanoj u z.k.ul.br. 276 k.o. G. i to kčbr. 8K/2-kuća broj 98 sa dvorištem u m. r. sa 148 čhv, kčbr. 36-sjenokoša kućište u m. sa 1162 čhv, kčbr. 101/2- oranica k. u m. sa 1 jutro 195 čhv, kčbr. 113/2A-šuma u o. sa 1449 čkv, kčbr. 116/1-vinograd u b. sa 279 čhv, kčbr. 116/3-oranica u b. sa 488 čhv, kčbr. 120/3-oranica u b. sa 360 čhv, kčbr. 124/3-oranica u b. sa 300 čhv, kčbr.134/2-voćnjak č. u m. sa 112 čhv, kčbr.150/1-voćnjak d. b. u b. sa 308 čhv, kčbr. 150/2-vrt d.. b. u b. sa 110 čhv, kčbr. 162/1-oranica u b. sa 320 čhv, kčbr. 170/2-oranica k. u b. sa 824 čhv, kčbr. 175- oranica u b. sa 800 čhv i kčbr. 254/2-oranica u v. sa 599 čhv, tužena upisana kao suvlasnik u 4/20 dijela, a tužiteljica u 5/20 dijela.

1.3 Kao suvlasnici preostalih suvlasničkih dijelova nekretnine upisane u z.k.ul.br.276 k.o G. upisani su neposredni susjedi tužiteljice i to: A. M., G. u 2/20 dijela, A. B., G. u 2/20 dijela, A. M., G. u 2/20 dijela, A. M., G. u 4/20 dijela te A. M., G., u 1/20 dijela (ukupno 5/20 dijela).

1.3. Predmetne nekretnine da se samo se formalno vode kao suvlasništvo tužene u 4/20 dijela, no stvarno stanje na terenu da je posve drugačije od onoga upisanog u zemljišnim knjigama.

Izvanknjižna vlasnica predmetnog suvlasničkog dijela nekretnine u vlasništvu tužene da je upravo tužiteljica kao nasljednica pokojnog supruga A. Ž. i njegova oca A. J., kojima je tužena još 60.- ih godina prenijela u posjed i vlasništvo predmetni suvlasnički dio, da bi krajem 60.-ih godina tužena i odselila iz sela.

Tužiteljicu da su pokojni suprug i svekar upoznali s činjenicom kako im je tužena darovala svoj suvlasnički dio te da je isti njihovo vlasništvo iako o tom pravnom poslu nije ostao pisani trag, te su objašnjavali kako tu činjenicu suprug tužiteljice na odgovarajući način mora urediti u zemljišnim knjigama.

Tužiteljica da je tek uvidom u rješenje o nasljeđivanju iza pokojnog supruga poslovni broj O-1792/21, Javnog bilježnika D. O. od 17. studenoga 2021. i usporedbom istog sa izvatkom iz zemljišnih knjiga, shvatila kako predmetni suvlasnički dio tužene nikada nije uknjižen u korist i na ime pokojnog supruga odnosno nije predstavljao dio ostavinske mase.

2. Predmetni suvlasnički dio nekretnina tužiteljica zajedno s prednicima da uživa, posjeduje, o istima brine već duže od 50 godina, a koja okolnost da je najvidljivija u načinu posjeda kuće br. 98 sa dvorištem u mjesnoj rudini izgrađene na k.č.br. 8K/2, upisane u z.k.ul. 276 Ko G., koju polovicu kuće tužiteljica posjeduje i u istoj živi dugi niz godina, dok drugu polovicu kuće koriste ostali suvlasnici iz točke 2. ove tužbe, iako je tužiteljica formalni zemljišnoknjižni vlasnik samo 5/20 dijela nekretnina iz točke 1. tužbe, pa tako i te kuće.

3. Dakle, tužiteljica da je predmetni suvlasnički dio stekla nasljeđivanjem iza pokojnih prednika kao izvan knjižnih vlasnika, a isti zajedno s prednicima kontinuirano posjeduje duže od 50 godina.

4.Kako tužiteljica i njezini prednici predmetne nekretnine posjeduju neprekidno više od 50 godina, a tužiteljica ne može u zemljišnim knjigama urediti zemljišno – knjižno stanje bez provođenja parničnog postupka, to je predloženo da sud nakon provedenog postupka donese odluku sadržaja prednje navedenog.

5.Obzirom da je boravište tužene nepoznato to je tuženicima po prijedlogu tužiteljice a u smislu odredbe čl. 84.st.2.toč.4. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08

–Odluka USRH, 123/08, 57/11, 25/13, 43/13, 89/14, 70/19– dalje: ZPP) postavljen privremeni zastupnik u osobi D. S., odvjetnika iz N. G.

6.U odgovoru na tužbu privremeni zastupnik tuženika istakao je da mu nisu poznati navodi i okolnosti iz tužbe, protivio se tužbenom zahtjevu te se suglasio da se provedu dokazi iz tužbe.

7.Tijekom postupka sud je, u smislu odredbe čl. 220.st.2. ZPP-a proveo dokaze uvidom u izvadak iz zemljišne knjige z.k.ul.br. 276 k.o. G., u rješenje o nasljeđivanju poslovni broj O-1792/21-3 od 17.studenoga 2021.,u rješenje o nasljeđivanju poslovni broj O-1368/16-6 od 11.listopada 2016.,u fotografije (str.12-14 spisa),u povijesni izvadak iz zemljišne knjige z.k.ul.br. 276 k.o. G. te je proveden dokaz saslušanjem svjedoka B. K. i M. F. te dokaz saslušanjem tužiteljice kao stranke u svrhu dokazivanja.

8.Ocjenom provedenih dokaza svakog zasebno te svih zajedno u uzajamnoj i logičnoj vezi u smislu odredbe čl.8.ZPP-a ovaj sud je našao za utvrđenim da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan.

9.Prvenstveno je potrebno istaći, da dosjelost,kao institut koji pretvara faktičnu vlast u pravnu, djeluje stabilizirajuće na socijalne odnose koji već dulje vrijeme postoje. Posjedovanjem stvari kroz zakonom propisano razdoblje, dosjelost legalizira postojeće stanje. Institut dosjelosti u pravu vezan je uz potrebu da se određena faktična stanja,faktična vlast nakon izvjesnog vremena uskladi s pravom, pretvori u subjektivno pravo. To nalaže kako načelo pravičnosti tako i načelo sigurnosti u pravnom prometu jer treba omogućiti onome tko je neku stvar ili pravo stekao u posjed na način koji zaslužuje zaštitu,da nakon proteka određenog vremena postane i pravno nositeljem stečenog prava.

10.Nastavno,odredbom čl. 159. i čl. 160.st.1.i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima(„Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 1539,143/12, 152/14, 81/15 –dalje ZV) zakonodavac izrijekom određuje pod kojim uvjetima i pretpostavkama određeno faktično stanje postoje i pravno.

11. U ocjeni činjeničnog osnova stjecanja prava vlasništva dosjelošću, pored činjenice da je posjed neke osobe nad nekretninom neprekidno trajao zakonom određeno vrijeme, uz okolnosti i sposobnosti subjekta za stjecanje, te da je stvar sposobna biti objektom stjecanja, od odlučnog značaja su i okolnosti da stjecatelj ima samostalni posjed stvari te da mu taj posjed ima onu kakvoću koja se traži za dosjelost.

Pretpostavka o savjesnosti (poštenju) posjeda radi stjecanja prava vlasništva dosjelošću ispunjena je ako posjednik kroz sve vrijeme dosjelosti smatra da je stvar koju posjeduje njegova, odnosno ako ne zna ili ne može znati da nije njegova. Prenošenje posjeda derivativnim (izvedenim) načinom na novog posjednika ne prekida dosjedanje, nego se postojeći posjed nastavlja kod njegovog univerzalnog ili singularnog sukcesora.

Da bi se dosjelošću steklo vlasništvo neke stvari nužno je da samostalni posjed te stvari traje zakonom određeno vrijeme.

Samostalni posjed postoji ako posjednik izvršavajući svoju faktičku vlast ne izvršava time ničiju tuđu, „višu“, posrednu vlast (vlasnički posjed).

Vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onog dana kada je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava sa istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost.

Dužina vremena dosjedanja ovisi o kakvoći posjeda i osobi čija se stvar dosjeda. S obzirom na kakvoću posjeda razlikujemo redovitu i izvanrednu dosjelost. Redovitom dosjelošću stječe se vlasništvo stvari na temelju samostalnog, kvalificiranog posjeda izvršavanog neprekidno kroz zakonom propisano vrijeme. Kvalificirani je posjed koji je istovremeno zakonit, istinit i pošten, ma koliko dugo on trajao dosjelošću se ne može steći vlasništvo. Vrijeme dosjelosti može biti redovito i izvanredno,ovisno o tome čija se stvar dosjeda.

Da bi se mogla uzeti u obzir dosjelost prava vlasništva nekretnina dugotrajnim posjedom, ne treba utvrđivati naslov posjednika ili njegovih prednika, ali treba utvrditi vlasnički posjed tj. miran posjed s uočljivom voljom držati stvar kao svoju i ponašanje posjednika kao vlasnika kroz čitavo vrijeme potrebno za dosjelost. Ako za dosjelost nije već dovoljno vrijeme njegova vlasničkog posjeda, uračunat će se posjedniku i vrijeme takvog posjedovanja njegovog prednika (pri čemu treba utvrditi je li posjednik njegov slijednik).

Inače, pravni učinci dosjelosti nastupaju po samom pravu (ipso iure), čim se ispune sve pretpostavke dosjelosti. Naime, dosjelost nije samo pravna osnova stjecanja koja bi imala nastupiti tek nekim aktom stjecanja, nego do stjecanja dolazi samom činjenicom da je nastupila dosjelost.

Rok dosjelosti počinje teći onog dana kada posjednik stekne posjed stvari, a završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost. Dosjedavateljev samostalni posjed stvari, sa svom pozitivnim kvalitetama, treba trajati neprekidno kroz cijelo propisano vrijeme. Prenošenje posjeda derivativnim (izvedenim) načinom na novog posjednika ne prekida posjedovanje, nego se postojeći posjed nastavlja kod pravnog slijednika dotadašnjeg posjednika, dakle kod njegovog univerzalnog ili singuralnog slijednika (sukcesora).

Međutim, ako netko stekne nekretninu putem dospjelosti postaje njezin vlasnik bez obzira što nije upisan u zemljišnoj knjizi kao vlasnik, a i bez obzira što je prijašnji vlasnik ostao upisan kao da je on i nadalje vlasnik nekretnine premda to više nije. Novi vlasnik, dakle onaj tko je vlasništvo nekretnine stekao dosjelošću, ima pravo ishoditi upis svog prava u zemljišnoj knjizi, što implicira brisanje upisa dotadašnjeg prava vlasništva. Ako se on tim pravom ne posluži, nije zbog toga manji vlasnik. 12.U navedenom postupku je dakle potrebno utvrditi da li je tužitelj bio u samostalnom posjedu predmetnih nekretnina i od kada te ukoliko je bio isključivi i samostalni posjednik, radi li se u tom slučaju o poštenom posjedu, je li nekretnina sposobna biti objektom vlasništva.

13.Sporno je između stranaka je li tužiteljica u posjedu predmetnih nekretnina, trajanje posjeda i njegova kvaliteta, te mogućnost stjecanja prava vlasništva na predmetnim nekretninama obzirom na postojeće upise.

14.O tome da su predmetne nekretnine u samostalnom i nesmetanom posjedu obitelji tužitelja preko 50 godina potvrdili su svojim iskazima svjedoci saslušani svjedoci u ovome postupku. Saslušani svjedoci su iskazivali suglasno, a njihovi iskazi nisu u protivnosti sa ispravama koje je tužiteljica priložila uz tužbu, radi se o svjedocima koji imaju neposredna saznanja o tome da su prije tužiteljice predmetne nekretnine uživali njezini pravni prednici odnosno suprug pok. Ž. A. i njegov otac pok. J. A., a koji je prema iskazu svjedoka predmetne nekretnine dobio temeljem ugovora o darovanju od tužene.

Svjedoci su upoznati da upravo tužiteljica iste nekretnine uživa, da tužiteljicu a niti njezine pravne prednike supruga i svekra, nitko nikada nije smetao niti im osporavao bilo kakva prava.

15.Analizirajući iskaze svjedoka i tužiteljice a koji iskazi su međusobno suglasni utvrđeno je da je tužiteljica u posjedu predmetne nekretnine preko 50 godina, da se radi o nekretninama koje je pravni prednik tužiteljice i njezinog pokojnog supruga, Ž. A. Dobio stekao temeljem ugovora o darovanju zaključenog sa tuženom da je pravni prednik tužiteljice, a danas sama tužiteljica iste nekretnine nesmetano i samostalno uživa u površini kakva je bila prije tako i danas.

16.Naime jedna od značajki posjeda i konačno njegovih funkcija je njegova publicitetna funkcija. Svojom vanjskom vidljivošću posjed daje publicitet subjektivnim pravima na stvari, ali svojstvo vanjske vidljivosti ima u pravilu samo neposredni posjed.

17.Publicitetna funkcija posjeda oslanja se na vanjsku vidljivost neposrednoga posjeda, kao i na to da će se od neposrednoga posjednika moći saznati je li mu posjed samostalan ili nesamostalan. Na ovoj se funkciji grade važni pravni učinci kao što su mogućnost da se stekne pravo i od prividnoga vlasnika, i zaštita posjednika koji vraća stvar njezinom vlasniku, ako ju je pošteno stekao u svoj posjed.

18.Stoga, prema stanovištu ovoga suda u iznesenom činjeničnom i pravnom kontekstu te polazeći od svih iznesenih okolnosti konkretnog slučaja a prvenstveno utvrđenja da je tužitelj bio sposoban stjecati nekretnine, da su predmetne nekretnine imale sposobnost stvari da budu u vlasništvu /stvar u prometu/ da je njegov posjed imao određeni kvalitet /savjestan/ i zakonit odnosno da je bila u uvjerenju da je vlasnik predmetnih nekretnine, dakle kako je utvrđeno da su ispunjene pretpostavke predviđene odredbom čl. 159. i 160.st.1. i 2. ZV-a to je zahtjevu tužitelja udovoljeno,te odlučeno kao u izreci ove presude.

19.Stranke trošak nisu tražile pa o troškovima sud nije odlučivao. U Novoj Gradiški 10. lipnja 2022.

Sutkinja

Jasna Bratek

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste, a podnosi se putem ovoga suda Županijskom sudu u tri istovjetna primjerka.