Republika Hrvatska

Općinski sud u Slavonskom Brodu-Stalna služba u Novoj Gradiški

Nova Gradiška

Poslovni broj: 13 P-99/2022-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški po sutkinji Jasni Bratek u pravnoj stvari tužitelja I. H. iz R., OIB…, zastupanog po punomoćniku N. N., odvjetniku iz N. G., protiv 1.tužene J. L. rođ. H., D. i 2. tužene D. P. rođ. H., R., svi sada nepoznatog boravišta, zastupani po privremenom zastupniku R. D., odvjetniku iz N. G., radi utvrđenja prava vlasništva na nekretninama, 10. lipnja 2022., nakon dokončane javne glavne rasprave u nazočnosti tužitelja i njegovog punomoćnika te privremenog zastupnika tuženica, istoga dana

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da je tužitelj I. H. iz R., OIB…, stekao pravo vlasništva dosjelošću na suvlasničkim dijelovima nekretnina tuženika i to 1. tužene L. J. rođ. H., D., sada nepoznatog boravišta i 2. tužene P. D. rođ. H., R., sada nepoznatog boravišta, i to na nekretninama upisanim u z.k.ul. br. 199 k.o. R. i to kčbr. 1901-Ulica B. J. J. sa 2009 m2, Dvorište sa 1557 m2, Dvorište sa 27 m2, Put sa 73 m2, Dvorište sa 45 m2, Put sa 24 m2, Kuća, br. 121 sa 189 m2, Dvorišna zgrada sa 94 m2, i to 1. tužene J. L. u 224/3360 dijela te 2. tužene P. D. u 224/3360 dijela, na nekretninama upisanim u z.k. ul. br. 3918 k.o. R. i to kčbr. 3821-Ulica B. J. J. sa 505 m2, Put sa 505 m2, i to 1. tužene J. L. u 224/3360 dijela te 2. tužene P. D. u 224/3360 dijela, na nekretninama upisanim u z.k. ul. br. 3862 k.o. R. i to kčbr. 3673-Štakornjača sa 1449 m2, Kanal sa 1449 m2,1. tužene J. L. u 224/3360 dijela te 2. tužene P. D. u 224/3360 dijela, zatim na nekretninama upisanim u z.k. ul. br. 200 k.o. R. i to kčbr. 1902-Štakornjača sa 443 m2, Kanal sa 443 m2, 1. tužene J. L. u 224/3360 dijela te 2. tužene P. D. u 224/3360 dijela, kao i na nekretninama upisanim u z.k. ul. br. 204 k.o. R. i to kčbr. 1906-U. B. J. J. sa 503 m2, Put sa 58 m2, Oranica sa 44 m2, Oranica sa 401 m2, 1. tužene J. L. u 1/13 dijela te 2. tužene P. D. u 1/13 dijela, te na nekretninama upisanim u z.k. ul. br. 202 k.o. R. i to kčbr. 1904-U. B. J. J. sa 2869 m2, Pašnjak sa 1226 m2, Vrt sa 520 m2, Put sa 42 m2, Oranica sa 14 m2, Voćnjak sa 1023 m2, Dvorišna zgrada sa 44 m2, 1. tužene J. L. u 1/13 dijela te 2. tužene P. D. u 1/13 dijela, što su tužene dužne priznati te trpjeti da se tužitelj I. H. temeljem ove presude upiše vlasnikom na označenim nekretninama.

Obrazloženje

1.Tužitelj je po punomoćniku podnio kod ovoga suda tužbu s istaknutim tužbenim zahtjevom kojim traži da mu sud pruži pravnu zaštitu presudom kojom bi se utvrdilo da je tužitelj stekao pravo suvlasništva na cjelokupnim suvlasničkim dijelovima tuženika na nekretninama upisanim u z.k.ul.br.199,3918,3862,200,204 i 202 sve k.o. R.

2.U tužbi se između ostalog navodi da su u zemljišnim knjigama ovoga suda tuženice upisane kao suvlasnice na nekretninama i to:

- na nekretninama upisanim u z.k.ul. br. 199 k.o. R. i to kčbr. 1901-Ulica B. J. J. sa 2009 m2, Dvorište sa 1557 m2, Dvorište sa 27 m2, Put sa 73 m2, Dvorište sa 45 m2, Put sa 24 m2, Kuća, br. 121 sa 189 m2, Dvorišna zgrada sa 94 m2, i to 1. tužene J. L. u 224/3360 dijela te 2. tužene P. D. u 224/3360 dijela,

- na nekretninama upisanim u z.k. ul. br. 3918 k.o. R. i to kčbr. 3821-Ulica B. J. J. sa 505 m2, Put sa 505 m2, i to 1. tužene J. L. u 224/3360 dijela te 2. tužene P. D. u 224/3360 dijela,

- na nekretninama upisanim u z.k. ul. br. 3862 k.o. R. i to kčbr. 3673-Štakornjača sa 1449 m2, Kanal sa 1449 m2,1. tužene J. L. u 224/3360 dijela te 2. tužene P. D. u 224/3360 dijela,

- na nekretninama upisanim u z.k. ul. br. 200 k.o. R. i to kčbr. 1902-Štakornjača sa 443 m2, Kanal sa 443 m2, 1. tužene J. L. u 224/3360 dijela te 2. tužene P. D. u 224/3360 dijela,

- na nekretninama upisanim u z.k. ul. br. 204 k.o. R. i to kčbr. 1906-Ulica B. J. J. sa 503 m2, Put sa 58 m2, Oranica sa 44 m2, Oranica sa 401 m2, 1. tužene J. L. u 1/13 dijela te 2. tužene P. D. u 1/13 dijela,

- na nekretninama upisanim u z.k. ul. br. 202 k.o. R. i to kčbr. 1904-Ulica B. J. J. sa 2869 m2, Pašnjak sa 1226 m2, Vrt sa 520 m2, Put sa 42 m2, Oranica sa 14 m2, Voćnjak sa 1023 m2, Dvorišna zgrada sa 44 m2, 1. tužene J. L. u 1/13 dijela te 2. tužene P. D. u 1/13 dijela

Tužitelj da je na navedenim nekretninama upisan kao suvlasnik.

1.2. Boravište tuženica da nije poznato. Stoga da je potrebno radi ubrzavanja redovnog postupka te radi zaštite prava i interesa tužitelja, tuženicima nepoznatog boravišta, odrediti skrbnika za poseban slučaj u konkretnom predmetu odnosno u smislu odredbi Zakona o parničnom postupku postaviti privremenog zastupnika.

1.3. Navodi se da predmetne nekretnine tužitelj i njegovi prednici nesmetano uživaju i posjeduju već više od 60 godina, na način da iste čiste, obrađuju, kultiviraju, izgrađuju ( na istima se nalazi obiteljska kuća tužitelja koja je renovirana) zbog čega je tužitelj na istim nekretninama odnosno predmetnim suvlasničkim dijelovima nekretnina tuženih , formalno upisanih na ime tuženika, stekao pravo vlasništva dosjelošću u smislu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

Prema saznanju tužitelja, predniku tužitelja i to njegovom sada pokojnom ocu F. H. da su tužene prije više od 50 godina darovale svoje suvlasničke dijelove istih nekretnina.

2.Kako tužitelj i njegovi prednici predmetne nekretnine posjeduju neprekidno više od 60 godina, a tužitelj ne može u zemljišnim knjigama urediti zemljišno – knjižno stanje bez provođenja parničnog postupka, to je predloženo da sud nakon provedenog postupka donese odluku sadržaja prednje navedenog.

9.Obzirom da je boravište tuženica nepoznato to je tuženicama po prijedlogu tužitelja a u smislu odredbe čl. 84.st.2.toč.4. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08 –Odluka USRH, 123/08,57/11, 25/13, 43/13, 89/14, 70/19– dalje: ZPP) postavljen privremeni zastupnik u osobi R. D. odvjetnika iz N. G.

10.U odgovoru na tužbu privremeni zastupnik tuženika istakao je da mu nisu poznati navodi i okolnosti iz tužbe, protivio se tužbenom zahtjevu, te se suglasio da se provedu dokazi iz tužbe.

11.Tijekom postupka sud je, u smislu odredbe čl. 220.st.2. ZPP-a proveo dokaze uvidom u izvatke iz z. knjige z.k.ul. br.3862,199,204,200,202,3918 sve k.o. R., u preslik osobne iskaznice za tužitelja, u izvode iz katastarskog plana za predmetne nekretnine, te je proveden dokaz saslušanjem svjedoka Lj. S. i D. S. te dokaz saslušanjem tužitelja kao stranke u svrhu dokazivanja.

12.Ocjenom provedenih dokaza svakog zasebno te svih zajedno u uzajamnoj i logičnoj vezi u smislu odredbe čl.8.ZPP-a ovaj sud je našao za utvrđenim da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan.

13.Prvenstveno je potrebno istaći, da dosjelost, kao institut koji pretvara faktičnu vlast u pravnu, djeluje stabilizirajuće na socijalne odnose koji već dulje vrijeme postoje. Posjedovanjem stvari kroz zakonom propisano razdoblje, dosjelost legalizira postojeće stanje. Institut dosjelosti u pravu vezan je uz potrebu da se određena faktična stanja, faktična vlast nakon izvjesnog vremena uskladi s pravom, pretvori u subjektivno pravo. To nalaže kako načelo pravičnosti tako i načelo sigurnosti u pravnom prometu jer treba omogućiti onome tko je neku stvar ili pravo stekao u posjed na način koji zaslužuje zaštitu, da nakon proteka određenog vremena postane i pravno nositeljem stečenog prava.

14.Nastavno,odredbom čl. 159. i čl. 160.st.1.i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima(„Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 1539,143/12, 152/14, 81/15 –dalje ZV) zakonodavac izrijekom određuje pod kojim uvjetima i pretpostavkama određeno faktično stanje postoje i pravno.

15. U ocjeni činjeničnog osnova stjecanja prava vlasništva dosjelošću, pored činjenice da je posjed neke osobe nad nekretninom neprekidno trajao zakonom određeno vrijeme, uz okolnosti i sposobnosti subjekta za stjecanje, te da je stvar sposobna biti objektom stjecanja, od odlučnog značaja su i okolnosti da stjecatelj ima samostalni posjed stvari te da mu taj posjed ima onu kakvoću koja se traži za dosjelost.

16.Pretpostavka o savjesnosti (poštenju) posjeda radi stjecanja prava vlasništva dosjelošću ispunjena je ako posjednik kroz sve vrijeme dosjelosti smatra da je stvar koju posjeduje njegova, odnosno ako ne zna ili ne može znati da nije njegova.

17.Prenošenje posjeda derivativnim (izvedenim) načinom na novog posjednika ne prekida dosjedanje, nego se postojeći posjed nastavlja kod njegovog univerzalnog ili singularnog sukcesora.

Da bi se dosjelošću steklo vlasništvo neke stvari nužno je da samostalni posjed te stvari traje zakonom određeno vrijeme.

Samostalni posjed postoji ako posjednik izvršavajući svoju faktičku vlast ne izvršava time ničiju tuđu, „višu“, posrednu vlast (vlasnički posjed).

Vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onog dana kada je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava sa istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost.

Dužina vremena dosjedanja ovisi o kakvoći posjeda i osobi čija se stvar dosjeda. S obzirom na kakvoću posjeda razlikujemo redovitu i izvanrednu dosjelost. Redovitom dosjelošću stječe se vlasništvo stvari na temelju samostalnog, kvalificiranog posjeda izvršavanog neprekidno kroz zakonom propisano vrijeme. Kvalificirani je posjed koji je istovremeno zakonit, istinit i pošten, ma koliko dugo on trajao dosjelošću se ne može steći vlasništvo. Vrijeme dosjelosti može biti redovito i izvanredno,ovisno o tome čija se stvar dosjeda.

Da bi se mogla uzeti u obzir dosjelost prava vlasništva nekretnina dugotrajnim posjedom, ne treba utvrđivati naslov posjednika ili njegovih prednika, ali treba utvrditi vlasnički posjed tj. miran posjed s uočljivom voljom držati stvar kao svoju i ponašanje posjednika kao vlasnika kroz čitavo vrijeme potrebno za dosjelost. Ako za dosjelost nije već dovoljno vrijeme njegova vlasničkog posjeda, uračunat će se posjedniku i vrijeme takvog posjedovanja njegovog prednika (pri čemu treba utvrditi je li posjednik njegov slijednik).

Inače, pravni učinci dosjelosti nastupaju po samom pravu (ipso iure), čim se ispune sve pretpostavke dosjelosti. Naime, dosjelost nije samo pravna osnova stjecanja koja bi imala nastupiti tek nekim aktom stjecanja, nego do stjecanja dolazi samom činjenicom da je nastupila dosjelost.

Rok dosjelosti počinje teći onog dana kada posjednik stekne posjed stvari, a završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost. Dosjedavateljev samostalni posjed stvari, sa svom pozitivnim kvalitetama, treba trajati neprekidno kroz cijelo propisano vrijeme. Prenošenje posjeda derivativnim (izvedenim) načinom na novog posjednika ne prekida posjedovanje, nego se postojeći posjed nastavlja kod pravnog slijednika dotadašnjeg posjednika, dakle kod njegovog univerzalnog ili singuralnog slijednika (sukcesora).

Međutim, ako netko stekne nekretninu putem dospjelosti postaje njezin vlasnik bez obzira što nije upisan u zemljišnoj knjizi kao vlasnik, a i bez obzira što je prijašnji vlasnik ostao upisan kao da je on i nadalje vlasnik nekretnine premda to više nije. Novi vlasnik, dakle onaj tko je vlasništvo nekretnine stekao dosjelošću, ima pravo ishoditi upis svog prava u zemljišnoj knjizi, što implicira brisanje upisa dotadašnjeg prava vlasništva. Ako se on tim pravom ne posluži, nije zbog toga manji vlasnik. 18.U navedenom postupku je dakle potrebno utvrditi da li je tužitelj bio u samostalnom posjedu predmetnih nekretnina i od kada te ukoliko je bio isključivi i samostalni posjednik, radi li se u tom slučaju o poštenom posjedu, je li nekretnina sposobna biti objektom vlasništva,

19.Sporno je između stranaka je li tužitelj u posjedu predmetnih nekretnina, trajanje posjeda i njegova kvaliteta, te mogućnost stjecanja prava vlasništva na predmetnim nekretninama obzirom na postojeće upise.

20.O tome da su predmetne nekretnine u samostalnom i nesmetanom posjedu obitelji tužitelja preko 60 godina potvrdili su svojim iskazima svjedoci saslušani svjedoci u ovome postupku. Saslušani svjedoci su iskazivali suglasno, a njihovi iskazi nisu u protivnosti sa ispravama koje je tužitelj priložio uz tužbu, radi se o svjedocima koji imaju posredna saznanja o tome da su prije tužitelja predmetne nekretnine uživali njegovi pravni prednici odnosno F. H. otac tužitelja, a koji je prema iskazu svjedoka predmetne nekretnine dobio od tuženica.

Svjedoci su upoznati da upravo tužitelj iste nekretnine uživa, da tužitelja, a niti njegovog pravnog prednika nitko nikada nije smetao niti im osporavao bilo kakva prava, danas tužitelj, a ranije njegov otac F. H.

21.Analizirajući iskaze svjedoka i tužitelja, a koji iskazi su međusobno suglasni utvrđeno je da je tužitelj u posjedu predmetne nekretnine preko 60 godina, da se radi o nekretninama koje je temeljem darovnog ugovora stekao pravni prednik tužitelja, da je pravni prednik tužitelja, a danas sam tužitelj, iste nekretnine nesmetano i samostalno uživao u površini kakva je bila prije tako i danas.

22.Naime, jedna od značajki posjeda i konačno njegovih funkcija je njegova publicitetna funkcija. Svojom vanjskom vidljivošću posjed daje publicitet subjektivnim pravima na stvari, ali svojstvo vanjske vidljivosti ima u pravilu samo neposredni posjed.

23.Publicitetna funkcija posjeda oslanja se na vanjsku vidljivost neposrednoga posjeda, kao i na to da će se od neposrednoga posjednika moći saznati je li mu posjed samostalan ili nesamostalan. Na ovoj se funkciji grade važni pravni učinci kao što su mogućnost da se stekne pravo i od prividnoga vlasnika, i zaštita posjednika koji vraća stvar njezinom vlasniku, ako ju je pošteno stekao u svoj posjed.

24.Stoga, prema stanovištu ovoga suda u iznesenom činjeničnom i pravnom kontekstu te polazeći od svih iznesenih okolnosti konkretnog slučaja a prvenstveno utvrđenja da je tužitelj bio sposoban stjecati nekretnine, da su predmetne nekretnine imale sposobnost stvari da budu u vlasništvu /stvar u prometu/ da je njegov posjed imao određeni kvalitet /savjestan/ i zakonit odnosno da je bila u uvjerenju da je vlasnik predmetnih nekretnine, dakle kako je utvrđeno da su ispunjene pretpostavke predviđene odredbom čl. 159. i 160.st.1. i 2. ZV-a to je zahtjevu tužitelja udovoljeno te odlučeno kao u izreci ove presude.

32.Stranke trošak nisu tražile pa o troškovima sud nije odlučivao.

U Novoj Gradiški 10. lipnja 2022.

Sutkinja

Jasna Bratek

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste, a podnosi se putem ovoga suda Županijskom sudu u tri istovjetna primjerka.