Pn-281/2018

REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Splitu

Ex.Vojarna Sv. Križ, Dračevac,

21000 Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u S., po sucu tog suda Ljiljani Mustapić, u pravnoj stvari tužitelja I. P.,,OIB …, zastupan po punomoćniku D. V. odvjetniku u K. K., protiv tuženika A. Ž., B.,OIB:…, zastupan po punomoćniku I. T. odvj u S. radi naknade štete, nakon glavne i javne dana 20. travanja 2022.god., presudom donesenom i objavljenom dana 10. lipnja 2022. godine,

p r e s u d i o  j e

I Dužan je tuženik u roku od 15 dana s osnova naknade neimovinske štete zbog pretrpljenog straha isplatiti tužitelju iznos od 4.000,00 kuna sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od podnošenja tužbe 22. svibnja 2018 g. pa do isplate po stopi sukladno čl.29 Zakona o obveznim odnosima, za više zatraženo u iznosu od 4.000,00 kn tužbeni zahtjev se odbija kao neosnovan. II Svaka stranka snosi svoj trošak.

Obrazloženje

U tužbi tužitelj navodi kako tuženik je pravomoćnom i ovršnom presudom Općinskog suda u S. pod poslovnim brojem K-262/15 od 7 studenoga 2017 godine proglašen krivim jer je dana 19. listopada 2014 oko 08,00 sati na dionici županijske ceste br.6114 u blizini mjesta B. u nakani da ustraši tužitelja, držeći u rukama lovačku pušku prišao I. P. dok se nalazio u vozilu te navedenu pušku iz neposredne blizine uperio u njegovom pravcu govoreći mu:"Jebem ti majku, ubio si mi psa, sada ću te ubiti", koje riječi je potom ponovio najmanje jednom, nakon čega je imenovanog kroz otvoren prozor vozila drškom puške udario u rame, a koje riječi postupanje su kod tužitelja izazvali strah za njegov život. navedenim postupanjem, tuženik je tužitelju prouzročio strah te je isti neposredno nakon štetnog događaja zatražio liječničku pomoć.

U odgovoru na tužbu od 28. listopada 2019. godine tuženik poriče sve navode tužbe i tužbenog zahtjeva kao potpuno tužbeno neosnovani i neutemeljeni s prijedlogom da se ista odbije kao neosnovana uz naknadu parničnog troška tuženiku. Točno je u narativnom dijelu tužbe navedeno da je tuženik pravomoćnom i ovršnom presudom Općinskog suda u S. br. K-262/15 od 7.11.2017 godine zbog počinjenja kaznenog djela prijetnje, opisano kažnjivim po čl.39 st.2. KZ-a, na štetu I. P.. No, svi drugi navodi iz predmetne tužbe su u potpunosti neosnovani budući se navedena prijetnja dogodila 19.10.2014 godine, a jedini specijalistički nalaz koji je priložen uz tužbu je od 29.10.2014 godine, dakle 10 dana nakon izrečene prijetnje. Kroz navedeno razdoblje od 10 dana tužitelj je mogao pretrpjeti razne traume, ozljede i slično i to prikazati kao posljedicu prijetnje od strane tuženika. Nepojmljivo je da neko doživi strah, a da odmah ne zatraži medicinsku pomoć odnosno pomoć spec. psihijatra. Budući je iz izloženog razvidno da ne postoji uzročno-posljedična sveza između izrečene prijetnje od strane tuženika i akutne reakcije na stres kako je to navedeno u specijalističkim nalazu KBC-a S. psihijatra M. J. od 29.10.2014., tužba i tužbeni zahtjev se ukazuju kao potpuno neutemeljeni i neosnovani.

Tijekom postupka sud je u dokazne svrhe pregledao spis K 262/2015 i cjelokupnu pisanu dokumentaciju proveo dokaz vještačenjem po vještaku psihijatru.

Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

Predmet spora je tužbeni zahtjev radi naknade neimovinske štete nastale dana 19. listopada 2014 g.

Prema odredbi čl.1045 Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05) tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje st.1. Predmijeva se obična nepažnja st.2. za štetu od stvari ili djelatnosti od kojih potječe povećana opasnost štete za okolinu odgovara se bez obzir na krivnju st.3 za štetu bez obzira na krivnju odgovara se i u drugim slučajevima predviđenim zakonom st.4. Prema odredbi čl.1046 ZOO-a. Šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

Pregledom spisa K 262/2015 utvrđeno je da je pravomoćnom presudom temeljem odredbe čl 544 st 1 Zakona o kaznenom postupku prihvaćen zahtjev Općinskog državnog odvjetništva u S. te izdan kazneni nalog protiv okrivljenika A. Ž. što je dana 19. listopada 2014 g oko 08,00 sati na dionici Županijske ceste br.6114 u blizini mjesta B., nakon što mu je I. P. upravljajući svojim vozilom marke "VW" Golf" registarske oznake ST …oborio lovačkog psa koji je istrčao na kolnik, u nakani da istog ustraši, držeći u rukama lovačku pušku prišao I. P. dok se nalazio u vozilu te navedenu pušku iz neposredne blizine uperio u njegovom pravcu govoreći mu;"Jebem ti majku, ubio si mi psa, sada ću te ubiti", koje riječi je potom ponovio najmanje jednom, nakon čega je imenovanog kroz otvoreni prozor vozila drškom puške udario u rame, a koje riječi i postupanje su kod I. P. izazvali strah za njegov život, dakle, drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti čime je počinio kazneno djelo protiv osobne slobode-prijetnjom- djelo opisano I kažnjivo čl.139 st.2 Kaznenog zakona ("Narodne novine"

br.125/1,144/12,56/15,61/15 i 101/17, u daljnjem tekstu:KZ/11) okrivljenik A. Ž. na temelju odredbe čl.139 st.2. Kaznenog zakona/11osuđen na kaznu zatvora u trajanju 7(sedam) mjeseci, nakon čega mu se temeljem čl.56, KZ/11 izrečena uvjetna osuda time da se izrečena kazna zatvora 7 (sedam) mjeseci na koju je osuđen neće izvršiti ako okrivljenik u vremenu provjeravanja od 2 (dvije)godine po pravomoćnosti ove presude ne počini neko novo kazneno djelo.

Polazeći od naprijed navedenog sud smatra da je tuženik odgovoran za štetu koju je pretrpio po predmetnom štetnom događaju. U parničnom postupku sud je u pogledu postojanja kaznenog dijela i kaznene odgovornosti počinitelja vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom se optuženik oglašava krivim (st.3 čl.12 ZPP-a) iako je građanskopravna odgovornost šira od kaznene u situaciji kada je činjeničnim opisom kaznenog dijela danim u pravomoćnoj kaznenoj odluci utvrđeno da je počinitelj tog dijela tuženik. Na okolnost utvrđenja visine štete sud je proveo dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku spec. psihijatru.

Vještak N. S. u vještvu navodi pregledao je spis i medicinsku dokumentaciju na ime tužitelja iz čega je vidljivo da je dana 19. listopada 2014.g. došlo do konfliktne situacije između njega i tuženika na način kako je to opisano u spisu. Sutradan nakon traumatskog događaja tužitelj je psihijatrijski pregledan te mu je postavljena dijagnoza akutne reakcije na stres a u nalazu se navode simptomi uznemirenosti, napetosti, straha i osjećaja neizvjesnosti. Daljnje medicinske dokumentacije nakon tog datuma ne pronalazim u spisu. Na osnovu toga a uzimajući u obzir i normalno-psihološki razumljivo reagiranje osobe na ovakav traumatski događaj mogu dati sljedeće mišljenje. Tužitelj je u trenutku događaja doživio primarni strah u trajanju oko pola minute, nastavio se sekundarni strah jačeg intenziteta sljedeća 24 sata, sekundarni strah u mjerenog intenziteta sljedećih tjedan dana, te sekundarni strah blažeg intenziteta sljedećih 4-5 tjedana, kod tužitelja nije zaostala trajna povreda duševnog integriteta kao posljedica predmetnog događaja.

Sud je prihvatio nalaze i mišljenja sudskih vještaka kao stručno ,logično i uvjerljivo.Temeljem odredbe čl.19 Zakona o obveznim odnosima („NN“ 35/05) svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim Zakonom, pod pravima osobnosti u smislu ovoga Zakona razumijevaju se prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast. dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr. Tužitelju je utužene prigode nastala šteta, temeljem odredbe čl.1046 Zakona o obveznim odnosima šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

Odredba čl.1100 ZOO-a propisuje da će u slučaju povreda prava osobnosti sud, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kada nje nema.

Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini o trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. Neimovinska šteta sastoji se u povredi prava osobnosti, temelj prava na naknadu štete je upravo povreda prava osobnosti,temelj prava na naknadu štete je upravo povreda prava osobnosti, tužitelju je povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, temeljem nalaza i mišljenja vještaka medicinske struke, sud je stava da tužitelju na ime naknade neimovinske štete radi povrede prava osobnosti pripada ukupan iznos od 4.000,00 kn. Na dosuđeni iznos naknade neimovinske štete tužitelju pripadaju i zakonske zatezne kamate, temeljem odredbe čl.1103 ZOO-a obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Tužitelju zakonsku zateznu kamatu na neimovinsku štetu odnosno na zatraženi iznos neimovinske štete pripada, temeljem citiranog čl. ZOO-a, od podnošenja tužbe 22. svibnja 2018 godine, Radi navedenog odlučeno je kao u izreci Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl.154 st.2 ZPP-a.

U Splitu, dana 10. lipanj 2022 g.

S U D A C

LJILJANA MUSTAPIĆ

PRAVNA POUKA: Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu na Županijski sud putem ovog suda u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste, u tri primjerka.Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.