Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Poslovni broj: Gž Ovr-200/2022-2
Split, Gundulićeva 29a
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Splitu, kao sud drugog stupnja, po sucu tog suda Marku Pribisaliću, na temelju nacrta odluke koji je izradila viša sudska savjetnica-specijalist Marijana Ostojić Kavain, u pravnoj stvari ovrhovoditelja E. & S. d.d., kojeg zastupaju odvjetnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda M. M., protiv ovršenika E. B., radi ovrhe na nekretninama, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Malom Lošinju, poslovni broj Ovr-399/2021-2 od 19. travnja 2021., dana 10. lipnja 2022.,
r i j e š i o j e
I. Djelomično se odbija kao neosnovana žalba ovršenika te se rješenje o ovrsi Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Malom Lošinju, poslovni broj Ovr-399/2021- 2 od 19. travnja 2021. potvrđuje u dijelu u kojem je određena ovrha radi namirenja tražbine ovrhovoditelja u iznosu od 237.721,35 kuna zajedno s pripadajućom zateznom kamatom tekućom od 12. ožujka 2020. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u iznosu od 18.016,49 kuna na ime redovne kamate, u iznosu od 7.605,49 kuna na ime zatezne kamate, kao i radi namirenja troškova ovršnog postupka u iznosu od 6.562,50 kuna sa zakonskom zateznom kamatom koja na iznos troškova teče od 20. travnja 2021. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena;
II. Djelomično se prihvaća kao osnovana žalba ovršenika te se rješenje o ovrsi Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Malom Lošinju, poslovni broj Ovr-399/2021- 2 od 19. travnja 2021. preinačuje u dijelu u kojem je određena ovrha radi naplate zakonske zatezne kamate na iznos od 18.016,49 kuna, te na iznos od 7.605,49 kuna koja teče od 12. ožujka 2020. do isplate, na način da se u tom dijelu ukida pobijano rješenje o ovrsi i prijedlog za ovrhu u tom dijelu odbija kao neosnovan.
Obrazloženje
1.Pobijanim prvostupanjskim rješenjem o ovrsi, na temelju ovršne isprave Ugovora o kreditu broj ... od 7. srpnja 2009., (dalje: Ugovora) potvrđenog po javnom bilježniku B. M. pod poslovnim brojem OV-4208/2009 dana 8. srpnja 2009., a na kojem je dana 22. ožujka 2020. stavljena potvrda ovršnosti pod brojem OV- 4208/2009-2 kojom se potvrđuje da je dana 11. ožujka 2020. postao ovršan navedeni Ugovor, a radi naplate novčane tražbine u iznosu od 263.343,33 kuna (glavni dug 237.721,35 kuna, redovne kamate 18.061,49 kuna i zatezna kamata 7.605,49 kuna) uvećano za zakonske zatezne kamate tekuće od dospijeća tražbine dana 12.03.2020. do isplate, određena je ovrha na nekretnini u vlasništvu ovršenika za i to baš na nekretnini označnoj kao k.č.br. 956 ZGR upisana u zk.ul. 7174 pri Zemljišnoknjižnom odjelu Mali Lošinj, Općinskog suda u Rijeci i to zabilježbom ovrhe na navedenoj nekretnini, utvrđenjem vrijednosti navedene nekretnine, njezinom prodajom i namirenjem ovrhovoditelja iz novčanog iznosa dobivenog prodajom.
2.Protiv prvostupanjskog rješenja o ovrsi ovršenik je izjavio žalbu ne ističući određeno žalbene razloge koje propisuje odredba iz članka 353. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 dalje ZPP), u vezi odredbe članka 21. stavak 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20; dalje: OZ), ali ističući žalbene razloge iz odredbe članka 50. točka 7. i točka 6. OZ, s prijedlogom da ovaj sud preinači ili ukine pobijanu odluku. Ujedno je predložio odgoditi ovrhu.
3.Ovrhovoditelj je osporio sve žalbene navode predlažući odbiti žalbu kao neosnovanu.
4.Žalba je djelomično osnovana.
5.Ispitujući pobijano rješenje o ovrsi u potvrđenom dijelu, sukladno odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a u vezi članka 21. stavak 1. OZ te sukladno odredbi članka 46. stavak 5. OZ, ovaj drugostupanjski sud ne nalazi bitnu povredu odredaba postupka, niti ostvarenje žalbenog razloga pogrešne primjene materijalnog prava, a ni kojeg drugog žalbenog razloga iz članka 50. stavak 1. OZ na koji pazi po službenoj dužnosti.
10.Prema članku 80. OZ ovrha na nekretnini provodi se zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi, utvrđenjem vrijednosti nekretnine, prodajom nekretnine i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom, dok je odredbom članka 82. stavak 1. istog zakona propisano da je uz prijedlog za ovrhu na nekretnini ovrhovoditelj dužan podnijeti izvadak iz zemljišne knjige kao dokaz o tome da je nekretnina upisana kao vlasništvo ovršenika.
11.Sud određuje ovrhu, između ostalog, na temelju ovršne isprave (članak 22. OZ), a ovršne isprave su i ovršne javnobilježničke isprave (članak 23. stavak 1. točka 5. OZ).
12.Ovrha je određena na temelju ovršne javnobilježničke isprave – citiranog solemniziranog Ugovora koji prileži spisu i koji sadrži potvrdu ovršnosti od dana 22. ožujka 2021. (članak 28. stavak 1. OZ).
13.Sukladno članku 54. stavak 1. Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“, broj: 78/93, 29/94, 16/07 i 75/09, dalje: ZJB) javnobilježnički akt je ovršna isprava ako je u njemu utvrđena određena obveza na činidbu o kojoj se stranke mogu nagoditi i ako sadrži izjavu obveznika o tome da se na temelju tog akta može radi ostvarenja dužne činidbe nakon dosjelosti obveze neposredno provesti prisilna ovrha, dok prema stavku 6. istog članka isti učinak kao i isprava iz stavka 1. ovoga članka ima i privatna isprava koju je javni bilježnik potvrdio (solemnizirao). Prema članku 59. ZJB-a sudionici u pravnom poslu mogu ispravu o pravnom poslu potvrditi kod javnog bilježnika. Potvrđena isprava ima snagu javnobilježničkog akta, a ako je sastavljena po propisima iz članka 54. ZJB ima snagu i ovršnog javnobilježničkog akta.
14.Prema članku 29. stavku 1. OZ ovršna isprava je podobna za ovrhu ako su u njoj naznačeni vjerovnik i dužnik, te predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja obveze.
15.U skladu s tom obvezom i u javnobilježničkom aktu mora biti tako određen predmet, vrsta, opseg i vrijeme dospijeća dužne činidbe da je na temelju takve isprave moguće odrediti i provesti ovrhu.
16.Ovršna isprava u konkretnom slučaju udovoljava uvjetima iz naprijed citirane zakonske odredbe, kao i odredbe članka 54. stavka 1. ZJB, jer je u njoj određen predmet, vrsta opseg i vrijeme dospijeća činidbe, a predmetni javnobilježnički akt sadrži obvezu na činidbu o kojoj se stranke mogu nagoditi, kao i izjavu ovršenika o tome da se na temelju tog akta može radi ostvarenja dužne činidbe nakon dospjelosti obveze, neposredno provesti prisilna ovrha (clausula exequendi).
17.Ako je ovršna isprava podobna za ovrhu u smislu određenosti u naznaci vjerovnika, dužnika i obveze, sve dok potvrda pravomoćnosti i ovršnosti nije ukinuta ovršni sud je dužan postupati u određivanju i provođenju ovrhe.
18.Isto tako, prijedlog za ovrhu u potvrđenom dijelu sadrži sve radnje propisane odredbom članka 80. OZ te je, sukladno odredbi iz članka 82. stavak 1. OZ, priložen i zemljišnoknjižni izvadak za predmetnu nekretninu iz kojeg je razvidno kako je ovršenik vlasnik predmetne nekretnine.
19.Nadalje, izreka pobijanog rješenja u potvrđenom dijelu odgovara rješenju o ovrsi na nekretnini te sadržajno ima sve opće podatke potrebne za provedbu ovrhe, propisane člankom 39. stavak 1. OZ, kao i sve one posebne propisane citiranim odredbama zakona.
20.Uvidom o navedeni Ugovor proizlazi da je isti sklopljen između ovrhovoditelja, kao vjerovnika i ovršenika, kao korisnika kredita i založnog dužnika.
21.Člankom 12. Ugovora zasnovano je založno pravo na nekretnini založnog dužnika (ovdje ovršenika) te je isti suglasan da vjerovnik može provesti ovrhu na predmetnoj nekretnini (članak 13.).
22.Iz Izvatka iz zemljišne knjige, priloženog u spis, za predmetnu nekretninu upisana kao vlasništvo ovršenika, te je temeljem Ugovora. upisano prava zaloga u korist ovrhovoditelja.
23.Nadalje, člankom 15.4. predmetnog Ugovora je određeno kako će dokaz o iznosu tražbine služiti izvod iz poslovnih knjiga Banke.
24.Iz navedenog Ugovora proizlazi, kako su ugovorne stranke definirale kako nema zapreka da se na predmetnoj nekretnini (nekretnina koja je predmet ovog ovršnog postupka) provede ovrha, te radi naplate tražbine nakon dospijeća provede ovrha prodajom predmetne nekretnine te da će dokaz o visini potraživanja služiti izvod poslovnih knjiga Banke.
25.Stoga, za odgovoriti je ovršeniku kako je ovrhovoditelj na temelju citirane ovršne isprave stekao i upisao založno pravo na predmetnoj nekretnini te da je na temelju toga ovlašten zahtijevati ovrhu radi ostvarenja svoje tražbine protiv ovršenika kao založnog dužnika, u iznosu koji proizlazi iz poslovnih knjiga ovrhovoditelja.
27.Odluka o trošku u potvrđenom dijelu je pravilno i zakonito odmjerena, sukladno članku 14. OZ.
28.U odnosu na žalbene navode kako je ovrha određena na predmetu koji je izuzet od ovrhe sukladno odredbi članka 75. stavak 5. OZ, odnosno kako je predložena ovrha na nekretnini koja je jedina koju posjeduje, u kojoj živi s obitelji te im je potrebna za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba, navesti je kako se, u konkretnom slučaju, odredba članka 75. stavak 5. OZ ne može primijeniti, nego odredba članka 77. stavak 1. OZ prema kojoj ako je ovrhovoditelj na temelju pravnog posla s ovršenikom stekao na nekoj stvari ili pravu založno ili slično pravo radi osiguranja tražbine čije prisilno ostvarenje na tom predmetu traži, ovršenik se ne može protiviti takvoj ovrsi pozivajući se na razloge iz članka 75. stavak 1. i članka 76. stavak 1. OZ-a te na druge odredbe OZ-a o izuzimanju od ovrhe ili ograničenja ovrhe osim na odredbe članka 4. stavak 4., 5. i 6. OZ. Ovršnom je ispravom u ovom predmetu, zasnovano i založno pravo na nekretnini na kojoj je određena ovrha radi osiguranja predmetne novčane tražbine ovrhovoditelja i ovršenik je ovrhovoditelju dao izričitu suglasnost da za slučaj neisplate tražbine neposredno provede prisilnu ovrhu na založenoj nekretnini.
29.Dakle, potvrđenim dijelom pobijanog rješenja o ovrsi nisu ostvareni žalbeni razlozi ovršenika, kao ni koji od onih žalbenih razloga na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti (članak 50. st. 5. OZ).
30.Nadalje, u odnosu na odbijajući dio izreke ovog rješenja navesti je kako spisu prileži izvod iz poslovnih knjiga ovrhovoditelja u kojem je predmetna tražbina iskazana u visini u kojoj je ovrha radi naplate iste i određena pobijanim rješenjem u potvrđenom dijelu, no u odnosu na preinačeni dio, treba reći, da je odredbom članka 27. stavka 1. ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, dalje: ZOO) propisano da je ništetna odredba ugovora kojom se predviđa da će na kamatu, kad dospije za isplatu, početi teći kamate ako ne budu isplaćene. Ovom je odredbom izvršena izmjena u materiji anatocizma u odnosu na odredbu članka 400. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91, 73/91, 3/94, 7/96, 112/99 i 88/01) u tom pogledu što je za razliku od dosadašnjeg rješenja po kojem se zabrana anatocizma nije odnosila na kreditno poslovanje banaka i drugih bankarskih organizacija, novim tekstom određeno da se ta zabrana ne odnosi na depozite kod banaka i drugih financijskih institucija, dok se odnosi na kreditno poslovanje banaka.
31.Odredbom članka 31. stavak 1. ZOO određeno je da na dospjelu, a neisplaćenu zateznu kamatu, ne teče zatezna kamata, osim kad je to zakonom određeno. Odredbom istog članka stavka 2. ZOO propisano je da se na iznos neisplaćenih kamata mogu zahtijevati zatezne kamate samo do dana kad je sudu podnesen zahtjev za njihovu isplatu. Zatezna kamata na iznos od neisplaćene dospjele zatezne kamate ne može se tražiti sve dok ne prestane glavno novčano potraživanje iz kojega proizlazi, pa i u slučaju kad je obračunata i utužena u apsolutnom iznosu. Naime, za napomenuti je da je kamata akcesorna tražbina koja je vezana uz glavni dug. Ne može se za pojedina vremenska razdoblja unutar vremenskog razdoblja u kojem teče kamata na glavnicu (od dospijeća glavnice pa do njezine isplate) obračunavati kamata i na tako obračunate kamate zahtijevati zakonska zatezna kamata. Ovrhovoditelj ima pravo kamatu obračunati i izraziti u apsolutnom iznosu, što je u konkretnom slučaju učinio, ali na tako obračunatu kamatu nema pravo na kamatu. Takvo pravo bi mu pripadalo samo od dana podnošenja sudu zahtjeva u slučaju da su se one osamostalile, jer je glavnica naplaćena.
32.Zbog navedenog je pogrešno prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo u dijelu pobijanog rješenja o ovrsi kojim je, temeljem ovršne isprave, odredio ovrhu radi naplate zatezne kamate tekuće na iznos redovne i zatezne kamate jer je Ugovor o kreditu sklopljen nakon stupanja na snagu ZOO, pa je, u tom dijelu, trebalo preinačiti rješenje o ovrsi i odbiti prijedlog za ovrhu u tom dijelu kao neosnovan.
33.Slijedom svega iznesenog je, na temelju odredbi iz članka 380. točke 2. i 3. ZPP, u vezi članka 21. stavak 1. OZ, riješeno kao u izreci.
34.U odnosu na prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe, upućuje se prvostupanjski sud kako je u nastavku postupka potrebno odlučiti o navedenom prijedlogu.
Split, 10. lipnja 2022.
Sudac:
Marko Pribisalić, v. r.
