REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

Rijeka, Erazma Barčića 5

Poslovni broj: 11 Us I-188/2022-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničarke Glorije Fićor, u upravnom sporu tužitelja I. M. iz Ž., kojeg zastupa opunomoćenik M. I., odvjetnik u P., protiv tuženika Istarske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju, Pula, Riva 8, radi komunalnog doprinosa, 9. lipnja 2022.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Istarske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju, Odsjeka za drugostupanjski upravni postupak KLASA: UP/II-363-03/21-02/52, URBROJ: 2163/1-18-09/1-21-02 od 15. prosinca 2021.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem Jedinstvenog upravnog odjela Općine Žminj KLASA: UP/I-363- 07/21-01/09, URBROJ: 2171/04-01-21-3 od 10. lipnja 2021. obvezniku plaćanja komunalnog doprinosa, ovdje tužitelju, za završenu manje zahtjevnu zgradu stambene namjene bruto površine 35,50 m[2] izgrađenu na k.č. … i … k.o. Ž. nelegalno izgrađenog obujma 111,50 m[3] , završenu manje zahtjevnu zgradu poslovne namjene (radionica) bruto tlocrtne površine 395,50 m[2] izgrađenu na k.č. … k.o. Ž. nelegalno izgrađenog obujma 2.173,60 m[3] , utvrđuje se obveza na ime komunalnog doprinosa u ukupnom iznosu od 65.516,80 kn.

2. Tuženik je pobijanim rješenjem KLASA: UP/II-363-03/21-02/52, URBROJ: 2163/1-18-09/1-21-02 od 15. prosinca 2021. odbio tužiteljevu žalbu protiv navedenog rješenja o komunalnom doprinosu kao neosnovanu.

3. Tužitelj je protiv tuženika pravodobno podnio tužbu ovom sudu kojom osporava zakonitost navedenog rješenja tuženika zbog pogrešne primjene materijalnog prava, bitnih povreda pravila postupka te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Nastavno u tužbi ukazuje na povredu odredaba čl. 5., čl. 8., čl. 7. i čl. 9. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj 47/09 i 110/21, dalje: ZUP) te ističe kako u pobijanom prvostupanjskom rješenju nije uopće navedeno temeljem čega je pokrenut postupak izračuna obveze plaćanja komunalnog doprinosa (omaškom se u tužbi navodi komunalna naknada) odnosno ne obrazlaže na temelju kojeg je to konkretnog postupka za tužitelja navodno nastala obveza plaćanja komunalnog doprinosa, ne navodi se pod kojim brojem i u kojem vremenskom razdoblju se vodio postupak za izdavanje rješenja o izvedenom stanju vezano za koji upravna tijela samo konstatiraju kako je pokrenut temeljem zahtjeva investitora koji je obveznik plaćanja. Time tužitelj ukazuje na izostanak obrazloženja, a što je protivno u sudskoj praksi zauzetom stajalištu kao u odluci Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Us-…. od 1. prosinca 2011. Nastavno na navedeno, ukazuje na dugotrajnost vođenja postupka temeljem zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju upozoravajući pri tome kako je činjenica da je postupak bio brže proveden da na snagu ne bi stupio propis koji obveznika obvezuje na plaćanja komunalnog doprinosa jedinične vrijednosti 40,00 kn/m[3] , već bi na snazi bio propis temeljem kojeg se jedinična vrijednost komunalnog doprinosa po zoni množi s koeficijentom 0, a ne 40. Zbog navedenog tužitelj smatra kako je u konkretnom slučaju trebalo prilikom odlučivanja primijeniti odluku o komunalnom doprinosu koja je bila na snazi u vrijeme pokretanja postupka za izdavanje rješenja o izvedenom stanju, odnosno 60 dana od pokretanja postupka. Tužitelj stoga predlaže u postupku saslušati tužitelja te izvršiti uvid u spis upravnog tijela povodom donošenja rješenja o izvedenom stanju radi utvrđivanja okolnosti dugotrajnosti vođenja postupka. Po održanoj raspravi tužitelj predlaže sudu donošenje presude kojom se poništava rješenje tuženika te prihvaća žalba ovdje tužitelja te preinačava prvostupanjsko rješenje te podredno poništavaju rješenja upravnih tijela i predmet vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak. Ujedno je zatražena naknada troškova postupka.

4. Tuženik je u odgovoru na tužbu naveo kako se u pobijanom rješenju pozvao na važeću upravnosudsku praksu prema kojoj se, u predmetima utvrđivanja komunalnog doprinosa po službenoj dužnosti nakon što je nadležno tijelo donijelo rješenje o izvedenom stanju za nezakonitu zgradu, komunalni doprinos utvrđuje primjenom odluke koja je na snazi na dan pravomoćnosti rješenja o izvedenom stanju.

5. U tijeku spora održana je rasprava na ročištu održanom 1. lipnja 2022., i to u prisutnosti zamjenice opunomoćenika tužitelja, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika čime se smatra da je strankama u smislu odredbe čl. 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17 i 110/21, dalje: ZUS) dana mogućnost očitovanja o svim zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koji su predmet ovog upravnog spora.

6. Radi ocjene zakonitosti pobijanog rješenja tuženika izvršen je uvid u dokumentaciju koja prileži spisu upravnog spora te dostavljenom spisu upravnog postupka. Pri tome je sud odbio provesti ostale po tužitelju predložene dokaze (saslušanjem tužitelja i pribavom spisa upravnog postupka u kojem je doneseno rješenje o izvedenom stanju ) ocijenivši da potonji nisu relevantni za rješavanje ove upravne stvari kraj činjenica koje su u ovom sporu nesporne te činjenica koje su utvrđene uvidom u dokumentaciju koja prileži spisima predmeta upravnoga postupka i upravnog spora.

7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

8. Iz spisa upravnog postupka proizlazi da je prvostupanjsko tijelo rješenje o komunalnom doprinosu KLASA: UP/I-363-07/21-01/09, URBROJ: 2171/04-01-21-3 od 10. lipnja 2021. donijelo u postupku pokrenutom po službenoj dužnosti, a nakon što mu je od Istarske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju, Odsjeka za prostorno uređenje i gradnju Rovinj-Rovigno dana 7. travnja 2021. dostavljeno rješenje o izvedenom stanju izdano od toga tijela pod oznakom KLASA: UP/I-361-05/13-06/15355, URBROJ: 2163/1-18-07/1-20-5 od 15. lipnja 2020., pravomoćno 9. srpnja 2020., kojim se na zahtjev ovdje tužitelja ozakonjuju završene manja zahtjevna zgrada stambene namjene, jednostavna zgrada stambene namjene, manje zahtjevna zgrada poslovne namjene – radionica te jednostavna zgrada gospodarske namjene – drvarnica i manji peradarnik. Navedene činjenice su isto tako razvidne iz sadržaja obrazloženja pobijanog rješenja slijedom čega se suprotni navodi tužitelja iz tužbe ocjenjuju neosnovanima.

9. Predmetno rješenje o komunalnom doprinosu donijeto je temeljem odredbe čl. 22. st. 3. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“ broj 86/12, 143/13, 65/17 i 14/19), u svezi čl. 84. st. 1. i čl. 86. st. 2. Zakona o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“ broj 68/18 i 32/20) te temeljem čl. 7. Odluke o komunalnom doprinosu Općine Žminj („Službeni glasnik Općine Žminj“ broj 10/18) važeće u vrijeme donošenjem tog rješenja.

10. Prema odredbi čl. 22. st. 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“ broj 86/12, 143/13, 65/17 i 14/19, dalje: Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama) podnositelji zahtjeva, odnosno vlasnici zgrade za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju, osim za pomoćnu zgradu, dužni su po izvršnosti tog rješenja platiti komunalni doprinos i vodni doprinos u skladu s posebnim propisima, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije. Prema st. 4. citiranog članka Zakona, nadležno upravno tijelo dužno je tijelima nadležnim za utvrđivanje komunalnog doprinosa i vodnog doprinosa dostaviti podatke potrebne za obračun iznosa tog doprinosa u roku od 15 dana od dana izvršnosti rješenja o izvedenom stanju.

11. Poseban propis koji ima u vidu naprijed navedena odredba čl. 22. st. 1. Zakona je Zakon o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“ broj 68/18, 110/18 i 32/20, dalje: ZKG).

12. Odredbom čl. 84. st. 1. ZKG-a propisano je da se rješenje o komunalnom doprinosu donosi po pravomoćnosti građevinske dozvole odnosno rješenja o izvedenom stanju, a u slučaju građenja građevina koje se prema posebnim propisima grade bez građevinske dozvole nakon prijave početka građenja ili nakon početka građenja.

13. Odredbom čl. 86. 2. ZKG-a propisano je da se rješenje o komunalnom doprinosu u postupku pokrenutom po službenoj dužnosti donosi u skladu s odlukom o komunalnom doprinosu koja je na snazi na dan pravomoćnosti građevinske dozvole, pravomoćnosti rješenja o izvedenom stanju odnosno koja je na snazi na dan donošenja rješenja o komunalnom doprinosu ako se radi o građevini koja se prema posebnim propisima kojima se uređuje gradnja može graditi bez građevinske dozvole.

14. Tužitelj smatra da je u konkretnom slučaju trebalo primijeniti Odluku o komunalnom doprinosu koja je bila na snazi u vrijeme pokretanja postupka za ozakonjenje predmetnih zgrada, a ne Odluku o komunalnom doprinosu koju je upravno tijelo u konkretnom slučaju primijenilo, a to je Odluka o komunalnom doprinosu Općine Žminj („Službeni glasnik Općine Žminj“ broj: 10/18).

15. Međutim, suprotno mišljenju tužitelja, iz citiranih pravnih propisa jasno proizlazi da kada se radi o postupku ozakonjenja, odnosno legalizacije zgrade temeljem Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, dakle, o utvrđivanju komunalnog doprinosa po službenoj dužnosti, nakon što je nadležno tijelo donijelo rješenje o izvedenom stanju za nezakonitu zgradu, tada se komunalni doprinos utvrđuje primjenom odluke o komunalnom doprinosu koja je na snazi u vrijeme donošenja rješenja o utvrđivanju komunalnog doprinosa.

16. Slijedom navedenog, budući da je pobijanim rješenjem tuženika pravilno i zakonito odbijena tužiteljeva žalba protiv rješenja o komunalnom doprinosu donijetog od prvostupanjskog tijela, a tužitelj svojim navodima nije uspio osporiti zakonitost istog, to je na temelju odredbe čl. 57. st. 1. ZUS-a valjalo odbiti tužbeni zahtjev te riješiti kao pod toč. I. izreke ove presude.

7. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 79. toč. 4. ZUS-a, temeljem koje tužitelj, koji je u cijelosti izgubio predmetni upravni spor, nema pravo na naknadu troškova spora.

U Rijeci 9. lipnja 2022.

Sutkinja

Dubravka Zec v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.