REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

Ilica-Selska, Ilica 207

Poslovni broj: 39. K-394/2022-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski kazneni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Ivoni Horvatić, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Valbone Vojić kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženog T. Š., zbog kaznenog djela iz čl. 139. st. 3. u vezi st. 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15.-ispravak, 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21.; dalje: KZ/11.), u povodu optužnice Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu podignute 12. siječnja 2022. broj KO-DO-30/22, nakon održane javne rasprave u prisutnosti zastupnice optužbe Doroteje Jačmenica Pušenjak, oštećene Š. Š. i optuženog T. Š., 9. lipnja 2022. objavio je i

p r e s u d i o  j e

T. Š., OIB: …, sin D. i Š. rođene K., rođen.... u Z., s prebivalištem u Z., državljanin Republike Hrvatske, sa završenom SSS, tehničar za željeznički promet, neoženjen, bez djece, nezaposlen, povremeno radi neprijavljeno, uzdržava ga majka, osuđivan

k r i v  j e

što je:

26. listopada 2021. oko 17,00 sati na adresi u Z., kad je u alkoholiziranom stanju došao iz grada u, vikao da će sve pobiti, nakon čega je ušao u spavaću sobu gdje je bila njegova majka oštećena Š. Š. te je kuhinjski nož odložio na stol, počeo oblačiti odjeću i u nakani da ju ustraši govoriti joj: "Sve ću vas pobiti, svi ste protiv mene, ti si protiv mene, prvo ću ubiti tebe, pa onda sve ostale", nakon čega je uzeo nož i odložio ga u kuhinji i izašao van iz stana, što je kod njegove majke izazvalo strah za vlastiti život i sigurnost,

dakle,

drugom ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti, a kazneno djelo je počinjeno prema bliskoj osobi,

čime je,

počinio kazneno djelo protiv osobne slobode - prijetnjom - opisano u čl. 139. st. 2. i 3. KZ/11.

te se na temelju čl. 139. st. 3. KZ/11. optuženik se osuđuje na

kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci

te se na temelju čl. 56. KZ/11 na optuženika primjenjuje uvjetna osuda te se izrečena kazna zatvora neće izvršiti ako optuženik u roku od 4 (četiri) godine ne počini novo kazneno djelo.

Na temelju čl. 69. st. 1. i 3. KZ/11. optuženiku se izriče sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti koja može trajati do prestanka razloga zbog kojih je izrečena, a najdulje do tri godine.

Na temelju čl. 58. st. 5. KZ/11. sud može opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje izrečene kazne ako okrivljenik bez opravdanog razloga krši obvezu koja mu je određena sigurnosnom mjerom.

Na temelju čl. 148. st. 1. ZKP/08. optuženik se u cijelosti oslobađa od plaćanja troškova postupka.

Obrazloženje

1. Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu je dana 12. siječnja 2022. podiglo optužnicu broj KO-DO-30/22 protiv T. Š. zbog kaznenog djela prijetnje iz čl. 139. st. 3. u vezi st. 2. KZ/11. Oštećena Š. Š. na raspravi nije postavila imovinskopravni zahtjev.

2. Optuženi T. Š. pozvan da se očituje o optužbi naveo je da se smatra krivim za kazneno djelo koje mu se optužnim aktom stavlja na teret te da prihvaća predloženu kaznu, iako je smatra prestrogom.

3. Optuženik je u svojoj obrani naveo da se događaj iz optuženice dogodio upravo na način kako je to navedeno u činjeničnom opisu i da on ne osporava niti jednu okolnost. On je živio s majkom na adresi …i ovo kazneno djelo je jedan izolirani slučaj do kojeg je došlo zbog njegovog afekta, a niti prije niti kasnije se ništa slično nije dogodilo. On i majka su u odlični odnosima. Nakon što mu se predočio nalaz psihijatrijskog vještaka prema kojem je on ovisnik o alkoholu i u kojem nalazu je preporučeno da se liječi od alkohola, optuženik je rekao da za tim nema potrebe jer od ovog događaja od 26. listopada 2021. on nije konzumirao alkoholna pića.

3. Iz ovakve obrane optuženika proizlazi da priznaje počinjenje kaznenog djela i da ne osporava niti jedan navod činjeničnog opisa, ni svoju svijest o zabranjenosti, a niti ističe ispričavajuće razloge. Stoga je sud nakon priznanja izveo dokaze radi provjere li priznaje optuženika potpuno i sukladno prije pribavljenim dokazima te one dokaze koji se odnose na odluku o kazni budući da tako propisuje odredba čl. 417.a st. 4. ZKP/08.

4. Sud je tijekom dokaznog postupka ispitao svjedokinju Š. Š. te je uz suglasnost stranaka pročitao nalaz i mišljenje vještaka psihijatra dr. D. Z. s lista 45-49 spisa, izvješće o uhićenju i dovođenju (list 3-5 spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola (list 8 spisa), izvršio je uvid u kaznenu prijavu s lista 12 spisa, osim u dijelu u kojem su izjave, pročitao je medicinsku dokumentaciju za optuženika s lista 61-97 spisa. Na kraju dokaznog postupka je izvršio uvid u izvadak iz kaznene (list 109 spisa) i prekršajne evidencije (list 110 spisa). Napominje se da je sud koristio kaznenu prijavu jedino u dijelu koji ne predstavlja tvrdnje, dakle korišten je podatak da je oštećenica određenog dana prijavila kazneno djelo.

5. Sud je u bitnome prihvatio obranu optuženika s rasprave s obzirom da sa svim drugim izvedenim dokazima čini logičnu i smislenu cjelinu, osim vezano za pitanje potrebe liječenja. Sud je prihvatio iskaz svjedokinje Š. Š. te dokumentaciju budući da su i ovi dokazi u bitnome međusobno sukladni. Nadalje, dokumentacija je sastavljena od osoba prilikom obavljanja njihovog posla, koje nemaju osobnog interesa unositi neistinite podatke što je daljnji razlog za prihvaćanje dokumentacije kao vjerodostojnog dokaza. Sud je prihvatio rezultate vještačenja po vještaku psihijatru dr. D. Z. budući da je vještačenje provedeno na temelju opsežne medicinske dokumentacije i na temelju razgovora s njim te je isto detaljno i stručno argumentirano.

7. Analizirajući i ocjenjujući sve izvedene dokaze kako svakog pojedinačno, tako i u njihovoj ukupnosti, ovaj sud je na nedvojbeni način utvrdio da je optuženik počinio kazneno djelo koje mu se optužnim aktom stavlja na teret, odnosno da se inkriminirani događaj odvio na način kako je to navedeno u činjeničnom opisu.

8. Njegove radnje su bile poduzete u cilju ozbiljne prijetnje žrtvi Š. Š. koja je njegova majka s kojom živi u zajedničkom kućanstvu i time bliska osoba iz čl. 87. toč. 9. ZKP/08. Njegove riječi "Sve ću vas pobiti, svi ste protiv mene, ti si protiv mene, prvo ću ubiti tebe, pa onda sve ostale" i radnja uzimanja noža predstavljaju obilježje kaznenog djela iz čl. 139. st. 2. KZ/11. u vidu ozbiljne prijetnje drugome da će ga usmrtiti.

9. Nadalje, optuženik je za kazneno djelo kriv (čl. 23. KZ/11.) budući da je bio ubrojiv (iako smanjeno, ali ne u znatnijem stupnju), postupao je s namjerom, bio je svjestan da je njegovo djelo zabranjeno i ne postoji nijedan ispričavajući razlog. Naime, ubrojivost optuženika je utvrđena na temelju nalaza vještaka koji je naveo (list 59 spisa) da je optuženik bio smanjeno ubrojiv, ali ne u bitnom/znatnijem stupnju zbog stupnja pripitosti i psihopatološke dinamike. Činjenica da je bio smanjeno ubrojiv ne dovodi u pitanje postojanje njegove namjere već ukazuje da njegova svijest i volja nisu imali puni opseg. Nadalje, isti je postupao s izravnom namjerom (čl. 28. st. 2. KZ/11.) budući da nema sumnje da je bio svjestan obilježja kaznenog djela i htio je njegovo ostvarenje, a o čemu je sud zaključio iz njegove obrane, ali i tijeka njegovog postupanja i okolnosti cjelokupnog događaja u okviru kojega je počinio kaznena djela. Također u postupku nije dovedena u pitanje njegova svijest o zabranjenosti postupanja, a svaka odrasla i razumna osoba zna da je zabranjeno verbalno ugrožavati druge osobe. Nadalje, sud nije našao da postoji neki od ispričavajućih razloga budući da se optuženik na njih nije pozivao u svojoj obrani, a niti to proizlazi iz tijeka događaja koji je predmet ovog postupka. Dakle, u ponašanju optuženika su ostvarena sva bitna, kako subjektivna tako i objektivna, obilježja kaznenog djela pa ga je sud proglasio krivim kao u izreci ove presude.

9. Nakon što je odlučio o kaznenoj odgovornosti optuženika za kazneno djelo prijetnje iz članka 139. stavka 3. u vezi st. 2. KZ711., sud je pristupio razmatranju vrste i mjere kaznenopravne sankcije i pri tome je imao na umu kriterije koje propisuje KZ/11. te okolnost da je optuženik prihvatio kaznu.

10. Kao olakotno sud je uzeo u obzir smanjenu ubrojivost i priznanje kaznenog djela čime je optuženik manifestirao preuzimanje odgovornosti za svoje radnje i svijest o nedopuštenosti svog postupanja. Također je vodio računa da je oštećenica navela da joj optuženik pruža svu pomoć, da jedino njega ima i da bi ona njegovim odlaskom u zatvor ostala bez ikakve pomoći. Kao otegotno sud je uzeo u obzir njegovu osuđivanost zbog istovrsnog kaznenog djela (list 109. spisa). Za kazneno djelo iz čl. 139. st. 3. KZ/11. propisan je raspon kazne od 6 mjeseci do 5 godina, a optuženik je prihvatio predloženu kaznu pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju šest mjeseci. Imajući u vidu da je oštećenica bolesna osoba i da je ovisna o optuženiku, koji se skrbi za nju, sud je smatrao da bi odlaskom optuženika na izdržavanje kazne ona također pretrpjela štetu i ostala bez pomoći. Kod takvog stanja stvari sud je dalje smatrao da se svrha kažnjavanja može postići uvjetnom osudom s rokom provjeravanja od četiri godine što je primjereno sa ciljem motiviranja optuženika da se više ne upušta u protupravna ponašanja. Određen je razmjerno dulji rok kušnje upravo zato da se isti na dulje vrijeme motivira na suzdržavanje od protupravnog postupanja. Napominje se da je sud, unatoč osuđivanosti, odlučio kroz mjeru upozorenja - uvjetnu osudu optuženiku pružiti još jednu priliku bez izdržavanja zatvorske kazne, budući da je stekao dojam da je njegov osjećaj odgovornosti za počinjeno djelo iskren i ozbiljan, a da oštećenica ovisi o njemu. Sud nije posebno vrednovao zdravstvene probleme budući da je iz nalaza i mišljenja vidljivo da su isti uzeti u obzir prilikom utvrđenja da je isti bio smanjeno ubrojiv, odnosno da su uključeni u ocjenu vještaka vezano za pitanje ubrojivosti.

11. Sud smatra da će se upravo ovakvom kaznom postići svrhe kažnjavanja propisane u čl. 41. KZ/11., dakle izraziti društvenu osudu zbog počinjenog kaznenog djela, jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecati na počinitelja i sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja te omogućiti počiniteljima ponovno uključivanje u društvo.

12. Ako optuženik u roku provjeravanja počini novo kazneno djelo i ne podvrgne se liječenju, uvjetna osuda se može opozvati i isti može biti upućen na izdržavanje kazne zatvora.

13. Sud je primjenom čl. 69. KZ/11. optuženiku izrekao sigurnosnu mjeru liječenja od ovisnosti koja ima trajati dok za to postoje razlozi, a najdulje do tri godine. Vještak je u svom nalazu i mišljenju naveo da je na optuženikovo ponašanje i odlučivanje, zbog kojih je njegova mogućnost shvaćanja značenja svojeg postupanja, kao i vladanja svojom voljom bila smanjena, pored ostalog, utjecala ovisnost o alkoholu, što dakle znači da je optuženik kazneno djelo počinio pod odlučujućim djelovanjem ovisnosti o alkoholu čime je ispunjena pretpostavka za primjenu sigurnosne mjere obveznog liječenja od ovisnosti. Nadalje, vještak je preporučio izricanje sigurnosne mjere liječenja od alkohola čime bi se umanjila mogućnost ponavljanja kaznenih djela i praktički otklonila opasnost za okolinu.

14. Kad se uzme u obzir da je sukladno čl. 69. KZ/11. svrha sigurnosnih mjera da se njihovom primjenom otklone uvjeti koji omogućavaju ili poticajno djeluju na počinjenje novog kaznenog djela, a vještak je takvu opasnost našao što je vidljivo iz njegove preporuke, sud je prihvatio preporuku vještaka.

15. Na temelju čl. 58. st. 5. KZ/11. sud može opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje izrečene kazne optuženiku koji bez opravdanog razloga krši obvezu koja mu je određena sigurnosnom mjerom iz čl. 69. KZ/11.

16. Na temelju odredbe čl. 148. st. 1. ZKP/08. optuženik je oslobođen troškova kaznenog postupka jer je nepovoljnih materijalnih prilika budući da nema stalno zaposlenje i uzdržava ga majka.

17. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 9. lipnja 2022.

Zapisničar:

Sudac:

Valbona Vojić, v.r.

Ivona Horvatić, v.r.

Uputa o pravu na žalbu

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku od 15 dana od pisanog primitka iste, žalba se podnosi ovom sudu neposredno ili poštom preporučeno u četiri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA:

1. Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu na broj KO-DO-30/2022 uz zapisnik

2. oštećena Š. Š., Z.,– po pravomoćnosti

3. optuženi T. Š., Z., uz zapisnik

4. u spis