Republika Hrvatska
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske
Zagreb, Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: I Kž-eun-12/2022-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Horvatovića predsjednika vijeća te Sanje Katušić-Jergović i Marije Balenović članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Bilušić zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv tražene osobe F. V., zbog kaznenih djela iz članka 146., članka 147. stavka 1. točka 1. i 2., članka 148/2., članka 232/2. i članka 278/1. Kaznenog zakona Republike Austrije, odlučujući o žalbi državnog odvjetnika podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Vukovaru od 5. svibnja 2022. broj Kv- eun-42/2021-16, u sjednici održanoj 9. lipnja 2022.,
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba državnog odvjetnika.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem na temelju članka 24. c) Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije („Narodne novine“ broj 91/2010., 81/2013., 124/2013., 26/2015., 102/2017., 68/2018., 70/2019. i 141/2020.,
– dalje: ZPSKS-EU), obustavljen je postupak izvršenja Europskog uhidbenog naloga broj 7 St21/21h od 25. veljače 2021., izdanog od Okružnog suda u Eisenstadtu, Republika Austrija, radi vođenja kaznenog postupka protiv tražene osobe F. V., državljanina R. S., zbog kaznenih djela sudjelovanja u zločinačkoj organizaciji, krivotvorenja valute, uključujući euro i prijevare iz članka 146., članka 147. stavka 1. točka 1. i 2., članka 148/2, članka 232/2 i članka 278/1. Kaznenog zakona Republike Austrije, jer se tražena osoba F. V. više ne nalazi na državnom području Republike Hrvatske.
2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio državni odvjetnik zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. U žalbi predlaže Visokom kaznenom sudu Republike Hrvatske ukinuti pobijano rješenje i vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje, podredno preinačiti pobijano rješenje „u pogledu odluke o određivanju naplate jamstva u korist proračuna Republike Hrvatske“.
3. Spis je, u skladu s člankom 495. u vezi s člankom 474. stavkom 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. – dalje: ZKP/08.), koji se u ovom postupku primjenjuje prema odredbi članka 132. ZPSKS-EU, prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
4. Žalba državnog odvjetnika nije osnovana.
5. Žaleći se zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, državni odvjetnik ističe da je zaključak prvostupanjskog suda da se tražena osoba više ne nalazi na području Republike Hrvatske, zbog čega je obustavio postupak predaje, odnosno izvršenja europskog uhidbenog naloga, preuranjen. Žalitelj, naime, smatra da nisu iscrpljene sve mogućnosti i provedeni svi dokazi na temelju kojih bi se moglo nedvojbeno zaključiti da se tražena osoba ne nalazi na području Republike Hrvatske. Pa tako ističe da je prvostupanjski sud temeljio svoju odluku na istovjetnim razlozima kao i prethodnu odluku o obustavi postupka predaje, koja je u žalbenom postupku ukinuta, s time da je dodatno u pobijanom rješenju navedeno da su pribavljeni podaci od Službe za granicu policijske uprave vukovarsko-srijemske od 15. studenog 2021. prema kojima je samo evidentiran ulazak tražene osobe u Republiku Hrvatsku 27. travnja 2021., nakon čega nije evidentiran izlazak. Žalitelj smatra da s obzirom da je sjednica vijeća na kojoj je donesena pobijana odluka održana nepunih šest mjeseci nakon zaprimljenog prethodno navedenog dopisa Službe za granicu, da se trebalo ponovno zatražiti provjera navedenih podataka.
6. U odnosu na istaknute žalbene tvrdnje treba reći sljedeće: Tražena osoba F. V. je na ročištu 14. svibnja 2021. prilikom davanja obećanja u smislu članka 102. stavak 1. ZKP/08. u vezi članka 26. stavak 1. i 3. ZPSKS-EU, naveo kao boravište adresu u V. kod F. V. te mu je potom istog dana ukinut istražni zatvor koji je zamijenjen jamstvom, uz mjere opreza koje su određene kao uvjet jamstva. Poziv traženoj osobi za sjednicu vijeća određenu za 1. srpnja 2021. vratio se s napomenom „nepoznat na navedenoj adresi“. Iz dopisa Policijske postaje Vinkovci s ispostavom Markušica od 29. srpnja 2021. proizlazi da su policijski službenici, postupajući u povodu terenske provjere adrese, pristupili na adresu prijavljenog boravišta tražene osobe i zatekli vlasnika kuće F. V.. Tražena osoba nije tada zatečena na adresi boravišta, a policijski službenici svoja saznanja crpe iz izjave vlasnika obiteljske kuće prema kojoj je traženu osobu odmah po izlasku iz zatvora dočekala obitelj i odvela u R. S..
7. Državni odvjetnik nije u pravu kada u svojoj žalbi tvrdi da je zaključak prvostupanjskog suda da se tražena osoba više ne nalazi na području Republike Hrvatske preuranjen te da je radi potpunog i pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja trebalo ponovno pribaviti relevantne podatke o prelasku državne granice Republike Hrvatske.
7.1. Naime, utvrđenja koja proizlaze iz prethodno spomenutog dopisa Službe za granicu policijske uprave vukovarsko-srijemske od 15. studenog 2021. upućenog prvostupanjskom sudu treba sagledati zajedno s ostalim utvrđenim okolnostima. Traženoj osobi se nije mogla izvršiti uredna dostava poziva i to s adrese koju je tražena osoba navela kao adresu boravišta upravo prilikom određivanja mjera opreza kao zamjene za istražni zatvor. Prema rezultatima provedene terenske provjere tražena osoba nije uopće boravila na adresi koju je navela, nego je prema navodima vlasnika kuće odmah po izlasku iz istražnog zatvora (14. svibnja 2021.) otišla u R. S.. Dakle, unatoč tome što je tražena osoba bila upoznata s činjenicom da je protiv nje u tijeku ovaj postupak predaje i da je dužna odazivati se pozivima suda i da je dužna pridržavati se mjera opreza (zabrane napuštanja boravišta i obveza redovitog javljanja policiji) na jedinoj sudu poznatoj adresi nije uopće boravila. Imajući u vidu sve prethodno navedeno opravdano je zaključiti da se ne može osigurati prisutnost tražene osobe u ovom postupku, a osim toga ništa u ovom postupku ne upućuje da se tražena osoba ikada pridržavala izrečenih mu mjera opreza koje su na snazi još od 14. svibnja 2021. Stoga je prvostupanjski sud pravilno zaključio da se tražena osoba ne nalazi na području Republike Hrvatske, usprkos tome što nije formalno evidentiran izlazak tražene osobe iz Republike Hrvatske. Za ponoviti je da je tražena osoba stranac koji u Republici Hrvatskoj nema reguliran status.
8. Prema tome, odluka prvostupanjskog suda o obustavi postupka izvršenja europskog uhidbenog naloga sudbenih tijela Republike Austrije, donesena sukladno odredbi članka 24. c) ZPSKS-EU, pravilna je i zakonita te nije s uspjehom dovedena u pitanje žalbenom argumentacijom državnog odvjetnika.
9. S obzirom na sve prethodno navedeno, u pravu je žalitelj da su se time stekli uvjeti iz članka 104. stavak 2. ZKP/08. o naplati jamstva, no upravo radi toga je spis i dostavljen sucu istrage još dopisom od 13. prosinca 2021. (list 36). Međutim, premda takva odluka nije donesena, nisu osnovani žalbeni navodi da je u pobijanoj odluci propušteno odlučiti i o naplati jamstva jer će prvostupanjski sud o naplati jamstva u daljnjem postupanju odlučiti posebnom odlukom.
10. Žalbeni prigovori da je protiv tražene osobe izdan i drugi europski uhidbeni nalog i to nadležnog pravosudnog tijela Savezne Republike Njemačke, pa da je i o tome također trebalo odlučiti pobijanim rješenjem ne dovode u pitanje pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja. Ne postoje zapreke da prvostupanjski sud u daljnjem postupanju posebnom odlukom odluči o izvršenju eventualno drugog zaprimljenog europskog uhidbenog naloga protiv iste tražene osobe.
11. Stoga je žalbu državnog odvjetnika trebalo odbiti kao neosnovanu i, na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08., odlučiti kao u izreci ovoga rješenja.
U Zagrebu 9. lipnja 2022.
Predsjednik vijeća:
Željko Horvatović, v.r.