1                                 Broj: Ppž-697/2024

                                                                            Broj: Ppž-697/2024

U    I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Ivanke Mašić kao predsjednice vijeća te Snježane Oset i Jasne Momirović kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudskog savjetnika Mladena Budiše kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog D. V. zbog prekršaja iz članka 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19., 84/21. i 114/22.) odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave bjelovarsko-bilogorske, Policijske postaje Bjelovar, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru, broj: Pp-3753/2023-8 od 8. siječnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 13. ožujka 2024.

p r e s u d i o   j e

          Odbija se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave bjelovarsko-bilogorske, Policijske postaje Bjelovar kao neosnovana te se potvrđuje pobijana prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

              1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Bjelovaru, broj: Pp-3753/2023-8 od 8. siječnja 2024., na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17.,118/18. i 114/22.) okrivljeni D. V. oslobođen je od optužbe da bi na način činjenično opisan u izreci pobijane presude počinio prekršaj iz članka 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

2. Protiv te presude žalbu je pravodobno podnio tužitelj zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se ista prihvati. U žalbi navodi kako je pogrešan stav prvostupanjskog suda da u činjeničnom opisu prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret nisu navedeni svi elementi da bi se ponašanje okrivljenika moglo okarakterizirati kao prekršaj iz članka 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji pošto u činjeničnom opisu djela se ne navodi gdje se u danom trenutku nalazila B. N. kao i da li se je okrivljenik istoj približio na udaljenost manjoj od 10 metara, a što bi sve u konačnici okarakteriziralo ponašanje okrivljenika nezakonitim.

              3. Žalba nije osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih tužitelj pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenom zakonskom propisu, pazi po službenoj dužnosti.

5. Po ocjeni ovog suda, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da djelo za koje je protiv okrivljenika podnesen optužni prijedlog ne ispunjava biće prekršaja iz članka 24. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, ali iz drugih razloga, a ne onih koji se ističu u obrazloženju prvostupanjske presude.

6. Naime, odredbom članka 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji sankcionira se počinitelj nasilja u obitelji koji ne postupa u skladu s izrečenom zaštitnom mjerom.

7. To, prije svega, znači da je naznaka presude kojom je izrečena zaštitna mjera, a naročito datuma njene pravomoćnosti te vremena duljine trajanja zaštitne mjere jedan od konstitutivnih elemenata bića inkriminiranog prekršaja. Da bi se moglo zaključiti da je okrivljenik počinio prekršaj iz članka 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, u činjeničnom opisu, mora, u najmanjoj mjeri, biti vidljiv datum pravomoćnosti presude kojom je zaštitna mjera bila izrečena, kao i duljina trajanja te zaštitne mjere. Bez navedenih podataka nije moguće zaključiti je li zaštitna mjera bila na snazi u inkriminirano vrijeme. Kako je to vidljivo iz optužnog prijedloga, kao i iz izreke pobijane presude, u činjeničnom opisu je naznačeno kojom presudom je okrivljeniku bila izrečena zaštitna mjera po kojoj nije postupio te je naznačen i datum pravomoćnosti te presude. Međutim, nije naznačena duljina trajanja izrečene zaštitne mjere. Dakle, iz činjeničnog opisa prekršaja uopće nije razvidno da li je u inkriminirano vrijeme, odnosno 21. studenog 2023. zaštitna mjera izrečena presudom Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Garešnici poslovnog broja Pp-1751/2023-9 od 31. svibnja 2023., a koja je postala pravomoćna 28. lipnja 2023. bila na snazi pa da bi time okrivljenik počinio prekršaj iz članka 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji na način da je istu prekršio.

8. Slijedom navedenog, budući da činjenični opis ne sadrži opis djela iz kojeg proizlaze sva zakonska obilježja prekršaja okrivljenika je na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona trebalo osloboditi od optužbe za prekršaj iz članka 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, zbog čega je, na temelju članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 13. ožujka 2024.

    Zapisničar:                                                                                                  Predsjednica vijeća:

Mladen Budiša, v.r.                                                                                              Ivanka Mašić, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Bjelovaru u 4 otpravka: za spis, okrivljenika, žrtvu i tužitelja