Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 5 Gž R-485/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Kseniji Grgić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice L. L. iz V. G., OIB…, zastupane po punomoćnici M. J. J., odvjetnici u Z., protiv tuženika C. o. d.d., Z., OIB…, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr-6346/2020-19 od 6. prosinca 2021., dana 8. lipnja 2022.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba tuženika i potvrđuje presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr-6346/2020-19 od 6. prosinca 2021., u pobijanom dijelu toč. I. izreke kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev tužiteljice za naknadu neimovinske i imovinske štete preko nespornog iznosa od 11.560,00 kn do dosuđenog iznosa od 19.060,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na iznos od 17.960,00 kn od 19. studenog 2019. do isplate, a na iznos od 1.100,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 6. prosinca 2021. do isplate, te u dijelu toč. III. izreke kojim je prihvaćen zahtjev tužiteljice za naknadu parničnog troška preko nespornog iznosa od 2.000,00 kn do dosuđenog iznosa od 7.350,00 kn sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

II. Preinačuje se ista prvostupanjska presuda u dijelu toč. I. izreke kojim je prihvaćen zahtjev za isplatu zateznih kamata na dosuđeni iznos imovinske štete od 1.100,00 kn za razdoblje od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 19. studenog 2019. do zaključno 5. prosinca 2021., te se taj dio tužbenog zahtjeva odbija kao neosnovan.

III. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova sudske pristojbe na žalbu kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku isplatiti tužiteljici na ime naknade neimovinske i imovinske štete iznos od 19.060,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 19. studenog 2019. do isplate (toč. I. izreke), kao i zakonske zatezne kamate na iznos od 10.040,00 kn od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 19. studenog 2019. do dana isplate 17. siječnja 2020. (toč. II. izreke). Naloženo je tuženiku naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 7.350,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja 6. prosinca 2021. do isplate (toč. III. izreke).

2. Protiv dijela prvostupanjske presude pod toč. I. izreke kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev preko nespornog iznosa od 11.560,00 kn za daljnji iznos od 7.500,00 kn i u dijelu toč. III. izreke kojim je prihvaćen zahtjev tužiteljice za naknadu parničnog troška preko nespornog iznosa od 2.000,00 kn za daljnji iznos od 5.350,00 kn, žali se tuženik zbog pogrešne primjene materijalnog prava predviđene odredbom čl. 353. st. 1. toč. 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine," broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 70/19 - dalje: ZPP) uz prijedlog da se presuda u tom dijelu preinači u skladu s navodima žalbe, uz naknadu sudske pristojbe na žalbu.

3. Žalba je djelomično osnovana.

4. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadu štete zbog ozljede koju je pretrpjela u štetnom događaju 12. srpnja 2019. prilikom izlaska iz trgovine V. d.o.o. na K. br. 1, kada je zapela nogom za donju letvicu zaštitnih vrata i pala na lijevu ruku, time da je navedena trgovina u vrijeme štetnog događaja imala s tuženikom zaključenu policu osiguranja od odgovornosti prema trećim osobama.

5. Ispitujući pobijanu presudu i postupak koji joj je prethodio nije uočeno da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP pazi po službenoj dužnosti.

6. U žalbenom stadiju postupka nije sporan štetni događaj, pasivna legitimacija i odgovornost tuženika. Nje sporno niti da se tužiteljica obratila tuženiku s odštetnim zahtjevom 19.11.2019. i da joj je tuženik u mirnom postupku dana 17.1.2020. isplatio nesporni dio štete u iznosu od 10.040,00 kn. Sporna je visina tužbenog zahtjeva i tijek zateznih kamata na imovinsku štetu s osnova tuđe pomoći, a posljedično tome i odluka o troškovima postupka.

7. Provedenim medicinskim vještačenjem u postupku je utvrđeno da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila ozljedu šake i lijevog lakta, da je kod nje došlo do smanjenja životne i radne sposobnosti za 10% trajno, da je trpjela fizičke boli jačeg intenziteta 7 dana, srednjeg intenziteta 10 dana i manjeg intenziteta 15 dana, da je trpjela primarni strah u trenutku ozljeđivanja koji je bio intenzivan i kratkotrajan, dok je sekundarni strah jakog intenziteta trpjela 7 dana, srednjeg intenziteta 10 dana i blažeg još 15 dana, te joj je bila potrebna tuđa pomoć i njega u obimu ukupno 55 sati.

8. Na temelju tako utvrđenih činjenica prvostupanjski sud je pozivom na odredbe čl. 1100. i 1095. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18 – dalje: ZOO) utvrdio osnovanim tužiteljici na ime pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti neimovinsku štetu u iznosu od 28.000,00 kn i imovinsku štetu s osnova tuđe pomoći i njege u iznosu od 1.100,00 kn ili ukupno 29.100,00 kn, te joj po odbitku nesporno isplaćenog iznosa naknade štete od 10.060,00 kn, dosudio preostali iznos pravične novčane naknade u iznosu od 19.060,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 19.11.2019. do isplate. Ujedno je naloženo tuženiku isplatiti tužiteljici zatezne kamate na isplaćeni nesporni iznos naknade štete od 10.040,00 kn za razdoblje od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 19.11.2019. do izvršene isplate 17.1.2020.

9. Tuženik u žalbi prigovara visini dosuđenog iznosa neimovinske štete navodeći da nije bilo mjesta primjeni novih Okvirnih mjerila Vrhovnog suda Republike Hrvatske, jer se štetni događaj dogodio prije njihova stupanja na snagu. Smatra da je po kriteriju duševnih boli zbog smanjenja životnih aktivnosti tužiteljici trebalo utvrditi osnovanim najviše iznos od 7.500,00 kn, a po kriteriju pretrpljenih fizičkih bolova iznos od 6.000,00 kn i utvrditi osnovanim visinu neimovinske štete u iznosu od 20.500,00 kn i zatim po odbitku nesporno isplaćenog iznosa naknade štete tužiteljici dosuditi daljnji iznos naknade štete od 9.900,00 kn.

10. Prvostupanjski sud je pravilnom primjenom materijalnog prava iz odredbe čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO. utvrdio osnovanim pravičnu novčanu naknadu zbog povrede prava osobnosti tužiteljice za pretrpljenu neimovinsku štetu u iznosu od 28.000,00 kn vodeći računa o jačini i trajanju pretrpljenih fizičkih boli, duševnih boli i straha, te imajući u vidu i cilj kojemu služi dosuđena naknada, koji iznos je pravilno umanjio za nesporno isplaćeni iznos naknade štete od 10.060,00 kn.

11. Premda su nova Okvirna mjerila Vrhovnog suda Republike Hrvatske primjenjuju se na sve parnične postupke za naknadu neimovinske štete u svim stupnjevima suđenja (ubuduće), tj. od dana prihvaćanja na sjednici Građanskog odjela VSRH (15. lipnja 2020.), tužiteljica tužbeni zahtjev nije postavila prema novim Okvirnim mjerilima (uvećanjem neimovinske štete za 50%), pa se žalitelj neutemeljeno poziva na njihovu primjenu u ovom postupku.

12. Visina naknade imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege pravilno je utvrđena primjenom odredbe čl. 1095. ZOO.

13. Zatezne kamate na iznos neimovinske štete tužiteljici je pravilno dosuđena od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 19. 11. 2019. do isplate sukladno odredbi čl. 1103. ZOO., te su potpuno promašeni žalbeni navodi tuženika da zatezna kamata počinje teći „tek s povećanjem Orijentacijskih kriterija Vrhovnog suda, odnosno od 15.6.2020.“

14. Međutim, pogrešno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kada je tužiteljici na dosuđeni iznos imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege dosudio zatezne kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva do isplate. Naime, tužiteljica je u činjeničnim navodima tužbe istakla da joj je bila potrebna tuđa pomoć za vrijeme imobilizacije, ne navodeći pri tome tko joj je ovu pomoć pružao. Prvostupanjski sud u razlozima presude navodi da je vrijednost jednog sata tuđe pomoći utvrdio u iznosu od 20,00 kn „sukladno prebivalištu tužiteljice i sudskoj praksi u vrijeme donošenja presude.“

15. Troškovi tuđe pomoći i njege predstavljaju imovinsku štetu koja se utvrđuje u nominalnom iznosu tih troškova u vrijeme njihova nastanka, odnosno u vrijeme pružanja usluga (čl. 1089. ZOO). Tužiteljica u postupku nije dokazala visinu ove naknade prema cijenama osobe koja pruža ovakvu vrstu usluge u gradu V. G. u kojem živi u vrijeme pružanja tih usluga, niti je u tom pravcu predlagala bilo kakve dokaze, a kako je sud prvog stupnja visinu ove naknade utvrdio prema slobodnoj ocjeni (čl. 223. ZPP) prema cijenama u vrijeme presuđenja, osnovan je žalbeni navod tuženika da zatezne kamate na dosuđeni iznos imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege u iznosu od 1.100,00 kn ne teku od dana podnošenja odštetnog zahtjeva do isplate, već od presuđenja do isplate.

16. Stoga je prvostupanjska presuda temeljem odredbe čl. 373. t. 3. ZPP djelomično preinačena u dijelu odluke o zateznim kamatama pod toč. I. prvostupanjske presude, na način da je odbijen kao neosnovan dio tužbenog zahtjeva za isplatu zateznih kamata na dosuđeni iznos imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege od 1.100,00 kn za razdoblje od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 19. studenog do zaključno 5. prosinca 2021.

17. Nakon djelomičnog preinačenja prvostupanjske presude tužiteljica nije uspjela samo s neznatnim dijelom sporednog zahtjeva, zbog čega odluka o troškovima postupka sadržana u toč. II. izreke pobijane presude nije dirana, pri čemu valja navesti da su sve parnične radnje pravilno utvrđene kako po osnovi (čl. 154. st. 5. ZPP), tako i po visini troškova koji su određeni (čl. 155. ZPP).

18. Slijedom iznijetoga, temeljem odredbi čl. 368. st. 1. i 373. t. 3. ZPP valjalo je odlučiti kao u izreci ove drugostupanjske presude.

19. Odbijen je kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troškova sudske pristojbe na žalbu, jer je tuženik u žalbenom postupku uspio samo s neznatnim dijelom sporednog zahtjeva zbog kojega nisu nastali posebni troškovi (čl. 154. st. 5. ZPP).

U Zagrebu 8. lipnja 2022.

Sutkinja:

Ksenija Grgić, v.r.