Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj 47 Gž Ob-526/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji Renati Đaković Vranković, u pravnoj stvari predlagatelja Centra za socijalnu skrb C., OIB …, kojeg zastupa ravnatelj D. L. i protustranke M. M., OIB …, G.-B., koju zastupa posebna skrbnica D. V., dipl. pravnica, djelatnica Centra za posebno skrbništvo, Dislocirana jedinica R., radi lišenja poslovne sposobnosti, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Crikvenici, poslovni broj R1 Ob-122/2021 od 14. ožujka 2022., 8. lipnja 2022.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba predlagatelja Centra za socijalnu skrb kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Crikvenici poslovni broj R1 Ob-100/2020 od 19. svibanja 2021.
Obrazloženje
1. Rješenjem prvostupanjskog suda odlučeno je:
„Odbija se prijedlog predlagatelja za lišenjem poslovne sposobnosti M. M., rođene dana ... OIB … iz G.-B.“
2. Protiv navedenog rješenja žalbu je izjavio predlagatelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže pobijano rješenje ukinuti, podredno predlaže isto preinačiti.
3. Žalba je neosnovana.
4. Prvostupanjski sud je pozivom na odredbe čl. 498. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj: 103/15, 98/19 47/2020 - dalje: ObZ) i čl. 499. ObZ odbio prijedlog radi lišenja poslovne sposobnosti protustranci M. M. navodeći u obrazloženju da sud u smislu odredbe čl. 234. Obz nije mogao utvrditi je li protustranka osoba koja se zbog duševnih smetnji ili drugih razloga nije sposobna brinuti o nekom od svojih prava, potreba ili interesa ili koja ugrožava prava i interese drugih osoba o kojima je dužna skrbiti se, pri čemu prvostupanjski sud navodi da je protustranci pokušao izvršiti dostavu pismena, a koja dostava se prema shvaćanju prvostupanjskog suda očito nije mogla obaviti, jer je sud višekratno pismena upućivao protustranci pismena koja su se vraćala s naznakom „nije tražio“, kao i dva puta po sudskom dostavljaču, a koja dostava se nije mogla uručiti zbog agresivnog psa u dvorištu, a protustranka i njezina majka koje žive zajedno, ne žele izaći iz kuće niti preuzeti bilo kakvo pismeno niti im se može pristupiti. Pri tome je sud pozivajući se na odredbu čl. 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine - Međunarodni ugovori“, broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 – dalje: Konvencija) ocijenio da prema testu razmjernosti u konkretnom slučaju ne postoji takav opravdani razlog da se javna vlast miješa u ostvarivanje prava na poštivanje privatnog i obiteljskog života protustranke.
5. U ovom postupku predlagatelj Centar za socijalnu skrb je 28. listopada 2016. podnio prijedlog radi lišenja poslovne sposobnosti M. M. i to u odnosu na donošenje odluka o osobnom stanju te o zdravlju i potrebi liječenja.
5.1. U prijedlogu je navedeno da protustranci nije utvrđena nikakva dijagnoza te je uz prijedlog dostavljeno očitovanje dr. D. K.-P., izabrane liječnice M. M., iz kojeg proizlazi da M. M. nije agresivna niti prema sebi ni prema drugima, da živi u lošim životnim uvjetima, ali da ne postoje uvjeti za poduzimanje bilo kakvih zdravstvenih mjera u smislu prisilnog smještaja u zdravstvenu ustanovu, pri čemu M. M. kategorički odbija svaki oblik pomoći kako od strane obitelji tako i od izabrane liječnice.
5.2. Tijekom postupka je utvrđeno da M. M. živi u neadekvatnim životnim uvjetima, da ne ostvaruje nikakve prihode već da se zajedno s majkom odaje prosjačenju, da odbija bilo kakav kontakt s članovima obitelji osim s majkom s kojom živi, da posebna skrbnica M. M. koja joj je imenovana rješenjem Centra za socijalnu skrb od 26. listopada 2016. (list 8 spisa) nije uspjela ostvariti susret sa svojom štićenicom zbog njezine nesuradljivosti.
6. Postupak lišavanja poslovne sposobnosti ulazi u sferu prava na poštivanje privatnog života, koji propisuje članak 8. Konvencije, koja se kao međunarodni ugovor primjenjuje u Republici Hrvatskoj od 5. studenog 1997. Sukladno članku 141. ove Konvencije, lišavanje osobi poslovne sposobnosti, bilo potpuno ili djelomično, predstavlja miješanje države u privatan život pojedinca, budući da osoba lišena poslovne sposobnosti u potpunosti gubi ili joj se ograničava njezina mogućnost da svojim postupcima, izjavama i radnjama proizvodi pravne učinke.
6.1. Lišenje poslovne sposobnosti, čak i djelomično, je iznimno ozbiljna mjera koju treba koristiti samo u iznimnim okolnostima. Imajući u vidu iznimnu važnost posljedica takve mjere za privatni život protustranke, nužno je potrebno pažljivo ispitivanje svih važnih čimbenika od strane suda radi osiguranja poštivanja zahtjeva iz čl. 8.
7. Pretpostavke, opseg, postupak i sadržaj lišenja poslovne sposobnosti propisani su odredbom čl. 234. ObZ, pa u smislu odredbe čl. 234. st. 1. ObZ pretpostavke za djelomično lišenje poslovne sposobnosti punoljetne osobe su:
- postojanje duševne smetnje kod te osobe,
- drugi razlozi zbog kojih se punoljetna osoba nije sposobna brinuti o nekom od svojih prava, potreba ili interesa,
- da punoljetna osoba ugrožava prava i interese drugih osoba o kojima se dužna skrbiti se.
8. Ustavni sud Republike Hrvatske je u Odluci broj U-III-2461/2019 od 2. lipnja 2021. (točka 17.) koja je donesena u postupku lišenja poslovne sposobnosti, između ostalog, naveo:
„… da bi pokrenuo taj postupak CZSS prvenstveno treba moći predočiti uvjerljive dokaze da je dotična osoba nesposobna brinuti se za svoje potrebe, prava i interese, ili da ugrožava prava i interese drugih. To se ne može učiniti na temelju općih izjava već samo na temelju konkretnih činjenica…“
9. U okolnostima konkretnog slučaja, ocjenjujući sadržaj prijedloga radi lišenja poslovne sposobnosti M. M. koji predlagatelj temelji na očitovanju izabrane liječnice protustranke (točka 5.1. ovog rješenja), proizlazi da predlagatelj ne navodi konkretno koji su to drugi razlozi zbog kojih se protustranka nije sposobno brinuti o svom osobnom stanju, zdravlju i potrebi liječenja.
9.1. Naime, u ovom postupku su utvrđene okolnosti i to da protustranka živi u neadekvatnim uvjetima, da nema vlastitih prihoda te se odaje prosjačenju, pri čemu je prisutna potpuna nesuradljivost protustranke koja se ogleda u nepovjerljivom odnosu prema posebnoj skrbnici u ovom postupku, sudu kao i drugim osobama. Međutim, po ocjeni ovog suda, takve okolnosti same po sebi ne predstavlja „drugi razlozi zbog kojih se punoljetna osoba nije sposobna brinuti o nekom od svojih prava, potreba ili interesa“ iz citiranog čl. 234. ObZ.
9.2. To iz razloga jer predlagatelj predlaže djelomično lišenje poslovne sposobnosti protustranke koja se odnosi na njezino osobno stanje i zdravlje, a predlagatelj konkretno nije izložio ni opisao kakvo je osobno stanje protustranke niti je konkretno naveo radnje i poslove koje protustranka nije sposobna samostalno poduzimati, a kako je to predviđeno čl. 234. st. 5. ObZ. Osim toga, u odnosu na zdravlje protustranke i potrebu liječenja, predlagatelj ne ukazuje na koji način je njezino zdravstveno stanje narušeno i na koji način se manifestira narušenost njezinog zdravstveno stanja koje zahtijeva liječenje, pri čemu protustranci nije utvrđena nikakva dijagnoza, a predlagatelj ne raspolaže nikakvom medicinskom dokumentacijom protustranke iz koje bi proizlazila potreba za liječenjem i da se protustranku liši poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na donošenja odluka o njezinom zdravlju, zbog čega se prijedlog za djelomično lišenje poslovne sposobnosti u tom dijelu ne temelji na konkretnim činjenicama.
10. Slijedom navedenog na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19) koji se na odgovarajući način primjenjuje na temelju odredbe čl. 346. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/15, 98/19 47/2020 - dalje: ObZ) odlučeno je kao u izreci rješenja.
U Zagrebu, 8. lipnja 2022.
Sutkinja:
Renata Đaković Vranković, v.r.
