REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev 2652/2019-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Viktorije Lovrić, predsjednice vijeća, Ivana Vučemila, člana vijeća i suca izvjestitelja, Jasenke Žabčić, članice vijeća, Marine Paulić, članice vijeća i Darka Milkovića, člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice TZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Tomislav Marinić, odvjetnik u Osijeku, protiv tuženika Doroslov d.o.o. iz Donjeg Miholjca, Naselje Tržnica 2, OIB 54395174446, koga zastupa punomoćnik Dražen Pandurević odvjetnik u Osijeku, radi utvrđenja nezakonitom odluke o otkazu ugovora o radu, odlučujući o reviziji tužiteljice protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž R-86/2019-2 od 7. veljače 2019., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Osijeku poslovni broj Pr-202/2017-18 od 28. studenog 2018., u sjednici održanoj 7. lipnja 2022.,
p r e s u d i o j e:
Odbija se revizija tužiteljice kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:
"I/ Poništava se kao nezakonita nedopuštena Odluka o otkazu Ugovora o radu (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnice) tuženika Doroslov d.o.o. iz Donjeg Miholjca, Naselje Tržnica 2, OIB: 54395174446, od 17. veljače 2017.g., kojom je tužiteljici TZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], otkazan Ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 16. studenog 2016.g.
II/ Određuje se sudski raskid Ugovora o radu na neodređeno vrijeme sklopljenog dana 16. studenog 2016.g. između tužiteljice TZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i tuženika Doroslov d.o.o. iz Donjeg Miholjca, Naselje Tržnica 2, OIB: 54395174446, i to s danom 10. travnja 2017.g. zbog nemogućnosti nastavka daljnjeg rada tužiteljice kod tuženika, te se nalaže tuženiku Doroslov d.o.o. iz Donjeg Miholjca, Naselje Tržnica 2, OIB: 54395174446, da tužiteljici TZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade štete zbog sudskog raskida Ugovora o radu, isplati iznos od 21.202,80 kn (slovima: dvadesetjednutisućdvijestotinedvijekuneosamdesetlipa), odnosno iznos od 3 prosječne mjesečne plaće isplaćene tužiteljici u prethodna tri mjeseca prije otkazivanja Ugovora o radu, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 5. travnja 2017.g. kao dana podnošenja tužbe, pa do isplate, kao i da joj naknadi parnični trošak u iznosu od 3.970,00 kn, sve u roku od 8 dana, pod prijetnjom ovrhe.
III/ Preostali dio tužbenog zahtjeva se odbija kao neosnovan."
2. Drugostupanjskom presudom preinačena je prvostupanjska presuda na način da je odbijen tužbeni zahtjev u cijelosti i naloženo je tužiteljici naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka od 3.250,00 kn.
3. Protiv drugostupanjske presude reviziju je podnijela tužiteljica na temelju čl. 382. st. 1. toč. 2. Zakona o parničnog postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 – dalje: ZPP) zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predložila je ovom sudu preinačiti pobijanu presudu na način da se prihvati tužbeni zahtjev.
4. Tuženik je u odgovoru na reviziju predložio odbiti istu kao neosnovanu.
5. Revizija tužiteljice nije osnovana.
6. Postupajući prema odredbi čl. 392.a st. 1. ZPP ovaj sud je u povodu revizije ispitao pobijanu presudu samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.
7. Pobijana presuda nema nedostatke zbog kojih se ne može ispitati, već su izneseni iscrpni, jasni i neproturječni razlozi stoga nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.
8. Predmet spora je zahtjev tužiteljice da se utvrdi da je odluka o redovitom otkazu ugovora o radu nezakonita, zahtjev za sudski raskid ugovora o radu i zahtjev za naknadu štete.
9. U postupku koji je prethodio reviziji utvrđeno je:
- da je odlukom o redovitom otkazu ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja 17. veljače 2017. tužiteljici otkazan ugovor o radu,
- da je tuženik odluku o otkazu ugovora o radu donio pozivom na odredbu čl. 115. st. 1. toč. 3. Zakona o radu, odnosno da se radi o redovitom otkazu ugovora o radu uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika,
- da je iz odluke o otkazu ugovora o radu proizlazi da je ugovor otkazan jer je tužiteljica krivotvorila diplomu Sveučilišta u Zagrebu Građevinskog fakulteta,
- da je Općinsko državno odvjetništvo u Osijeku donijelo 14. listopada 2016. rješenje broj KR-DO-1282/2016 prema kojemu se jedan papir formata A3 ispisan kao diploma Sveučilišta u Zagrebu - Građevinskog fakulteta na ime tužiteljice i jedna radna knjižica na ime tužiteljice imaju oduzeti od tužiteljice i uništiti,
- da iz obrazloženja rješenja Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku proizlazi da nije utvrđeno da je tužiteljica nakon 6. studenog 2006. upotrijebila krivotvorenu diplomu, pa je u zastari kazneno djelo krivotvorenja isprave i kazneno djelo ovjerovljavanja neistinitog sadržaja, a koja okolnost isključuje kazneni progon, koje je rješenje je postalo pravomoćno 1. studenog 2016., a punomoćniku tuženika dostavljeno 18. siječnja 2017.,
- da je tužiteljica bila zaposlena na radnom mjestu voditelja komunalnih poslova, a da je u vremenskom razdoblju od 20. travnja 2016. do 16. studenog 2016. obnašala funkciju direktorice društva,
- da je odlukom Skupštine društva opozvana s te funkcije,
- da je prije obnašanja funkcije direktorice društva tužiteljica radila na rukovodećim radnim mjestima i da je radeći na odgovornim mjestima svojim odnosom prema radu i poslodavcu trebala služiti kao primjer drugim radnicima,
- da je pojedine dokumente, primjerice projekte vezane za vodovod i kanalizaciju i slično tužiteljica potpisala kao dipl. ing. građevine.
10. Prvostupanjski je sud uz utvrđenje da je za radno mjesto tužiteljice bila propisana viša ili visoka stručna sprema, a da je ista završila višu stručnu spremu Građevinskog fakulteta i za isto primala plaću te da time što je otkriveno da je tužiteljica krivotvorila diplomu Građevinskog fakulteta i da se u pojedinim elementima služila titulom dipl. ing. građevinarstva kao i da tuženiku nije nastupila šteta zaključio da je odluka o otkazu ugovora o radu tužiteljici nedopuštena i djelomično je prihvatio tužbeni zahtjev.
11. Drugostupanjski je sud crpeći ovlaštenja iz čl. 373. toč. 3. ZPP zaključio da je prvostupanjski sud na pravilno utvrđeno činjenično stanje pogrešno primijenio materijalno pravo te je preinačio pobijanu odluku i odbio tužbeni zahtjev u cijelosti. Naime drugostupanjski je sud, a obzirom da je tužiteljica radila na rukovodećim položajima kod tuženika, da je vlasnik tuženika Grad Donji Miholjac te da neovisno o tome što tuženiku nije nastala materijalna šteta i neovisno o tome što diploma nije bila neophodna za rad na radnom mjestu tužiteljice, zaključio da je došlo do ozbiljnog narušavanja ugleda tuženika. Stoga je ocijenio da je odluka o otkazu ugovora o radu dopuštena i odbio je tužbeni zahtjev u cijelosti.
12. Revidentica osporava primjenu materijalnog prava, ističe da je u ovakvoj situaciji tuženik jedino mogao donijeti odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu iz čl. 116. Zakona o radu ("Narodne novine", broj 93/14 - dalje: ZR) jer da se radi o važnoj činjenici zbog koje nastavak radnog odnosa više nije moguć. S tim u vezi revidentica ističe da je odluka o izvanrednom otkazu ugovora o radu donesena izvan roka obzirom da je tuženik 18. siječnja 2017. primio rješenje Općinskog državnog odvjetništva, a odluka o izvanrednom otkazu ugovora o radu mora se donijeti u roku od petnaest dana od saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji (čl. 116. st. 2. ZR) stoga je odluka o otkazu donesena 17. veljače 2017. donesena izvan roka iz čl. 116. st. 2. ZR i kao takva nedopuštena.
13. Međutim ovaj sud je na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (3/19) održane 18. travnja 2019. broj Su-IV-56/19 zauzeo shvaćanje:
"Korištenje nevjerodostojne svjedodžbe prilikom zasnivanja radnog odnosa opravdan je razlog za redoviti otkaz ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja, neovisno što na temelju te svjedodžbe nije sklopljen ugovor o radu niti je za poslove koje je radnik obavljao kod poslodavca bila potrebna stručna sprema iz nevjerodostojne svjedodžbe pa okolnost da je poslodavac radniku dao redoviti otkaz koji je za njega povoljniji, a ne izvanredni otkaz, ne utječe na zakonitost odluke o redovitom otkazu ugovora o radu."
14. Stoga su revizijski navodi revidentice kojim osporava poslodavcu mogućnost da u okolnostima ovakvog slučaja donese odluku o redovitom otkazu ugovora o radu neosnovani (kao i navodi da bi odluka o redovitom otkazu ugovora o radu bila vezana za rok iz čl. 116. st. 2. ZR).
15. Slijedom iznesenog drugostupanjski je sud pravilno primijenio materijalno pravo i revizijski prigovor u tom smislu nije osnovan.
16. Budući da ne postoje razlozi zbog kojih je revizija izjavljena, valjalo je na temelju čl. 393. ZPP-a odbiti reviziju kao neosnovanu.
Zagreb, 7. lipnja 2022.
Predsjednica vijeća:
Viktorija Lovrić
