Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

    Z A G R E B

    Broj: Rev 514/2022-2

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Slavka Pavkovića predsjednika vijeća, dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice R. J.-Ć., OIB ... , iz K. S., zastupane po punomoćnici M. R. Š., odvjetnici u S., protiv tuženika Klinički bolnički centar S., OIB: ... , S., zastupanog po punomoćniku B. D., mag. iur., zaposlenom kod tuženika, radi isplate, odlučujući o reviziji tužiteljice protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-1218/2021-5 od 2. studenog 2021., kojom je djelomično potvrđena djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pr-2702/21 od 27. travnja 2021., u sjednici održanoj 7. lipnja 2022.,

    p r e s u d i o  j e:

    Revizija tužiteljice odbija se kao neosnovana.

    Obrazloženje

    1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku isplatiti tužiteljici razliku manje isplaćene naknade bruto plaće za razdoblje od 1. prosinca 2015. do 31. listopada 2017. u ukupnom iznosu od 15.695,83 kn sa zakonskim zateznim kamatama (osim zakonskih zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanog u dosuđenom bruto iznosu) na pojedinačne mjesečne iznose kako je to pobliže određeno u izreci presude (točka I. izreke). Tuženiku je naloženo naknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 4.375,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate (točka II. izreke).

    2. Drugostupanjskom presudom odbijena je žalba tuženika kao djelomično neosnovana i potvrđena presuda suda prvog stupnja u dosuđujućem dijelu stavka I. izreke kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 11.440,97 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na slijedeće iznose:

    - 758,90 kn od 15. siječnja 2016.,

    - 927,77 kn od 15. veljače 2016.,

    - 755,21 kn od 15. ožujka 2016.,

    - 800,69 kn od 15. travnja 2016.,

    - 806,02 kn od 15. svibnja 2016.,

    - 795,89 kn od 15. lipnja 2016.,

    - 802,38 kn od 15. srpnja 2016.,

    - 921,97 kn od 15. kolovoza 2016.

    - 826,48 kn od 15. rujna 2016.,

    - 855,11 kn od 15. listopada 2016.,

    - 894,12 kn od 15. studenog 2016.,

    - 753,71 kn od 15. prosinca 2016.,

    - 987,46 kn od 15. siječnja 2017. i

    - 555,26 kn od 15. veljače 2017. pa do isplate,

    osim zakonskih zateznih kamata na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, i u stavku II. izreke u dijelu u kojem je tuženiku naloženo naknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 2.002,87 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja presude 27. travnja 2021. do isplate (točka I izreke). Nadalje, preinačena je presuda suda prvog stupnja u dosuđujućem dijelu stavka I. izreke kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 4.254,86 kn sa zakonskim zateznim kamatama na slijedeće iznose:

    - 555,30 kn od 15. ožujka 2017.,

    - 474,74 kn od 15. travnja 2017.,

    - 500,01 kn od 15. svibnja 2017.,

    - 568,59 kn od 15. lipnja 2017.,

    - 552,31 kn od 15. srpnja 2017.,

    - 590,48 kn od 15. kolovoza 2017.,

    - 303,71 kn od 15. rujna 2017.,

    - 293,55 kn od 15. listopada 2017. i

    - 416,17 kn od 15. studenog 2017. pa do isplate

    i u dijelu iz stavka II. izreke u dijelu kojim je tuženiku naloženo naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 2.372,13 kn sa zakonskim zateznim kamatama te je suđeno tako da je u navedenom dijelu tužbeni zahtjev odbijen, kao i zahtjev tužiteljice za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 2.372,13 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 27. travnja 2021. do isplate (točka II izreke).

    3. Ovaj sud je rješenjem broj Revd-109/2022-2 od 25. siječnja 2022. dopustio tužiteljici podnošenje revizije protiv drugostupanjske presude zbog pitanja:

    "Imaju li zaposlenici u javnim službama pravo na isplatu razlike plaće primjenom povećane osnovice od 5.415,37 kn za razdoblje od 27. siječnja 2017. do 31. listopada 2017. sukladno Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 23. studenog 2006., Dodatka Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. i Izmjene i dopune Dodatka Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011.?".

    4. Postupajući po navedenom dopuštenju, protiv navedene presude u dijelu u kojem je odbijen tužbeni zahtjev za isplatu razlike plaće za razdoblje od 27. siječnja 2017. do 31. listopada 2017., tužiteljica je podnijela reviziju pozivom na odredbu članka 382. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 70/19 - dalje u tekstu: ZPP), zbog materijalnopravnog pitanja zbog kojeg je dopuštena. Predlaže ukidanje drugostupanjske odluke u odbijajućem dijelu i vraćanje predmeta na ponovno suđenje.

    5. Odgovor na reviziju nije podnesen.

    6. Revizija nije osnovana.

    7. Predmet spora u revizijskom stadiju postupka je zahtjev za isplatu razlike plaće kojeg tužiteljica temelji na činjeničnoj osnovi iz koje bi proizlazilo da je tuženik pogrešno primjenjujući Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama od 23. studenog 2006., Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009., i Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., i za razdoblje nakon 26. siječnja 2017., pogrešno primijenio materijalno pravo.

    8. S obzirom na sadržaj pitanja zbog kojeg je revizija dopuštena u ovom stadiju postupka sporno je primjenjuju li se Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama od 23. studenog 2006., Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. i Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. i na razdoblje od 27. siječnja 2017.

    9. U postupku koji je prethodio reviziji u odnosu na pobijani dio presude u bitnom je utvrđeno:

    -da je osnovica plaće izračunata prema odredbama Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. na dan 26. listopada 2016. iznosila 5.415,37 kuna,

    -da je Vlada Republike Hrvatske Odlukom o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama ("Narodne novine", broj 123/16) od 29. prosinca 2016. osnovicu odredila u visini od 5.211,02 kn,

    -da su stranke sklopile Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama od 7. prosinca 2017. ("Narodne novine", broj 128/2017) kojim su ugovorile visinu osnovice,

    -da je tuženik u razdoblju od 1. siječnja 2017. do 31. listopada 2017. tužiteljici isplaćivao plaću u skladu s Odlukom od 29. prosinca 2016. u visini od 5.211,02 kn. 10. Na temelju navedenih utvrđenja prvostupanjski sud je zaključio da je odgoda uskladbe dvanaest kvartala konzumirana člankom IV. stavkom 5. i na temelju Vjerodostojnog tumačenja od 28. prosinca 2012., kojim je ugovoreno da je Vlada Republike Hrvatske u obvezi korigirati i isplatiti povećanu osnovicu od 1. travnja 2013. nadalje, ako se do 31. prosinca 2012. ne ispune pretpostavke iz članka III., odnosno da je tuženik od 1. siječnja 2016. bio dužan tužiteljici obračunati i isplatiti plaću po osnovici od 5.415,37 kn.

    10.1. Nadalje je zaključio da su za predmetno razdoblje bili ispunjeni uvjeti iz odredbe članka III. Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu kojim je određeno da će osnovica za obračun plaće u javnim službama iznositi 5.415,37 kn, kada rast realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno bude prosječno 2% ili više, a kako razlika između obračuna po osnovici od 5.415,39 kn i isplaćene bruto plaće u spornom razdoblju iznosi 6.500,39 kn, to je u cijelosti prihvatio tužbeni zahtjev tužiteljice, odnosno ocijenio osnovanim zahtjev za isplatu plaće i za razdoblje od 27. siječnja 2017. do 31. listopada 2017.

    11. Drugostupanjski sud ocjenjuje da je pravilno odlučio sud prvog stupnja kada je u pogledu glavnog potraživanja prihvatio tužbeni zahtjev u dijelu koji se odnosi na razdoblje do 26. siječnja 2017., budući da su do tada ispunjeni uvjeti za primjenu članka III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama i time za primjenu osnovice za obračun plaće od 5.415,37 kuna bruto. Međutim, smatra da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo pri dosudi razlike plaće za razdoblje nakon 26. siječnja 2017. jer se prema odredbi članka XI. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. dodatak Sporazumu i navedene Izmjene i dopune smatraju Ugovorom na određeno vrijeme, u trajanju od 5 godina. Uzimajući u obzir odredbu o produženoj primjeni pravila kolektivnog ugovora iz članka 199. stavka 1. ZR, drugostupanjski sud ocjenjuje da nema mjesta primjeni Sporazuma u razdoblju nakon 26. siječnja 2017.

    12. Tužiteljica u podnesenoj reviziji smatra da je drugostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo, odnosno odredbe Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od 31. studenog 2006., Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće javnim službama od 13. svibnja 2009. i Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., kada je odbio tužbeni zahtjev tužiteljice za razdoblje nakon 26. siječnja 2017. do 31. listopada 2017.

    12.1. Obrazlažući navedenu tvrdnju tužiteljica navodi da sud drugog stupnja zanemaruje da je člankom XI. Izmjena i dopunama Dodataka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. u dobroj vjeri ugovoreno i dodatno produljenje roka trajanja ovih Izmjena i dopuna za godinu dana u slučaju da bi međugodišnji rast BDP-a do kraja 2016. bio manji od 3% (najveći međugodišnji rast BDP-a bio je za 2016. te je iznosio 2,9%), a što drugustupanjski sud zanemaruje, slijedom čega tužiteljica zbog produžene primjene od 6 godina ima pravo na isplatu razlike plaće primjenom povećane osnovice sve do listopada 2017.

    13. Odredbom članka XI Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. određeno je da se Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće javnim službama od 13. svibnja 2009. i Izmjene i Dopune Sporazuma o osnovici za plaće javnim službama od 26. listopada 2011. iz članka III. smatraju ugovorom na određeno vrijeme u trajanju od 5 godina i da se ugovorne strane obvezuju u dobroj vjeri pristupiti produljenu roka trajanja predmetnih izmjena i dopuna za godinu dana u slučaju da u razdoblju od potpisivanja Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu do zaključno 2016. bude zabilježen realni međugodišnji rast BDP-a za manji 3%.

    14. Suprotno tvrdnjama tužiteljice navedenom odredbom nije određeno automatsko produljenje trajanja ugovora za daljnjih godinu dana u slučaju da u razdoblju od potpisivanja Izmjena i Dopuna do zaključno kraja 2016. bude zabilježen realni međugodišnji rast BDP-a manji od 3%, već je za takvu situaciju predviđena mogućnost da stranke ugovora "u dobroj vjeri pristupe produljenju roka". Niti tim ugovorom, a niti nekim drugim sporazumom ugovorne stranke nisu odredile posljedice koje će nastati ako se "u dobroj vjeri ne pristupi produljenju roka".

    15. Odredbom članka 199. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 93/14,127/17 i 98/19 – dalje u tekstu: ZR) propisana je produžena primjena pravnih pravila sadržanih u kolektivnom ugovoru, a koja odredba glasi:

    (1) Nakon isteka roka na koji je sklopljen kolektivni ugovor, u njemu sadržana pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnog odnosa i dalje se primjenjuju kao dio prethodno sklopljenih ugovora o radu do sklapanja novog kolektivnog ugovora, u razdoblju od tri mjeseca od isteka roka na koji je bio sklopljen kolektivni ugovor, odnosno tri mjeseca od isteka otkaznog roka.

    (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kolektivnim ugovorom može se ugovoriti i duže razdoblje produžene primjene pravnih pravila sadržanih u kolektivnom ugovoru.

    16. Budući da člankom XI. Izmjena i Dopuna Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011., nije dogovorena produžena primjena navedenih Sporazuma na godinu dana, u konkretnom slučaju primjenjuje se zakonska odredba iz članka 199. ZR, pa s obzirom da je Sporazum zaključen na određeno vrijeme u trajanju 5 godina, uz primjenu navedenih odredbi isti je istekao 26. listopada 2016. pa je njegovo važenje sukladno članku 199. stavku 1. ZR produženo za još 3 mjeseca, odnosno do 26. siječnja 2017. Nakon 26. siječnja 2017. tj. od 27. siječnja 2017. pa do potpisivanja Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama od 7. prosinca 2017. ("Narodne novine", broj 128/17) osnovica nije bila ugovorena, a posljedično tome bile su ispunjene pretpostavke iz članka 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama ("Narodne novine", broj 39/09 124/09) prema kojem je Vlada Republike Hrvatske imala pravo posebnom odlukom urediti osnovicu plaće u javnim službama. To je Vlada Republike Hrvatske i učinila Odlukom o visini osnovice za obračun plaće javnim službama ("Narodne novine", broj 123/16 od 29. prosinca 2016.), kojom je osnovicu odredila u visini od 5.211,02 kn.

    17. Slijedom navedenog, zbog isteka roka predmetnog Sporazuma, tužiteljica nema pravo na isplatu razlike plaće od 27. siječnja 2017. pa nadalje kako potražuje, pozivom na predmetni Sporazum i njegove Izmjene i dopune, već prema osnovici određenoj Zakonom o osnovici plaće u javnim službama, prema kojoj osnovici joj je plaća i isplaćena.

    18. Stoga je drugostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je za utuženo razdoblje nakon 26. siječnja 2017., tj. od 27. siječnja 2017. pa nadalje, tužbeni zahtjev tužiteljice za isplatu razlike plaće odbio kao neosnovan.

    19. Slijedom iznesenog valjalo je na temelju odredbe članka 393. stavka 1. ZPP odbiti reviziju tužiteljice.

    Zagreb, 7. lipnja 2022.

    Predsjednik vijeća:

    Slavko Pavković, v.r.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.