REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 573/2022-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Viktorije Lovrić, predsjednice vijeća, Ivana Vučemila, člana vijeća i suca izvjestitelja, te Jasenke Žabčić, Marine Paulić i Darka Milkovića, članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja K. d.d., Z., OIB …, kojeg zastupa punomoćnica M. M., odvjetnica u O. društvu J., M. & S. d.o.o. u Z., protiv tuženice I. L. (ranije prezime B.) iz Savezne Republike Njemačke, A., OIB …, koju zastupa privremeni zastupnik P. Č., odvjetnik u Z., radi isplate, odlučujući o reviziji tuženice protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-168/2020-2 od 5. siječnja 2021., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 16. srpnja 2019. poslovni broj Povrv- 6524/2018-14., u sjednici održanoj 7. lipnja 2022.,

r i j e š i o  j e:

I. Ukidaju se presuda Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-168/2020-2 od 5. siječnja 2021., i presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 16. srpnja 2019. poslovni broj Povrv-6524/2018-14., te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

II. Odluka o troškovima u povodu revizije ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

Prvostupanjskom presudom je:

- u toč. I. izreke održan na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javne bilježnice Ž. P. u Z., poslovni broj Ovrv-… od 27.06.2014. u dijelu u kojem je tuženoj I. L. naloženo isplatiti tužitelju 6.774,05 EUR sa pripadajućim zateznim kamatama koje teku na:

iznos od 6.139,17 EUR od 11. lipnja 2014. do isplate,

iznos od 231,66 EUR od 27. lipnja 2014., do isplate, sve u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem stečaju HNB na dan isplate;

- u toč. II. izreke ukinut navedeni platni nalog u dijelu u kojem je tuženoj naloženo isplatiti tužitelju 78,51 EUR sa pripadajućim zateznim kamatama od 10.06.2014. do isplate, kao i u dijelu u kojem se traži isplata kamata na 6.139,17 EUR za dan 10.06.2015. te za 231,66 EUR od 10.06.2014. do 26.06.2014. kao neosnovan;

- u toč. III. izreke naloženo tužitelju naknaditi privremenom zastupniku P. Ć., odvjetniku u Z., trošak od 5.000,00 kn;

- u toč. IV. izreke naloženo tuženici naknaditi tužitelju parnični trošak od 17.333,80 kn sa pripadajućim zateznim kamatama od 16.07.2019. do isplate.

2. Drugostupanjskom presudom odbijena je žalba tuženice i potvrđena je prvostupanjska presuda.

3. Rješenjem ovog suda broj Revd-2185/2021-2 od 19. veljače 2022. tuženici je dopušteno podnijeti revizija protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž- 168/2020-2 od 5. siječnja 2021., zbog pravnog pitanja:

"Ima li vjerovnik novčane tražbine pravni interes voditi parnični postupak protiv dužnika radi isplate ako raspolaže valjanom zadužnicom dužnika danom radi osiguranja tražbine?".

4. Postupajući po navedenom dopuštenju tuženica je protiv drugostupanjske presude podnijela reviziju iz čl. 382. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) i to zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka. Predlaže preinačiti pobijane odluke i odbiti tužbeni zahtjev tužitelja, te obvezati tužitelja da joj nadoknadi troškove parničnog postupka, uključujući i trošak revizijskog postupka.

5. Odgovor na reviziju nije podnesen.

6. Revizija je osnovana.

7. Prema odredbi čl. 391. st. 1. ZPP-a ovaj sud ispitao je pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.

8. U reviziji stranka treba određeno navesti i obrazložiti razloge zbog kojih je podnosi, uz određeno pozivanje na propise i druge izvore prava. razlozi koji nisu tako obrazloženi neće se uzeti u obzir (čl. 391. st. 3. ZPP).

9. Tuženica se određeno ne poziva na postojanje nekog revizijskog razloga, ali sadržajno reviziju podnosi zbog postojanja revizijskog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka, obrazlažući taj razlog počinjenjem bitne povrede postupka iz čl. 354. st. 2. t. 9. ZPP-a, te povrede iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 288. st. 2. ZPP-a.

10. Predmet ovog spora je zahtjev za isplatu potraživanja po ugovoru o kreditu koje je tužitelj osigurao bjanko zadužnicom te izjavom tuženice o suglasnosti zaplijene plaće i/ili drugog novčanog primanja.

11. Prvostupanjski sud je, prethodno otklonivši prigovore tuženice o presuđenoj stvari (čl. 333. ZPP-a), o zastari, nedostatku aktivne legitimacije, o promašenoj pasivnoj legitimaciji, te nedostatku pravnog interesa za podnošenje tužbe, tužbeni zahtjev djelomično prihvatio.

12. Drugostupanjski sud otklonio je prigovor tuženice o bitnoj povredi odredbe čl. 354. st. 2. t. 12. ZPP-a, te prihvatio shvaćanje prvostupanjskog suda prema kojem okolnost da tužitelj raspolaže bjanko zadužnicom (ovršnom ispravom), koju je "aktivirao i dostavio na naplatu agenciji… i gdje je ista zavedena u redoslijed naplate", nije zapreka za pokretanje i vođenje predmetne parnice, a da se postojanje pravog interesa može provjeravati samo do donošenja odluke o tužbenom zahtjevu.

13. Potonje pravno shvaćanje drugostupanjskog suda nije sasvim prihvatljivo.

14. Pravilno je pravno shvaćanje nižestupanjskih sudova da se u konkretnoj situaciji ne radi o presuđenoj, odnosno nagođenoj stvari jer o predmetu spora nije donesena pravomoćna presuda (čl. 333. ZPP), niti su stranke o predmetu spora sklopile sudsku nagodbu (čl. 322. ZPP).

15. Postojanje pravnog interesa po službenoj dužnosti sud može provjeravati samo do donošenja odluke o tužbenom zahtjevu, međutim, ako je tuženik osporio pravovremeno tijekom prvostupanjskog postupka postojanje takvog interesa i zbog pogrešne primjene čl. 288. st. 2. ZPP, a time i počinjenja bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 288. st. 2. ZPP, podnio i žalbu, tada je drugostupanjski sud bio ovlašten i dužan raspraviti postojanje pravnog interesa za podnošenje tužbe.

16. Prema odredbi čl. 183. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05 i 67/08 – dalje: OZ), dužnik može ispravom na kojoj je javno ovjerovljen njegov potpis dati suglasnost da se radi naplate tražbine određenog vjerovnika zaplijene svi računi koje ima kod pravnih osoba koje obavljaju poslove platnog prometa te da se novac s tih računa, u skladu s njegovom izjavom sadržanom u toj ispravi, izravno isplaćuje vjerovniku. Takva isprava izdaje se u jednom primjerku i ima učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi kojim se zapljenjuje tražbina po računu i prenosi na ovrhovoditelja radi naplate.

17. Prema odredbi čl. 183. st. 7. OZ-a isprava iz stavka 1. tog članka ima svojstvo ovršne isprave na temelju koje se može tražiti ovrha protiv dužnika ili jamaca plataca na drugim predmetima ovrhe.

18. Nadalje, prema odredbi članka 178. stavak 1. OZ-a, dužnik može javnobilježnički ovjerovljenom ispravom dati suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća, odnosno drugo stalno novčano primanje, osim u dijelu u kojem je to primanje izuzeto od ovrhe (članak 149.). Isprava iz stavka 1. tog članka izdaje se u jednom primjerku, ima značenje pravnog posla iz članka 72. stavak 1. tog Zakona te pravni učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi (stavak 2.).

19. Prema odredbi čl. 178. st. 5. OZ-a isprava iz stavka 1. tog članka ima svojstvo ovršne isprave na temelju koje se može tražiti ovrha protiv dužnika i na drugim predmetima ovrhe.

20. S obzirom na citirane zakonske odredbe, opravdano se postavlja pitanje svrhe parničnog postupka pokrenutog radi naplate potraživanja ako je ono osigurano zadužnicom i/ili javnobilježnički ovjerovljenom ispravom kojom je dana suglasnost zaplijene plaće odnosno drugog stalnog novčanog primanja.

21. Naime, cilj pokretanja parničnog postupka je ishođenje ovršne isprave na temelju koje bi vjerovnik mogao prisilno naplatiti svoje potraživanje, a u konkretnom slučaju vjerovnik već raspolaže takvom ispravom. Štoviše, u smislu odredbe čl. 183. st. 1., odnosno čl. 178. st. 2. OZ-a, u konkretnom slučaju vjerovnik raspolaže ispravama koje imaju i jači pravni učinak od sudske odluke kao ovršne isprave (učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi u odnosu na tražbine ovršenika po računu).

22. Dakle, u području pravne zaštite ne postiže se veća učinkovitost pravomoćnom i ovršnom presudom u odnosu na dana sredstva osiguranja, pa osnovano tuženica dovodi u pitanje postojanja pravnog interesa tužitelja za traženje kondemnatorne pravne zaštite od suda ako već raspolaže ovršnom ispravom koja mu omogućava ostvariti identičnu pravnu korist.

23. S obzirom na to da je tuženica tijekom postupka isticala prigovor nedostatka pravnog interesa tužitelja za pokretanje parničnog postupka radi isplate, nižestupanjski su sudovi pogrešno primijenili odredbu čl. 288. st. 2. u vezi čl. 187. st. 2. ZPP-a kada, ako tužitelj raspolaže bjanko zadužnicom (ovršnom ispravom), tužbu nisu odbacili, već su o predmetu spora donijeli meritornu odluku, djelomičnim prihvaćanjem tužbenog zahtjeva (tako u Rev-1133/2020 od 2. veljače 2021., Rev- 3231/2016-2 od 15. siječnja 2020. i dr.).

24. Postupajući na navedeni način počinjena je bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP, jer je ta povreda dovela do nepravilne primjene odredbe čl. 288. st. 2. u vezi čl. 187. st. 2. ZPP, koja je bila od utjecaja na zakonitost odluke.

25. Na temelju iznesenog je pozivom na odredbu čl. 394. st. 1. ZPP-a bilo nužno ukinuti obje nižestupanjske presude i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

26. Odluka o troškovima revizije ostavljena je za konačnu odluku (čl. 166. st. 3. ZPP).

Zagreb, 7. lipnja 2022.

Predsjednica vijeća:

Viktorija Lovrić, v.r.