REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revt 78/2018-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske , u vijeću sastavljenom od sudaca Viktorije Lovrić predsjednice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja, Jasenke Žabčić članice vijeća, Marine Paulić članice vijeća i Darka Milkovića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, OIB 84397956623, Zagreb, Mihanovićeva 3, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., OIB 26187994962, Zagreb, Miramarska 22, zastupanog po Renati Grbavac, dipl. prav., radi isplate, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-7424/2015-2 od 30. listopada 2017. kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj P-992/2014 od 22. rujna 2015., u sjednici održanoj 7. lipnja 2022.,
r i j e š i o j e:
I. Prihvaća se revizija tuženika, ukidaju se presuda Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske posl.br. Pž-7424/2015-2 od 30. listopada 2017. i presuda Trgovačkog suda u Splitu posl.br. P-992/2014 od 22. rujna 2015., te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
II. O troškovima postupka nastalim u povodu revizije odlučit će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja naloženo je tuženiku platiti tužitelju iznos od 233.183,67 kn sa zateznim kamatama od 19. prosinca 2014. do isplate po stopi određenoj uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena.
2. 1. Presudom suda drugog stupnja, u točki I. izreke, potvrđena je presuda Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj P-992/2014 od 22. rujna 2015. u dijelu izreke kojom je tuženiku naloženo platiti tužitelju iznos od 233.187,67 kn, te zateznu kamatu koja teče na iznos od 233.187,67 kn od 16. travnja 2015. do 31. srpnja 2015. po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke, koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, za pet postotnih poena.
2. 2. U točki II. izreke preinačena je navedena prvostupanjska presuda u dijelu izreke kojom je tuženiku naloženo platiti tužitelju zateznu kamatu na iznos od 233.187,67 kn koja teče od 19. prosinca 2014. do 15. travnja 2015. i zateznu kamatu tekuću na iznos od 233.187,67 kn od 1. kolovoza 2015. isplate, te je suđeno:
"1. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju zateznu kamatu na iznos od 233.187,67 kn (dvjestotridesettritisućestoosamdesetsedam kuna i šezdesetsedam lipa) od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2015. po stopi od 8,14% godišnje, od 1. siječnja 2016 do 30. lipnja 2016. po stopi od 8,05% godišnje, a od 1. srpnja 2016. do 31. prosinca 2016. po stopi od 7,88% godišnje, od 1. siječnja 2017. do 30. lipnja 2017. po stopi od 7,68% godišnje, a od 1. srpnja 2017. do isplate po stopi od 7,41% godišnje.
2. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za isplatu zatezne kamate na iznos od 233.187,67 kn (dvjestotridesettritisućestoosamdesetsedam kuna i šezdesetsedam lipa) koja teče od 19. prosinca 2014. do 15. travnja 2015".
2. Protiv presude suda drugog stupnja reviziju podnosi tuženik zbog materijalnopravnih pitanja:
"1. Koje je mjerodavno pravo po kojemu se prosuđuje obveza tuženika (osiguravajućeg društva), je li to zakonska odredba koja je važila u vrijeme izdavanja police osiguranja, odnosno na dan štetnog događaja, jer tužitelj svoje pravo prema tuženiku izvodi upravo iz predmetne police autoodgovornosti (ugovora o obveznom osiguranju)?
2. Smatra li se javnom ispravom u smislu odredbe čl. 230. st. 1. ZPP-a- izračun kapitaliziranog iznosa na temelju visine priznate invalidske mirovine- dostavljen i izrađen (izdan) od strane samog tužitelja (HZMO)?"
3. Kao razlog važnosti postavljenim pitanjima navodi se presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-1889/2001 od 30. ožujka 2004., te presude Visokog trgovačkog suda RH broj Pž-6890/2012 od 31. kolovoza 2015., Pž-7800/2013 od 30. srpnja 2015. i Pž-10507/2013-7 i Trgovačkog suda u Rijeci broj P-930/2015 od 14. siječnja 2016.
4. Na reviziju nije odgovoreno.
5. Revizija je osnovana.
6. Prvostupanjski sud je utvrdio da tužitelj ima pravo zahtijevati naknadu štete u jednoj ukupnoj svoti (kapitalizirani iznos štete) sukladno odredbama čl. 160. st. 3. i 4. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine", broj 102/98, 127/00, 59/01, 147/02, 117/03, 30/04, 177/04, 92/05, 43/07, 79/07, 35/08, 40/10, 121/10, 130/10 i 139/10 - dalje: ZMO), prema odredbama zakona koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete, te je ocijenio osnovanim tužbeni zahtjev.
7. 1. U drugostupanjskoj presudi izraženo je pravno shvaćanje da neosnovano tuženik smatra da je prvostupanjski sud u konkretnom slučaju trebao primijeniti zakon koji je bio na snazi u vrijeme štetnog događaja, odnosno Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju ("Narodne novine", broj 26/83) nego da tužitelju pripada pravo na naknadu štete u visini koja se utvrđuje prema odredbama zakona koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete, a ne zakona koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štetnog događaja, kao i da je predmetna šteta tužitelju nastala sukcesivno svakom mjesečnom isplatom mirovine, pa je svaka isplata za tužitelja predstavljala novu štetu. Stoga se visina naknade te štete treba utvrđivati na temelju zakona koji je važio u vrijeme njezinog nastanka.
7. 2. Cijeneći da tuženik nije predložio, na okolnost visine tužbenog zahtjeva, provođenje financijsko-knjigovodstvenog vještačenja, a kako sud ne provodi dokaze po službenoj dužnosti, nego na prijedlog stranaka, i da sud nije mogao provesti navedeni dokaz, drugostupanjski sud smatra da je pravilno prvostupanjski sud na temelju dostavljenih izračuna jednokratne naknade za invalidsku mirovinu utvrdio visinu predmetne štete, jer je navedenu ispravu tužitelj izdao u obavljanju povjerenih mu javnih ovlasti pa se radi o javnoj ispravi u smislu odredbe čl. 230. st. 1. ZPP, koja dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvrđuje ili određuje.
8. U odnosu na prvo postavljeno pravno pitanje ističe se da prema pravnom shvaćanju ovog suda, sadržanom u brojnim odlukama kao što su primjerice Rev- 1067/12 od 5. prosinca 2017., za odluku u sporu koji pokreće HZMO protiv osiguravatelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime mirovine mjerodavan je Zakon o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine", broj 151/05 - dalje: ZOOP, - čl. 27.), koji na drugačiji način propisuje obračun iznosa mirovine, i koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete HZMO-u, odnosno u trenutku kada su izvršene isplate mirovine, a ne zakon koji je bio na snazi u vrijeme nastanka samog štetnog događaja - prometne nezgode.
9. Istovjetna pravna shvaćanja zauzeta su i u odlukama ovog suda Rev-5292/2019 od 16. lipnja 2020. i Rev-388/2018 od 25. kolovoza 2020.
10. U odnosu na drugo postavljeno pitanje nisu izneseni razlozi njegove važnosti te ono nije pitanje koje bi bilo važno za pravilnu primjenu materijalnog prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni.
11. Prema tome, pravno shvaćanje ovog revizijskog suda glede postavljenog pravnog pitanja suprotno je pravnom shvaćanju na kojem je utemeljena pobijana presuda pa je stoga revizija tuženika osnovana u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. al. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) te je sukladno odredbi čl. 394. st. 1. ZPP valjalo ukinuti obje presude sudova nižeg stupnja jer zbog pogrešnog pravnog pristupa nižestupanjskih sudova prilikom odlučivanja o visini štete nije pravilno utvrđeno činjenično stanje, jer visina štete nije obračunata temeljem odredbe čl. 27. st. 3. ZOOP, čime nije niti bilo uvjeta da se preinače presude nižih sudova.
12. O troškovima postupka u povodu revizije odlučit će se u konačnoj odluci sukladno odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.
Zagreb, 7. lipnja 2022.
Izvjestitelj
Predsjednica vijeća
Broj zapisa: eb30d-6e343
Kontrolni broj: 02d36-ebae0-aec36
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=VIKTORIJA LOVRIĆ, L=ZAGREB, O=VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:
https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
