REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 1555/2019-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja H. c. d.o.o., OIB: ..., Z., protiv tuženika C.-R. d.o.o., OIB: ..., K., kojeg zastupa predsjednik Uprave D. Š., dipl. pravnik, radi isplate, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske br. Pž-2531/15-2 od 5. prosinca 2018., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Rijeci br. P-2476/13-17 od 10. studenoga 2014., u sjednici održanoj 7. lipnja 2022.,

r i j e š i o  j e:

Prihvaća se revizija tuženika i ukidaju se presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske br. Pž-2531/15-2 od 5. prosinca 2018. i presuda Trgovačkog suda u Rijeci br. P-2476/13-17 od 10. studenoga 2014., te se predmet vraća na ponovno suđenje prvostupanjskom sudu.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvoga stupnja naloženo je tuženiku da tužitelju isplati iznos od 543.100,21 kn, sa zateznom kamatom tekućom od 21. travnja 2011. do isplate, po stopi kako je pobliže navedeno u izreci prvostupanjske presude (toč. I.). Tuženik je obvezan tužitelju naknaditi troškove postupka u iznosu od 10.100,00 kn (toč. II.).

2. Presudom suda drugoga stupnja odbijena je žalba tuženika i potvrđena je prvostupanjska presuda.

3. Protiv presude suda drugoga stupnja tuženik je pravodobno podnio reviziju iz čl. 382. st. 1. toč. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13 i 89/14 - dalje: ZPP), zbog počinjenih bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava i odluke o troškovima postupka. Predlaže se da se pobijana odluka preinači i odbije zahtjev tužitelja u cijelosti, te da se tužitelja obveže na naknadu troškova postupka.

4. Na reviziju nije odgovoreno.

5. Revizija tuženika je osnovana.

6. U konkretnom slučaju je dopuštena revizija iz čl. 382. st. 1. toč. 1. ZPP, budući da vrijednost pobijanog dijela presude prelazi iznos od 500.000,00 kn. U povodu revizije iz čl. 382. st. 1. ZPP revizijski sud, prema odredbi čl. 392.a st. 1. ZPP, ispituje pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.

7. Predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja za isplatu utuženog iznosa koji je tužitelj platio po osnovi imovinske i neimovinske štete bliskim srodnicima pok. M. P. na temelju pravomoćne sudske odluke.

8. U postupku pred nižestupanjskim sudovima je utvrđeno:

- da je 19. siječnja 2006. došlo do prometne nezgode na državnoj cesti ... na način da je sada pok. M. P. upravljala osobnim vozilom reg. oznake ..., te je uslijed nailaska na zaleđeni dio kolnika izgubila kontrolu nad vozilom, prešla na suprotnu kolničku traku i sudarila se s teretnim vozilom koje je nailazilo iz suprotnog smjera,

- da je u predmetnoj prometnoj nezgodi M. P. smrtno stradala,

- da je povodom tužbe tužitelja Ž., R. i M. P. protiv tužitelja pred Općinskim sudom u Rabu vođen parnični postupak pod brojem P-186/06, te je na temelju pravomoćne presude tužitelj isplatio oštećenicima ukupan iznos od 543.100,21 kn,

- da je tuženik bio obaviješten o navedenoj parnici sukladno čl. 211. ZPP,

- da je tužitelj s tuženikom imao sklopljen Ugovor o obavljanju poslova redovnog održavanja i zaštite državnih cesta na području Primorsko-goranske županije u spornom razdoblju,

- da je utvrđenje parničnog suda u predmetu P-186/06 da je do prometne nezgode u kojoj je smrtno stradala M. P. djelomično posljedica propusta tuženika, tj. da tuženik nije prometnicu ... održavao u stanju sigurnom za promet, odnosno da do prometne nezgode ne bi došlo da je površina kolnika na kritičnom mjestu bila posuta i time održavana mokrom, a ne zaleđenom,

- da je na temelju utvrđenja u predmetu kod Općinskog suda u Rabu pok. M. P. doprinijela nastanku prometne nezgode u omjeru od 40%, a tužitelj u omjeru od 60%,

- da je tuženik bio dužan održavati državne ceste sukladno Operativnom programu radova održavanja državnih cesta u zimskom razdoblju 2005/2006,

- da na otoku R. u kritično vrijeme nije bila organizirana zimska služba tuženika.

9. Nižestupanjski sudovi utvrđuju da je odredbom čl. 2. st. 1. Ugovora tuženik preuzeo poslove redovnog održavanja i zaštite državnih cesta na području Primorsko-goranske županije prema popisu državnih cesta koje čine sastavni dio tog ugovora, a u popisu se nalazi i državna cesta ... na kojoj se dogodila predmetna prometna nezgoda. Odredbom čl. 14. st. 1. Ugovora određeno je da se izvoditelj obvezuje poslove redovnog održavanja državnih cesta obavljati sukladno odobrenom mjesečnom operativnom programu i posebnom nalogu naručitelja.

10. Nižestupanjski sudovi odgovornost tuženika za regres isplaćene štete temelje na odredbi čl. 15. st. 1. Ugovora prema kojoj se tuženik kao izvoditelj obvezao obaviti i poslove na otklanjanju posljedica izvanrednih događaja koje ugrožavaju sigurnost prometa ili bi mogli prouzročiti veće oštećenje ceste, odmah po saznanju i bez posebnog naloga naručitelja. Osim toga, prema odredbi čl. 16 st. 1. i 2. Ugovora tuženik je bio dužan uspostaviti organizaciju koja jamči obavljanje svih poslova koja osigurava sigurno i nesmetano odvijanje prometa i zaštitu cesta koje su predmet sklopljenog ugovora. Ako tuženik ne bi uspostavio djelotvornu organizaciju, tada isti snosi odgovornost za štetu prouzročenu trećim osobama i tužitelju kao naručitelju.

11. Prvostupanjski sud smatra da donošenje Operativnih programa ne isključuje dužnost postupanja tuženika i kod izvanrednih događaja, a koji su prijetnja sigurnom odvijanju prometa. Drugostupanjski sud pak smatra da iz troškovnika radova redovnog održavanja i zaštite državnih cesta za razdoblje od 1. travnja 2005. do 31. ožujka 2009., za 2006. godinu bio je predviđen trošak pripremnih radova prije nastupanja zimskih uvjeta i radova nakon zimskog razdoblja, trošak organizacije i pripravnosti zimske službe, trošak posipala i trošak ostalih radova. Osim toga, drugostupanjski sud utvrđuje da iz Operativnog programa održavanja državnih cesta u zimskom razdoblju 2005/2006. proizlazi da je za otok R. predviđeno povremeno mjesto pripravnosti u zimskom razdoblju.

12. Osnovano revident u reviziji ukazuje da je drugostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, budući su razlozi pobijane presude, ali i presude suda prvoga stupnja kontradiktorni.

13. Naime, u konkretnom slučaju tuženik bi odgovarao za regres isplaćene štete u slučaju ako je isti povrijedio odredbe sklopljenog Ugovora. Prema odredbi čl. 14. st. 1. Ugovora sklopljenog između parničnih stranaka tuženik je prilikom redovnog održavanja cesta bio dužan postupati prema Operativnom programu.

Iz utvrđenja nižestupanjskih sudova proizlazi da prema Operativnom programu za zimsko razdoblje 2005/2006 tuženik nije bilo omogućeno organiziranje zimske službe na otoku R. Stoga se postavlja pitanje na koji je to način tuženik povrijedio ugovorne odredbe, ako mu Operativnim programom nije bilo omogućeno organiziranje rada zimske službe na otoku R., niti je na tom području imao osigurana sredstva za posipavanje cesta uslijed zaleđivanja.

14. S druge strane prema odredbi čl. 15. Ugovora tuženik je obvezan obaviti i poslove na otklanjanju posljedica izvanrednih događaja koji ugrožavaju sigurnost prometa ili bi mogli prouzročiti veća oštećenja ceste, odmah po saznanju i bez posebnog naloga naručitelju.

15. Pri tome osnovano tuženik ukazuje na tvrdnje tužitelja u parničnom predmetu radi naknade štete srodnika poginule M. P. da na području otoka R. nije bilo potrebe za preventivno posipavanje kolnika, zbog relativno visokih temperatura. Ako je sam tužitelj tvrdio da tuženik nije bio dužan vršiti preventivno posipavanje kolnika, postavlja se pitanje na koji je način onda tuženik povrijedio ugovorne odredbe da bi odgovarao tužitelju za regres isplaćene štete.

16. Obzirom na gore navedene razloge zasada se ne može prihvatiti pravilnim zaključak nižestupanjskih sudova o osnovanosti zahtjeva tužitelja, pa je zbog počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP valjalo ukinuti obje nižestupanjske odluke i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

17. U nastavku postupka nižestupanjski sudovi će otkloniti počinjenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka, te ponovno odlučiti o zahtjevu tužitelja.

18. U tom smislu nižestupanjski sudovi su dužni utvrditi je li tuženik prema sklopljenom Ugovoru s tužiteljem trebao na otoku R. imati organiziranu zimsku službu, je li na otoku R. O. programom bilo osigurano postojanje tehničke sredstava za vršenje posipavanja prometnica, kao i je li na otoku R. bilo osigurano posipala kojima bi se uklonila opasnost zaleđenog kolnika. Posebno će se razmotriti tvrdnje tužitelja u ranijem parničnom predmetu radi naknade štete da zbog temperature nije bilo potrebe za posipavanjem kolnika u kritičnom vrijeme. U tom dijelu nižestupanjski sudovi su dužni jasno ukazati koje je to ugovorne obveze tuženik propustio izvršiti, pa da bi tuženik tužitelju odgovarao za naknadu štete.

19. Novom odlukom o glavnoj stvari odlučiti će se o cjelokupnim troškovima postupka.

Zagreb, 7. lipnja 2022.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Jadranko Jug, v.r.