REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 692/2019-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Š. M. vl. OPG Š. M., OIB:..., kojeg zastupa punomoćnik I. B., odvjetnik u Z., protiv tuženika Hrvatske vode, pravna osoba za upravljanje vodama, Z., OIB:..., radi naknade štete, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske br. Pž- 8682/2015-2 od 13. studenoga 2018., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zadru br. P-143/14-30 od 20. studenoga 2015., u sjednici održanoj 7. lipnja 2022.,

p r e s u d i o  j e:

Odbija se revizija tužitelja kao neosnovana.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvoga stupnja odbijen je tužbeni zahtjev kojim je traženo da se naloži tuženiku da tužitelju na ime naknade štete isplati iznos od 352.000,00 kuna, sa zateznom kamatom, izgraditi (popraviti) zemljane nasipe uz vodotok „K.“ istočno i zapadno od „F.“ mosta i to na lokacijama naznačenim u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka građevinske struke M. Č., dipl. ing. građ. od dana 23. prosinca 2013., kao i naknaditi tužitelju parnični trošak (toč. 1.). Ujedno je naloženo tužitelju naknaditi tuženiku trošak postupka u iznosu od 400,00 kuna (toč. 2.).

2. Presudom suda drugog stupnja odbijena je žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđena je presuda suda prvog stupnja.

3. Protiv presude suda drugog stupnja tužitelj je pravodobno podnio reviziju prema čl. 382. st. 1. toč. 3 Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13 i 89/14 - dalje: ZPP), zbog bitne povrede parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže prihvatiti reviziju, pobijanu odluku preinačiti, podredno istu ukinuti i predmet vratiti na ponovni postupak.

4. U odgovoru na reviziju tuženik predlaže reviziju tužitelja odbaciti kao nedopuštenu, podredno odbiti kao neosnovanu.

5. Revizija tužitelja nije osnovana.

6. Prema odredbi čl. 392.a st. 1. ZPP u povodu revizije iz čl. 382. st. 1. ZPP revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja na isplatu iznosa od 352.000,00 kuna sa zateznim kamatama na ime naknade štete za koju tužitelj tvrdi da mu je nastala zbog tuženikove neadekvatne brige i neodržavanja vodnog dobra, kanala i nasipa i to na nasadima 88.000 kg mrkve zbog izlijevanja vodotoka K., 8. listopada 2013., te zahtjev za izgradnju (popravak) zemljanih nasipa uz vodotok K., istočno i zapadno od F. mosta.

8. Sud prvog stupnja je na temelju provedenog postupka utvrdio da je do plavljenja tužiteljevog polja došlo zbog obilnih količina kiše, a ne zbog izlijevanja vodotoka K. Naime, sud prvog stupnja je ocijenio da tužitelj tijekom postupka nije uspio dokazati da mu je tuženik odgovoran za nastalu štetu na usjevu mrkve, te da mu je do štete došlo zbog propuštanja istog da poduzme dužne radnje, jer tužitelj nije dokazao da su se kumulativno ispunile pretpostavke iz čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05 i 41/08 - dalje: ZOO). Radi toga je odbio tužbeni zahtjev na ime naknade štete.

Nadalje sud prvog stupnja odbio je i dio tužbenog zahtjeva kojim je tužitelj tražio da se tuženiku naloži izgradnja tj. popravak zemljanog nasipa uz vodotok „K.“ na lokacijama naznačenim u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka dipl. ing. građ. M. Č., obzirom među strankama nije sporno da je tuženik nakon utužene prigode vršio određene radove na predmetnom nasipu, te da od tada tužitelju više nije došlo do plavljenja polja.

9. Odlučujući povodom žalbe tužitelja drugostupanjski sud je potvrdio prvostupanjsku presudu pozivom na odredbu čl. 373.a ZPP. Naime, drugostupanjski je sud prema stanju spisa našao da je sud prvog stupnja na temelju provedenog dokaznog postupka i pravilno utvrđenog činjeničnog stanja pravilno odbio tužbeni zahtjev u cijelosti, no da nije dao jasne razloge zašto nije uzeo u obzir dokaze koje je tužitelj priložio uz tužbu, konkretno nalaze i mišljenje vještaka poljoprivredne i građevinske struke. Sud drugog stupnja ocjenjuje da je nalaz i mišljenje vještaka poljoprivredne struke usmjeren na utvrđivanje visine štete, dok je nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke usmjeren na utvrđivanje oštećenja zemljanih nasipa i potrebi njihova saniranja, pri čemu u odnosu na uzrok plavljenja vještak navodi da je razlog nepostojanje zemljanog nasipa, ali za navedeni zaključak ne daje nikakve razloge. Naime, sud drugog stupnja zaključuje da nesporne činjenice da jednim dijelom vodotoka K. ne postoji nasip, same po sebi, nisu dovoljne za zaključak da je do plavljenja došlo izlijevanjem vodotoka K.

10. Odluku drugostupanjskog suda ocjenjuje pravilnom i ovaj sud.

11. Pozivajući se na bitnu povredu odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP i na relativno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u svezi čl. 221.a i čl. 373.a ZPP-a, tužitelj u reviziji navodi da drugostupanjski sud nije ovlašten potvrditi prvostupanjsku presudu na temelju čl. 373.a ZPP, a pritom se pozivati na pravila o teretu dokazivanja. Tužitelj smatra da pobijana odluka ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, jer je obrazloženje nejasno i proturječno samo sebi.

12. Prema odredbi čl. 373.a ZPP drugostupanjski sud će presudom odbiti žalbu i potvrditi prvostupanjsku presudu, odnosno presudom će preinačiti prvostupanjsku presudu ako prema stanju spisa nađe: 1) da bitne činjenice među strankama nisu sporne ili 2) da ih je moguće utvrditi na temelju isprava i izvedenih dokaza koji se nalaze u spisu, neovisno o tome je li prvostupanjski sud prigodom donošenja svoje odluke uzeo u obzir i te isprave, odnosno izvedene dokaze.

13. Iz teksta, ali i svrhe odredbe čl. 373.a ZPP, proizlazi da drugostupanjski sud odluku donosi prema stanju spisa, tj. nakon što je na temelju isprava i izvedenih dokaza koji se nalaze u spisu uzeo u obzir činjenice i dokaze koje prvostupanjski sud nije uzeo u obzir, odnosno koje je drukčije vrednovao ili o njihovom postojanju formirao drukčiji zaključak.

14. Odredbom čl. 221.a ZPP određeno je da ako sud na temelju izvedenih dokaza (čl. 8. ZPP) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

15. Na temelju izvedenih dokaza i njihovom ocjenom nižestupanjski sudovi su utvrdili činjenice odlučne za ovaj spor, te o njihovom postojanju odnosno nepostojanju nije bilo razloga zaključivati primjenom pravila o teretu dokazivanja, pa kako drugostupanjski sud nije postupio na takav način i nije primijenio odredbu čl.221.a ZPP nije učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi sa čl. 373.a i čl.221.a ZPP.

16. Drugostupanjski sud ima ovlaštenje iz odredbe čl. 373.a ZPP potvrditi ili preinačiti prvostupanjsku presudu, unatoč tome što je našao ostvarenom bitnu povredu odredaba parničnog postupka, ako ocijeni da bitne činjenice među strankama nisu sporne i/ili ih je moguće utvrditi na temelju isprava i izvedenih dokaza koji se nalaze u spisu. U tom slučaju na njega prelazi ovlaštenje prvostupanjskog suda na izbor dokaza (čl. 220. st. 2. ZPP), kao i obveza da odluči koje će činjenice uzeti kao dokazane na osnovu savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, (čl. 8. ZPP).

17. S obzirom na navedeno navodi revizije tužitelja (kojima se prigovara načinu na koji su nižestupanjski sudovi ocijenili provedene dokaze i utvrdili odlučne činjenice) su prigovori pravilnosti utvrđenog činjeničnog stanja. Takvi prigovori su bez utjecaja na pravilnost drugostupanjske odluke, jer ih u revizijskom stupnju postupka Vrhovni sud Republike Hrvatske ne može ispitivati (čl. 385. ZPP).

18. Suprotno navodima revizije tužitelja sud drugoga stupnja nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, budući da pobijana presuda nema nedostataka uslijed kojih se ne bi mogla ispitati, razlozi pobijane presude su jasni i razumljivi, te ne postoji proturječnost između izreke i obrazloženja pobijane presude, odnosno isprava koje se nalaze u spisu.

19. Tijekom postupka pred nižestupanjskim sudovima nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u svezi s čl. 338. st. 4. ZPP, obzirom nižestupanjske presude sadrže pravilno sačinjena obrazloženja s jasnim i konkretnim razlozima o odlučnim činjenicama.

20. Revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava može se temeljiti samo na činjenicama utvrđenim u postupku pred nižestupanjskim sudovima, a ne na nekom drugom činjeničnom stanju – kako to čini revident u ovom predmetu.

21. Zbog toga, a kako revident pogrešnu primjenu materijalnog prava, prema navodima u reviziji, vidi samo kao posljedicu pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, nije ostvaren revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava.

22. Naime, za nastanak obveznopravnog odnosa po osnovi odgovornosti za štetu u smislu odredbe čl. 1045. st. 1. i 2. ZOO potrebno je kumulativno ispunjenje svih pretpostavki odgovornosti za štetu (odgovornost za štetu nastaje pod pretpostavkom da je osoba odgovorna za štetu počinila protupravnu štetnu radnju zbog koje je nastala šteta osobi koja traži popravak štete i ako postoji uzročna veza između te štetne radnje i štete kao posljedice).

23. Obzirom su nižestupanjski sudovi ocijenili da nije utvrđeno postojanje štetne radnje tuženika, uz pravilnu primjenu materijalnog prava, odbijen je tužbeni zahtjev. 24. Slijedom izloženog, kako ne postoje razlozi zbog kojih je revizija izjavljena, valjalo je temeljem odredbe čl. 393. ZPP odbiti reviziju kao neosnovanu, čime je odlučeno kao u izreci.

Zagreb, 7. lipnja 2022.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Jadranko Jug, v.r.