REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 2418/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja i Damira Kontreca člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja „N.“ d.o.o. iz V., OIB ..., zastupanog po punomoćniku I. K., odvjetniku u V., protiv tužene Općina P. iz O., OIB ..., zastupane po punomoćniku V. S., odvjtniku u S., radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-100/2021-2 od 6. srpnja 2021., ispravljena rješenjem istog suda poslovni broj Gž-100/2021-6 od 17. prosinca 2021., kojom je dijelom potvrđena, a dijelom preinačena presuda Općinskog suda u Šibeniku, Stalna služba u Kninu poslovni broj P-1088/2016 od 19. studenoga 2020., ispravljena rješenjem istog suda poslovni broj P-1088/2016 od 24. studenoga 2021., u sjednici održanoj 7. lipnja 2022.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije odbacuje se.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-100/2021-2 od 6. srpnja 2021., ispravljena rješenjem istog suda poslovni broj Gž-100/2021-6 od 17. prosinca 2021., kojom je dijelom potvrđena, a dijelom preinačena presuda Općinskog suda u Šibeniku, Stalna služba u Kninu poslovni broj P-1088/2016 od 19. studenoga 2020., ispravljena rješenjem istog suda poslovni broj P-1088/2016 od 24. studenoga 2021., naznačivši slijedeća pravna pitanja za koje smatra da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu:
1. Čini li sud povredu odredbi Zakona o parničnom postupku ako svoju odluku ne obrazloži, nadalje, ako svoju odluku u pogledu visine utuženog potraživanja utemelji isključivo na obračunu izvršenom od strane neovlaštene osobe, a tuženik se usprotivio tužbi, nadalje, smatra li se da se tuženik koji se usprotivio tužbi da tzn. da se usprotivio pored osnova i visini utuženog potraživanja tužitelja?
2. Je li se građevinski radovi situirani od strane ovdje tužitelja kao izvođača radova, a koji nisu ovjereni niti od nadzornog inženjera niti od strane tuženika kao investitora, mogu kao takovi smatrati osnovanim po vrsti, količini i cijeni?
3. Jesu li ništetno ugovaranje radova za koje je obvezna procedura javne nabave?
4. Je li nadzorni organ ovlašten po Zakonu ugovarati vantroškovničke radove bez suglasnosti investitora?
2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385., 385.a i 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio slijedeće.
2.1. U prijedlogu tužene za dopuštenje revizije naznačeno pravno pitanje pod rednim brojem 1 nije određeno naznačeno pravno pitanje na koje bi bilo moguće dati jednoznačan odgovor primjenjiv i u drugim sličnim slučajevima. Naime, kroz to pravno pitanje tužena zapravo želi da revizijski sud ispita da li su nižestupanjski sudovi u konkretnom slučaju počinili određene bitne povrede odredaba parničnog postupka te da li su pogrešno ili nepotpuno utvrdili činjenično stanje.
2.2. Glede pravnih pitanja naznačenih u prijedlogu tužene za dopuštenje revizije pod rednim brojem 2, rednim brojem 3 i rednim brojem 4 ocijenjeno je da ne postoje razlozi važnosti u odnosu na ta pravna pitanja za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Naime, tužena se u odnosu na ta pravna pitanja kao razlog važnosti za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu poziva tek na vlastitu ocjenu da o tim pravnim pitanjima revizijski sud nije odlučivao odnosno nije zauzimao pravno shvaćanje. No, okolnost da o određenom pravnom pitanju revizijski sud ne bi zauzeo shvaćanje, sama po sebi, to pravno pitanje ne čini važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
3. Slijedom toga, kako u ovoj pravnoj stvari u odnosu na sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije, nisu kumulativno ispunjene pretpostavke iz čl. 387. st. 3. ZPP, odnosno kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 1. ZPP i dopuštenje revizije, to je na temelju odredbe čl. 392. st. 1. i st. 6. u vezi s odredbom čl. 387. st. 5. ZPP, riješeno kao u izreci.
Zagreb, 7. lipnja 2022.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug, v.r.
