Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 80 Gž-3096/2021-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Vesne Skerlev, kao predsjednika vijeća, suca izvjestitelja Gabriele Topić Kordej i Sandra Artuković Kunšt univ.spec.iur, kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Grada Pule-Pola, Forum 1, OIB…, protiv 1. tuženika C. S. iz I., T., OIB… i 2. tuženika T. S. iz I., T., OIB…, oboje zastupani po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda S. R. i R. K., odvjetnicima iz P., radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja, izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Puli-Pola, poslovni broj P-75/21-58 od 2. lipnja 2021., u sjednici vijeća održanoj 7. lipnja 2022.,

p r e s u d i o  j e

I. Preinačuje se presuda Općinskog suda u Puli-Pola, poslovni P-75/21-58 od 2. lipnja 2021. pod točkama I., III. i IV. izreke te se sudi:

1. Utvrđuje se da je tužitelj Grad Pula-Pola, vlasnik 4/80 suvlasničkog dijela k.č. br. 12541/1 k.o. P., upisanog u korist 1. tuženika C. S. u 2/80 dijela i 2. tuženika T. S. u 2/80 dijela upisana u zk. ul. 20763 k.o. P., što su tuženici dužni trpjeti, te će po pravomoćnosti ove presude zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda u Puli-Pola izvršiti brisanje prava suvlasništva u korist 1. i 2. tuženika svakog u 2/80 dijela, uz istovremeni upis prava vlasništva na k.č. br. 12541/1 k.o. P. u 4/80 dijela u korist tužitelja Grada Pula-Pola, Pula, Forum 1, OIB….

2. Utvrđuje se da je tužitelj Grad Pula-Pola vlasnik 2/40 suvlasničkog dijela k.č. br. 5246/1 i kč.br. 5246/5, obje k.o. P., upisanog u korist 1. tuženika S. C. u 1/40 dijela i 2. tuženika S. T. u 1/40 dijela, što su tuženici dužni trpjeti, te će po pravomoćnosti ove presude zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda u Puli-Pola izvršiti brisanje upisa prava suvlasništva u korist 1. i 2. tuženika svakog u 2/80 dijela, uz istovremeni upis prava vlasništva na k.č. br. 5246/1 i k.č. br. 5246/5, obje k.o. P. u 2/40 dijela u korist tužitelja Grada Pula-Pola, Pula, Forum 1, OIB:….

3. Odbija se zahtjev 1. i 2. tuženika za naknadu troškova parničnog postupka u visini 8.937,50 kn.

4. Nalaže se 1. i 2. tuženiku da tužitelju nadoknade trošak parničnog postupka u visini 400,00 kn, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se 1. i 2. tuženiku da tužitelju nadoknade trošak žalbenog postupka u visini 800,00 kn, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja u točki I. izreke je odbijen tužbeni zahtjev radi utvrđenja da je tužitelj vlasnik nekretnina pobliže opisanih u toj točki izreke te je odbijen zahtjev tužitelja radi brisanja upisa u zemljišnoj knjizi.

Pod točkom II. izreke je odbijen eventualno kumulirani tužbeni zahtjev radi utvrđenja ništetnosti upisa prava suvlasništva 1. i 2. tuženika te brisanje tog upisa na nekretninama pobliže opisanim u toj točki izreke.

Pod točkom III. izreke je 1. i 2. tuženicima dosuđen parnični trošak. Pod točkom IV. izreke je odbijen zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška.

2. Protiv navedene presude pravovremeno se žali tužitelj zbog svih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) te predlaže pobijanu presudu preinačiti, podredno ukinuti i vratiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Traži trošak žalbenog postupka za sudsku pristojbu u visini 1.000,00 kn.

3. Žalba je osnovana.

4. Predmet postupka je po tužbenom zahtjevu utvrđenje prava vlasništva tužitelja na nekretninama koje su u zemljišnoj knjizi upisane kao suvlasništvo tuženika te po eventualno kumuliranom zahtjevu utvrđenje ništetnosti upisa prava vlasništva na tim nekretninama i brisanje tog upisa.

5. Prvostupanjski sud je utvrdio:

- da su sve nekretnine koje su predmet postupka bile vlasništvo prednice tuženika A. M. koja je optirala za talijansko državljanstvo i da su u zemljišnoj knjizi upisane kao vlasništvo tuženika temeljem rješenja o nasljeđivanju iz 2013. i 2016. godine,

- da su te nekretnine prešle u društveno vlasništvo po samom zakonu 18. prosinca 1954., a sve sukladno odredbama Ugovora o miru s Italijom od 15. rujna 1947., Sporazuma između Federativne narodne Republike Jugoslavije i Talijanske Republike o definitivnom reguliranju svih uzajamnih obaveza ekonomskog i financijskog karaktera koje proistječu iz ugovora o miru i sukcesivnih sporazuma od 18. prosinca 1954. i Sporazuma između SFRJ i Talijanske republike o primjeni sporazuma od 18. prosinca 1954. od 3. srpnja 1965.,

- da se nekretnine koja su predmet ovog postupka ne nalaze na listi ”A” Sporazuma s Italijom od 3. srpnja 1965.,

- da se k.č. br. 5246/1 pašnjak, k.o. P., na dan 16. listopada 1990. i na dan 23. srpnja 1991. nalazila unutar granica građevinskog područja Grada Pule, dijelom unutar zone turizma, a dijelom unutar koridora prometnice, dok se k.č. br. 5333 k.o. P. nalazila unutar granica građevinskog područja Grada Pule, unutar zone crnogorice, dakle da se radi o nekretninama koje su neizgrađeno građevinsko zemljište.

6. Slijedom navedenih utvrđenja prvostupanjski sud utvrđuje da predmet spora je optantska imovina, i da je na njima upisano društveno vlasništvo, ali odbija tužbeni zahtjev navodeći da ne postoji zakonska odredba, po kojoj bi cjelokupna optantska imovina prešla u društveno vlasništvo sa pravom korištenja općina ex lege, već pretvorbom na temelju odgovarajućih zakonskih odredbi, ovisno o namjeni i prostornom položaju nekretnina. Prvostupanjski sud smatra da u konkretnom slučaju, treba primijeniti odredbu čl. 362. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 - dalje: ZV) kojom je propisano da se smatra da su vlasništvo Republike Hrvatske sve stvari iz društvenoga vlasništva na području Republike Hrvatske glede kojih nije utvrđeno u čijem su vlasništvu niti djeluje predmnjeva vlasništva iz stavka 1. i 2. ovoga članka (u situaciji kada je u zemljišnoj knjizi upisan nositelj prava korištenja, upravljanja ili raspolaganja nekretninom, što u ovom predmetu nije slučaj), a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati. Također navodi da pretvorba nekretnina u društvenom vlasništvu, ovisi o statusu tih nekretnina na dan stupanja na snagu ZV-a, odnosno dan stupanja na snagu Zakona o javnim cestama (Narodne novine, broj 84/11 i dr.) kao i na dan stupanja na snagu Zakona o šumama (Narodne novine, broj 41/91) i Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi i upravi (Narodne novine, broj 90/92). Prvostupanjski sud smatra da je u ovome postupku teret dokaza bi na tužitelju da nekretnine nisu vlasništvo Republike Hrvatske, odnosno da su ispunjene zakonske pretpostavke za stjecanjem prava vlasništva tužitelja, a obzirom na stanje u zemljišnim knjigama, u postupku tužitelj nije predložio provođenje dokaza uviđajem na licu mjesta, mjerničkim vještačenjem i sl. kako bi s obzirom na status spornih nekretnina iz uvjerenja o namjeni nadležnog tijela, kulture upisane u zemljišnim knjigama, dokazao što sporne nekretnine u naravi predstavljaju, odnosno da se ne radi o nekretninama na kojima postoji vlasništvo Republike Hrvatske (uzimajući u obzir odredbe ZV-a, Zakona o šumama, Zakona o cestama i Zakona o poljoprivrednom zemljištu), prvostupanjski sud, dakle temeljem pravila o teretu dokazivanja, odbija tužbeni zahtjev za utvrđenje vlasništva. Zahtjev za brisanje upisa temeljem iz odredbe čl. 129. Zakona o zemljišnim knjigama odbija iz razloga jer da tužitelj nije nositelj knjižnog prava pa nema aktivnu legitimaciju za podnošenje takve tužbe.

7. Pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da je imovina koju su tuženici stekli nasljeđivanjem optantska imovina njihove prednice A. M. jer je ona bila optant i jer se nekretnine koja su predmet ovog postupka nisu nalazile na listi "A” te da ta imovina nije mogla biti predmetom nasljeđivanja, jer je ex lege prešla u društveno vlasništvo. Pri tome valja nadodati da je društveno vlasništvo upisano na nekretninama u zemljišnoj knjizi temeljem rješenja Općine Pula od 28. studenog 1954., a što je vidljivo iz povijesnog izvatka (list 11 do 14 spisa).

8. Tužitelj kako tijekom prvostupanjskog postupka tako i sada u žalbi tvrdi da su predmetne nekretnine neizgrađeno građevinsko zemljište postale društveno vlasništvo s pravom korištenja Općine Pula odnosno da su postale vlasništvo Grada Pule-Pola ex lege i to temeljem odredbe čl. 3. i 7. Zakona o građevinskom zemljištu (Narodne novine, broj: 54/80, 42/86, 41/88, 16/90, 53/90, 44/92 i 91/96 - dalje: ZGZ) te Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi (Narodne novine, broj: 90/92, 94/93, 117/93, 5/97, 17/99, 128/99, 51/20 i 33/21 - dalje: ZLSU). Tužitelj u žalbi također tvrdi da je u podnesku 19. travnja 2021. uskladio tužbeni zahtjev sa novonastalim zemljišnoknjižnim stanjem budući je nakon provedenog postupka obnove nekretnina k.č.br. 5333 k.o. P. prenesena dijelom u k.č.br. 12554 k.o. P., djelom u k.č.br. 12541/1 k.o. P. i dijelom u k.č.br. 12542/2 k.o. P., a da je unatoč toga prvostupanjski sud odlučivao u odnosu na raniju k.č.br. 5333 k.o. P..

9. Za razjašnjenje spornog pravnog pitanja odlučno je bilo utvrditi status predmetnih nekretnina na dan stupanja na snagu ZV-a odnosno na dan stupanja na snagu Zakona o javnim cestama (Narodne novine, broj: 84/11, 22/13 i 54/13 – dalje: ZJC), a kako se to navodi i u rješenju Vrhovnog suda Republike Hrvatske posl. br. Rev- 2545/10-2 od 8. ožujka 2016., odnosno i na dan stupanja na snagu Zakona o šumama (Narodne novine, broj 41/90) i Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi (Narodne novine, broj 90/92).

10. Kako je u ovom postupku utvrđeno da su obje predmetne nekretnine koje predstavljaju optantsku imovinu na dan stupanja na snagu navedenih Zakona bile u statusu neizgrađenog građevinskog zemljišta odnosno da su se nalazile unutar granica građevinskog područja Grada Pule i da je u zemljišnoj knjizi na tim nekretninama po rješenju Općine Pula bilo upisano društveno vlasništvo to je prema ocjeni ovog drugostupanjskog suda nekretnina koja je predmet ovog postupka prešla u vlasništvo tužitelja ex lege i to prema odredbi čl. 3 i 7. Zakona o građevinskom zemljištu i čl. 67. Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi.

11. Naime, prema odredbi čl. 3. i 7. Zakona o građevinskom zemljištu građevinskim zemljištem smatra se zemljište koje se nalazi u gradovima i naseljima gradskog karaktera, a građevinskim zemljištem u društvenom vlasništvu upravlja općina na čijem se području nalazi to zemljište. Prema odredbi čl. 67. st. 1. Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi sve pokretne i nepokretne stvari koje pripadaju jedinici lokalne samouprave, kao i prava koja im pripadaju, čine imovinu jedinice lokalne samouprave.

12. Zato neovisno od toga što u zemljišnoj knjizi nije bilo upisano društveno vlasništvo s pravom korištenja Općine Pula, kao prednika tužitelja, a radi se o nekretninama koje su neizgrađeno građevinsko zemljište i kojima je u vrijeme stupanja na snagu naprijed navedenih relevantnih zakona upravljala Općina Pula, to je pogrešan zaključak prvostupanjskog suda o predmetu spora.

13. Posljedično navedenom, a kako je utvrđeno da je temeljem upisa društvenog vlasništva Općina Pula, kao pravni prednik tužitelja, bila nositelj knjižnog prava prije nevaljanog upisa tuženika to je tužitelj aktivno legitimiran tražiti brisanje upisa temeljem odredbe čl. 129. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13, i 108/17 dalje: ZZK) pa je i o tom dijelu zahtjeva pogrešan zaključak prvostupanjskog suda.

14. Na kraju valja reći da je osnovan žalbeni navod da je tužitelj prije zaključenja glavne rasprave izmijenio tužbeni zahtjev u odnosu na k.č. br. 5333 k.o. P. u skladu sa promjenom do koje je došlo u postupku obnove u zemljišnoj knjizi, a da je pobijana prvostupanjska odluka donesena u skladu sa ranije postavljenim zahtjevom u odnosu na tu česticu. No, budući je ovaj drugostupanjski sud preinačio prvostupanjsku odluku to je u drugostupanjskoj odluci kojom je prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja naveden broj katastarske čestice sukladno zahtjevu tužitelja na ročištu dana 19. travnja 2021., a na kojem je njegov zahtjev usklađen.

15. Budući je tužitelj, posljedično sveg navedenog, uspio u sporu u cijelosti to mu je temeljem odredbe čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. ZPP dosuđen parnični trošak sudske pristojbe na presudu 400,00 kn, dok mu zatraženi trošak za sudsku pristojbu na tužbu nije dosuđen jer iz sadržaja spisa nije razvidno da bi taj trošak imao.

16. Slijedom navedenog je valjalo preinačiti prvostupanjsku presudu osnovom odredbe čl. 373. t. 3. ZPP i odlučiti kao pod točkom I. izreke, a pod točkom II. izreke (obzirom je tužitelj uspio sa žalbom), dosuditi tužitelju temeljem odredbe čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. ZPP naknadu za sudsku pristojbu na žalbu u visini 800,00 kn.

U Zagrebu 7. lipnja 2022.

Predsjednik vijeća:

Vesna Skerlev, v.r.