REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U ZAGREBU

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj:8 Kž-391/2022-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Sonje Brešković Balent, kao predsjednice vijeća te Gordane Mihele Grahovac i Mirjane Rigljan kao članica vijeća, uz sudjelovanje Vere Šinogl kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog J. M. B. zbog kaznenog djela protiv života i tijela – tjelesnom ozljedom iz članka 117. stavak 2. Kaznenog zakona (NN 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17. i 118/18. i 126/19. – dalje u tekstu: KZ/11.) odlučujući povodom žalbe Općinskog kaznenog državnog odvjetnika u Zagrebu podnesene protiv presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj K- 14/2021. od 7. veljače 2022., u sjednici vijeća održanoj 7. lipnja 2022.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba državnog odvjetnika kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinski kazneni sud u Zagrebu na temelju odredbe članka 452. točka 2. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. - dalje u tekstu: ZKP/08.) odbio je optužbu protiv optuženog J. M. B. da bi počinio kazneno djelo tjelesne ozljede iz članka 117. stavak 1. i 2. KZ/11., kažnjivo po članku 117. stavak 2. KZ/11.

2. Ujedno je na temelju članka 149. stavak 1. ZKP/08 odlučeno da troškovi kaznenog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

3. Protiv presude žalbu je podnio državni odvjetnik zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja iz članka 467. točka 3. u vezi sa člankom 470. stavkom 2. ZKP/08.

4. Na temelju članka 474. stavak 1. ZKP/08., spis je, prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

5. Žalba državnog odvjetnika nije osnovana.

6. Pobijajući presudu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja državni odvjetnik u bitnome navodi da se, u konkretnom slučaju, radi o kaznenom djelu tjelesne ozljede počinjeno na štetu bliske osobe, odnosno o kaznenom djelu iz članka 117. stavak 1. i 2. KZ/11. koje se progoni po službenoj dužnosti, tvrdeći da je oštećena S. H. izvanbračna supruga optuženika. To stoga što se oštećena S. H. očitovala da je izvanbračna supruga optuženika, u iskazu na raspravi 7. veljače 2022. je navela da su u razdoblju od 22. travnja 2019. do 5. rujna 2020. živjeli zajedno od socijalne skrbi, a i sam optuženik u obrani, kada spominje oštećenu S. H., navodi da mu je oštećena S. H. izvanbračna supruga s kojom zajedno živi. Prema tvrdnji državnog odvjetnika, istaknuto razdoblje zajedničkog života optuženika i oštećenice te njihovi iskazi ukazuju da su bili u izvanbračnoj zajednici, kako je to definirano u članku 87. stavak 10. KZ/11., odnosno da je oštećena S. H. imala tempore criminis svojstvo bliske osobe definirano člankom 87. stavak 9. KZ/11. pa je stoga za kazneni progon zbog počinjenja kaznenog djela tjelesne ozljede iz članka 117. stavak 2. KZ/11. ovlašten državni odvjetnik.

7. Protivno istaknutim žalbenim navodima državnog odvjetnika, ispravno je prvostupanjski sud zaključio da oštećena S. H. nije izvanbračna supruga optuženog J. M. B., stoga nema niti svojstvo bliske osobe u smislu odredbe članka 87. stavak 9. KZ/11. pa za kazneno djelo tjelesne ozljede počinjeno na njezinu štetu nije ovlašteni tužitelj državni odvjetnik, već se radi o kaznenom djelu iz članka 117. stavak 1. KZ/11. koje kazneno djelo se u skladu s odredbom članka 117. stavak 3. progoni po privatnoj tužbi.

8. Naime, optuženi J. M. B. i oštećena S. H. nemaju zajedničko dijete, što je jedan od uvjeta za egzistenciju izvanbračne zajednice. Drugi uvjet je da se radi o zajednici trajnijeg karaktera. Prvostupanjski sud je, pozivajući se na odredbu članka 11. stavak 1. Obiteljskog zakona (NN 103715., 98/19.) koji definira izvanbračnu zajednicu kao životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili je nastavljena sklapanjem braka te imajući u vidu da je optuženi J. M. B. optužen za počinjenje kaznenog djela prijetnje počinjenog 1. svibnja 2018. prema bivšoj ljubavnoj partnerici zaključio da u vrijeme počinjenja inkriminiranog djela 5. rujna 2020. oštećena S. H. i optuženi J. M.

B. nisu živjeli u izvanbračnoj zajednici.

9. U prilog ovakvom zaključku suda je i iskaz oštećene S. H. koja je na raspravi 7. veljače 2022. iskazala da je povremeno živjela od travnja 2019. do inkriminiranog događaja u rujnu 2020. s optuženikom, s time da je povremeno odlazila svojim roditeljima. Dakle, niti sama oštećena u svom iskazu ne potvrđuje egzistenciju izvanbračne zajednice s optuženikom.

10. Tvrdnja žalitelja da iz iskaza oštećene S. H. proizlazi da je s optuženikom živjela u zajedničkom kućanstvu pa da se radi o bliskoj osobi nije odlučna za egzistenciju konkretnog kaznenog djela jer iz činjeničnog opisa proizlazi da se optuženiku stavlja na teret da je nanio tjelesnu ozljedu svojoj izvanbračnoj supruzi S. H., a ne osobi s kojom živi u zajedničkom kućanstvu, stoga osnovano pojam zajedničkog kućanstva prvostupanjski sud nije niti obrazlagao.

11. Odredbom članka 87. stavak 9. KZ/11. definiran je pojam bliske osobe, nabrojene su osobe koje imaju to svojstvo pa kod kaznenih djela počinjenih na štetu bliske osobe, kao što je i kazneno djelo iz članka 117. stavak 2. KZ/11., potrebno je u činjeničnom opisu optužnice točno opisati odnos iz kojeg proizlazi da se radi o bliskoj osobi. U konkretnom slučaju državni odvjetnik tvrdi da se radi o izvanbračnoj supruzi pa prvostupanjski sud, i da je utvrdio da se radi o osobama koje žive u zajedničkom kućanstvu, nije mogao samoinicijativo promijeniti činjenični opis na način da optuženika proglasi krivim zbog počinjenja kaznenog djela tjelesne ozljede na štetu osobe s kojom živi u zajedničkom kućanstvu jer bi takvom izmjenom, s obzirom da se radi o bitnoj sastavnici kaznenog djela iz članka 117. stavak 2. KZ/11., utjecao na identitet optužbe.

12. Slijedom navedenog, ispravno je prvostupanjski sud zaključio da oštećenica nema svojstvo bliske osobe pa prema tome državni odvjetnik nije ovlašteni tužitelj za kazneni progon kaznenog djela tjelesne ozljede počinjenog na njezinu štetu i u skladu s utvrđenim odbio optužbu.

13. Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti, u skladu sa odredbama članka 476. stavak 1. točka 1. i 2. ZKP/08, nije našao da bi bila ostvarena ni bitna povreda odredaba kaznenog postupka, niti povreda kaznenog zakona na štetu optuženika, na koje povrede drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

14. Slijedom navedenog, žalba državnog odvjetnika nije osnovana pa je na temelju članka 482. ZKP/08 odlučeno kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 7. lipnja 2022.

PREDSJEDNICA VIJEĆA:

Sonja Brešković Balent, v. r.